Na faksu s kojeg dolazi donedavna rektorica, zaposlena njezina kći: ‘To mi je vjerojatnije moglo odmoći’
Hana Samaržija na natječaju je izabrana za asistenticu Filozofskog fakulteta u Rijeci, u projektu Hrvatske zaklade za znanost, jednoglasnim sudom stručnog povjerenstva. S fakulteta objašnjavaju, njezine kompetencije ocijenjene su s 94 posto usklađenosti s uvjetima natječaja, dok je drugi najbolji kandidat ostvario 69 posto usklađenosti. Samaržija, koja je ranije bila na doktoratu u Ujedinjenom Kraljevstvu – a sada će ga nastaviti u sklopu asistentskog posla u Rijeci – inače je kći profesorice Filozofskog i donedavne rektorice Snježane Prijić Samaržije. Status majke nije ovisio o njezinoj prijavi, kaže Samaržija, dok bivša rektorica poručuje kako su obje uvijek vodile računa da su svi njihovi postupci transparentni i bez sukoba interesa.
Slijeva: Bivša riječka rektorica Snježana Prijić Samaržija, Hana Samaržija | foto: privatna arhiva, FFRI, press
Među četvero kandidata na natječaju za doktoranda-asistenta Filozofskog fakulteta u Rijeci izabrana je Hana Samaržija, magistra komparativne književnosti i filozofije, kako smo ranije izvještavali, najmlađa glavna urednica Routledge zbirke u povijesti te izdavačke kuće, po Google Scholaru citirana 72 puta. No, zaposlena je na fakultetu gdje je dugogodišnja zaposlenica njezina majka Snježana Prijić Samaržija, do ovog travnja riječka rektorica u dva mandata. Sama odluka o odabiru, koju potpisuje dekanica Filozofskog u Rijeci Barbara Kalebić Maglica, datira na 21. studenog, a javno je objavljena početkom prosinca.
– Usvaja se Mišljenje Stručnoga povjerenstva o ispunjavanju kriterija u postupku izbora Hane Samaržije, magistra komparativne književnosti i magistra filozofije, na suradničko radno mjesto asistentice iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polja filozofije za rad na projektu Hrvatske zaklade za znanost ‘Epistemička demokracija u digitalno doba’, u okviru natječaja HRZZ ‘Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti’. S imenovanim sklopit će se ugovor o radu na određeno vrijeme, u trajanju od šest godina, s punim radnim vremenom, nakon dobivene suglasnosti Hrvatske zaklade za znanost, stoji u odluci.
Povjerenstvo ustanovilo da svi kandidati imaju iskustvo u znanstvenom radu, ali nisu podjednako fokusirani na lažne vijesti i dezinformacije
U odluci piše kako su se na natječaj, uz Samaržiju, prijavili Sofia Capella Heredia, mag. filozofije, Kome Donald Njodzela, bacc. filozofije, mag. poslovnog prava i mag. međunarodnog prava te Helena Drmić, mag. educ. filozofije i hrvatskog jezika i književnosti. Dakle, dvoje kandidata je iz inozemstva. Fakultetsko vijeće prihvatilo je mišljenje stručnog povjerenstva u kojem su sjedili Ivan Cerovac, Elvio Baccarini i Igor Eterović. Oni su utvrdili da su svi kandidati na vrijeme dostavili potrebnu dokumentaciju.
U natječaju je pisalo kako je uvjet za zaposlenje, između ostalog, nužno sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu iz područja filozofije, grane filozofije politike i socijalne epistemologije, s naglaskom na teme lažnih vijesti i dezinformacija u digitalnom dobu.
– Stručno povjerenstvo je vrednovalo znanstvene kvalifikacije kandidata, posebice imajući u vidu posebne uvjete koji su istaknuti u Natječaju (objavljeni znanstveni radovi, usklađenost istraživačkog rada s temom projekta, međunarodna vidljivost i citiranost te projektno organizacijsko i uredničko iskustvo). Ustanovljeno je da svi kandidati imaju iskustvo u znanstvenom radu, iako nisu svi podjednako fokusirani na teme lažnih vijesti i dezinformacije koje se traže natječajem. Sukladno kriterijima natječaja za potrebe predmetnog istraživačkog projekta, Povjerenstvo jednoglasno predlaže izbor Hane Samaržije, navedeno je.
Pitali smo Samaržiju kako se njezin dosadašnji rad temeljio na lažnim vijestima i digitalnim dezinformacijama
Dakle, povjerenstvo je ocijenilo kako nisu svi kandidati jednako fokusirani na lažne vijesti. Samaržiju smo pitali kako se njezin dosadašnji znanstveni rad temeljio na lažnim vijestima i digitalnim dezinformacijama. Naime, kao što smo poviše spomenuli, na natječaj se javila i Helena Drmić za čiji diplomski rad na stranicama riječkog sveučilišta stoji da obrađuje utjecaj lažnih vijesti na razne aspekte ljudske dobrobiti, kako je autorica dva izvorna znanstvena članka koji se bave proučavanjem utjecaja dezinformacija na zdravlje te na individualnu autonomiju. Piše i da se trenutno bavi istraživanjem koje proučava pitanje opravdanosti cenzure širenja dezinformacija i govora mržnje u digitalnim prostorima.
– Moji su članci i uredničke knjige dostupni na stranicama izdavača i s otvorenim pristupom objavljeni na mreži academia.edu. Lažne vijesti i digitalne dezinformacije istaknute su teme u mojoj prvoj uredničkoj zbirci The Epistemology of Democracy, koja je 2023. godine objavljena u Routledgeovom izdanju. Kao glavna urednica, nadzirala sam i regulirala poglavlja poput vrlo doslovno vezanog ‘The Dangers of Disinformation’ Ase Wikforss ili ‘Political Skepticism and Bias’ Michaela Lyncha. U svojem se predgovoru i poglavlju ‘A Belated Failure: Condorcet in Contemporary Epistemic Conditions’ izravno bavim utjecajem interneta i društvenih mreža na opstojnost tradicionalnih demokratskih procesa. Nadalje, 2023. sam godine u Routledgeovom drugom zborniku The Philosophy of Fanaticism glavnog urednika Lea Townsenda sudjelovala člankom ‘The Epistemology of Fanaticism: Echo Chambers and Fanaticism,’ gdje se gotovo isključivo bavim lažnim vijestima, pristranošću, dezinformacijama i njihovim utjecajem na politiku. Opet, temu svojeg doktorskog rada na Sveučilištu u Warwicku nastavit ću na Sveučilištu u Rijeci. Lažne vijesti, dezinformacije, upliv umjetne inteligencije i uplitanje algoritama u epistemičku kvalitetu dostupnih informacija u filozofskoj se literaturi smatraju jednom od najznačajnijih transformacija epistemičkog okoliša svakodnevnog života u nedavnoj povijesti, s jasnim implikacijama za legitimitet demokratskih institucija prilagođenim nekom prošlom vremenu, odgovara nam Samaržija.
Pojašnjava da je Filozofski u Rijeci jedini tamošnji fakultet sa sadržajem vezanim uz filozofiju, neovisno o statusu njezine majke
U samom natječaju stajalo je kako se na natječaj ne može javiti kandidat koji već ima doktorat znanosti. S obzirom na to kako podatci na internetskim stranicama još govore da je Samaržija doktorandica filozofije na Sveučilištu u Warwicku u Ujedinjenom Kraljevstvu, tražili smo pojašnjenje kako joj je sada tamo reguliran status.
– Doktorat na Sveučilištu u Warwicku zbog teške sam tjelesne ozljede prekinula 2025. godine kako bih tijekom neodređenog razdoblja oporavka doktorski položaj mogla steći u Hrvatskoj. Moj je status na Sveučilištu u Warwicku poništen, no i dalje sam u doticaju sa svojim mentorom Quassimom Cassamom, koji je djelovao kao sporedni urednik moje zbirke za Routledge, kaže nam Samaržija.
Izravno smo je pitali zašto se odlučila javiti na natječaj na fakultetu gdje je dugogodišnja zaposlenica njezina majka koja je sve do konca travnja osam godina bila rektorica riječkog sveučilišta. Odgovara kako je Filozofski u Rijeci jedini riječki fakultet sa sadržajem vezanim za filozofiju, neovisno o statusu njezine majke, dodaje.
– Budući da sam zbog teške tjelesne ozljede koja iziskuje godine – još uvijek tekućeg – oporavka prekinula doktorski studij na Sveučilištu u Warwicku, doktorsko sam obrazovanje odlučila dovršiti u Rijeci. Filozofski fakultet u Rijeci pritom je raspisao natječaj za mjesto asistentice uključene u projekt čije se filozofske grane – politička i socijalna epistemologija – i interesi poklapaju s mojim prethodnim radom. Štoviše, tema projekta omogućit će mi da na Sveučilištu u Rijeci nastavim svoj doktorat sa Sveučilišta u Warwicku ondje gdje sam ga ostavila, poručuje Samaržija.
‘Činjenica da sam njezina kći mnogo mi je vjerojatnije mogla odmoći’
Pritom naglasimo kako se u ovom slučaju ne radi isključivo o pohađanju doktorskog studija, nego poslu asistenta na fakultetu. To znači da će Samaržija za svoj posao, u punom radnom vremenu, dobivati pripadajuću plaću te da ima obveze propisane zakonom. Konkretno, asistent ima obvezu i pravo sudjelovati u izvođenju nastave, obavljanju znanstvene djelatnosti, sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama, sudjelovati u projektnim i drugim aktivnostima visokog učilišta, podnositi institucijskom mentoru izvješće o radu najmanje jednom godišnje te obavljati druge poslove po nalogu mentora i čelnika visokog učilišta. Asistent paralelno upisuje i pohađa doktorski studij na teret visokog učilišta.
– Moja majka nije uključena u povjerenstvo odgovorno za odluku o zaposlenju, a njezin je rektorski mandat dovršen mjesecima prije raspisivanja natječaja. Da ona jest uključena u donošenje te odluke, povjerenstvo i nadležna etička tijela Filozofskog fakulteta i moj akademski integritet moju bismo prijavu smatrali problematičnom. Činjenica da sam njezina kći mnogo mi je vjerojatnije mogla odmoći, budući da zaposlenje majke i kćeri na istom fakultetu može potaknuti sumnje prisutne i u Vašem upitu, opisala je Samaržija.
Bivša rektorica: ‘Moj angažman na Filozofskom fakultetu nema nikakve veze s njezinim zaposlenjem’
Amenovanje zapošljavanja Samaržije dalo je i fakultetsko vijeće Filozofskog u Rijeci, čija ja članica njezina majka Snježana Prijić Samaržija. Ona nam odgovara kako je prilikom odlučivanja o odluci povjerenstva glasala suzdržano. Naglašava kako je natječaj raspisan 25. rujna, dok je njezin rektorski mandat završio nekoliko mjeseci prije toga, 27. travnja.
– Na Filozofskom fakultetu nisam ni u kakvim tijelima koja su povezana s izborom kandidata na mjesta u HRZZ projektima. Moj angažman na Filozofskom fakultetu nema nikakve veze s njezinim zaposlenjem, koje je isključivo posljedica njezinih postignuća (dekanove nagrade tijekom studija, nagrađivani radovi tijekom studija, objavljeni članci, uredništva knjiga kod prestižnih izdavača i dr.). Navedeno je moguće provjeriti s članovima Povjerenstva, ali i uvidom u izvješće, cjelovitu dokumentaciju i usporedbom s drugim prijavljenim kandidatima. Niti u jednom trenutku nisam se našla u poziciji da odlučujem ili imam ikakvog utjecaja na njezin odabir za rad na HRZZ projektu, poručuje Prijić Samaržija.
Potvrđuje kako je Samaržija zbog zdravstvenih razloga prekinula doktorski studij u Ujedinjenom Kraljevstvu i odlučila ga nastaviti na Sveučilištu u Rijeci. Na pitanje kako je reagirala na prijavu svoje kćeri na natječaj, kaže kako je Hana punoljetna osoba koja živi u Rijeci i samostalno odlučuje. S obzirom na njezine interese i znanstvena postignuća u području filozofije, naglašava, prirodno je da je zainteresirana nastaviti obrazovanje na projektu HRZZ-a. U natječaju stoji i da će zaposleni asistent upisati doktorski studij filozofija i suvremenost na kojem predaje upravo Prijić Samaržija pa je pitamo hoće li ocjenjivati i vrednovati svoju kćer.
– Predajem na navedenom doktorskom studiju koji je koncipiran isključivo kroz izborne predmete, pa ona niti ne mora izabrati predmete koje ja predajem. U slučaju da ih izabere, procedura izbjegavanja sukoba interesa nalaže ispitivanje i ocjenjivanje od strane povjerenstva, uz moje izuzeće. Uvijek smo Hana i ja vodile računa da svi naši postupci budu u transparentni (u svakom trenutku dostupni provjeri zainteresirane javnosti), da nema sukoba interesa i utemeljeni isključivo na osobnim zaslugama, zaključuje Prijić Samaržija.
S faksa kažu kako je stručno povjerenstvo Samaržiju ocijenilo s 94 posto usklađenosti s uvjetima natječaja, izvješće nam ne žele dostaviti
Kontaktirali smo i sam Filozofski fakultet u Rijeci. Zanimalo nas je što je točno prevagnulo u odnosu na druge kandidate da se na radno mjesto asistentice zaposli Samaržija.
– Hana Samaržija ostvarila je maksimalan broj bodova po kriterijima objavljeni znanstveni radovi, međunarodna vidljivost i citiranost te projektno, organizacijsko i uredničko iskustvo. Uz navedeno ostvarila je tri boda (od maksimalna četiri, op.a.) po kriteriju usklađenost istraživačkog rada s temom projekta. Navedeno je kompetencije kandidatkinje ocijenilo s 94 posto usklađenosti s uvjetima natječaja, a time i projektnim potrebama. Drugi najbolji kandidat ostvario je 69 posto usklađenosti. U odnosu na drugog najboljeg kandidata, ono što je najviše izdvojilo izabranu kandidatkinju bila je veća uspješnost u količini objavljenih znanstvenih radova te njezinoj međunarodnoj vidljivosti i citiranosti, odgovaraju s Filozofskog u Rijeci.
Tražili smo da nam dostave izvješće stručnog povjerenstva o kandidatima i odabiru. Poručuju: ‘ne shvaćamo da bi navedeno postupanje zadovoljilo svrhu određenu Zakonom o pravu na pristup informacijama’.
– Kao što možete pretpostaviti, navedeno izvješće većinom sadrži osobno identificirajuće informacije o kandidatima – bilo njihove osobne podatke, bilo podatke o njihovu radu, člancima, angažmanu, projektnim aktivnostima i sl. Kada bismo ga i dostavljali, morali bismo redaktirati sve navedene informacije u svrhu anonimizacije kandidata, čime sadržaj koji bi preostao ne bi predstavljao smislenu svrhu za Vaš upit. Uz navedeno, niti jedan od ostalih kandidata se nije žalio na provedeni postupak da bismo u okviru istog mogli tražiti njihovo odobrenje na dostavu njihovih osobno identificirajućih informacija medijima. Stručno povjerenstvo dostavilo je dana 14. studenog 2025. godine Izvješće stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor jednog doktoranda u suradničkom zvanju i na radnom mjestu asistenta iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polja filozofije, za rad na HRZZ projektu ‘Epistemička demokracija u digitalno doba’ na određeno vrijeme. Navedeno izvješće dostavljeno je Odboru za zapošljavanje Hrvatske zaklade za znanost, čije odobrenje je i bilo osnova za zaključenje ugovora o radu sa izabranom kandidatkinjom, razjašnjavaju.
Vele da nisu tražili poznavanje hrvatskog jezika kako bi se omogućilo zapošljavanje ‘zaista najkompetentnijeg i najprimjerenijeg mladog istraživača’
Zanimalo nas je i kakve je mjere, ako jest, fakultet poduzeo da se omogući pravedno i transparentno zapošljavanje, s obzirom na to da se na natječaj javila kći zaposlenice i donedavne rektorice. Prepričali su nam hodogram aktivnosti – riječ je o zapošljavanju u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost, stručno povjerenstvo vrednovalo je kandidate sukladno uvjetima natječaja, odluku povjerenstva provjerava Odbor za jednostupanjsko vrednovanje Hrvatske zaklade za znanost i tek po suglasnosti Odbora moguće je zaključiti ugovor.
– Navedeno se dogodilo i u slučaju zapošljavanja u pitanju. Zatim, uvjeti natječaja određeni su uvjetima projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost čije, u konačnici, ispunjenje navedeno tijelo i validira kroz prethodno opisani postupak. Uvjeti natječaja direktno proizlaze iz projektne prijave koja je podnesena u veljači 2025. godine, te su strogo usklađeni sa istom. Također je bitno naglasiti i da se natječajem ciljano nije tražilo poznavanje hrvatskog jezika kako bi se omogućilo prijavljivanje što većeg broja tematski specijaliziranih kandidata, odnosno zapošljavanje zaista najkompetentnijeg i najprimjerenijeg mladog istraživača za projekt u pitanju. Konačno, većina uvjeta za navedeno radno mjesto jesu zakonski uvjeti, odnosno uvjeti određeni kao ‘Obvezni uvjeti za asistente’ u okviru natječaja ‘Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti’. U pogledu uvjeta koji su bili specifični osiguralo se vrednovanje istih kroz objektivne i kvantificirajuće kriterije: a.- objavljeni znanstveni radovi, b.- usklađenost istraživačkog rada s temom projekta, c.- međunarodna vidljivost i citiranost, d.- projektno, organizacijsko i uredničko iskustvo. Kandidati su po svakom od navedenih kriterija bodovani bodovima od jedan do četiri, te je sveukupan zbroj ostvarenih bodova služio utvrđivanju usklađenosti kandidata sa uvjetima natječaja, objašnjavaju.
O zapošljavanju na Filozofskom u Rijeci već smo izvještavali
Pitamo kakvu su skalu vodili pri vrednovanju znanstvenih radova koji potvrđuju istraživačke kompetencije kandidata u raspravi o lažnim vijestima i digitalnim dezinformacijama. Vele da se stručno povjerenstvo vodilo kombiniranim kvalitativno-kvantitativnim pristupom, u skladu s uobičajenom akademskom evaluacijskom praksom.
– Kvantitativna dimenzija vrednovanja zahvaćala je broj objavljenih znanstvenih radova i vrstu publikacija (izvorni znanstveni članak, pregledni rad, poglavlje u knjizi, znanstvena knjiga / monografija), koji su razmatrani kroz kriterij objavljeni znanstveni radovi te razinu znanstvene vidljivosti publikacija (recenzirani časopisi, međunarodni izdavači, indeksiranost u relevantnim bazama poput SCOPUS-a, citiranost) koji su razmatrani kroz kriterij međunarodna vidljivost i citiranost. Kvalitativna dimenzija vrednovanja se odnosila na tematsku usklađenost radova s temom istraživačkog projekta i samog natječaja. Odnosno, fokus je bio na mjeri u kojoj radovi izravno ili teorijski relevantno obrađuju fenomen lažnih vijesti i digitalnih dezinformacija. Na temelju tog kriterija primijenjena je ljestvica vrednovanja u četiri stupnja (kao i kod kvantitativne dimenzije), uz specifično značenje svake od razina: – niska razina (vrijednost boda: jedan) – radovi su tek marginalno povezani s temom natječaja; – srednja razina (vrijednost boda: dva) – radovi su tematski relevantni u širem kontekstu (npr. etika digitalnih tehnologija), ali ne zahvaćaju izravno lažne vijesti ili digitalne dezinformacije; – visoka razina (vrijednost boda: tri) – radovi sustavno obrađuju teorijske pretpostavke i mehanizme povezane s dezinformacijama (npr. radovi iz političke epistemologije koji zahvaćaju teme komora jeke, epistemičkih mjehura, epistemičke pravednosti i slično); – vrlo visoka razina (vrijednost boda: četiri) – radovi su izravno fokusirani na lažne vijesti i digitalne dezinformacije. Takav evaluacijski okvir omogućio je transparentnu, komparativnu i akademski opravdanu procjenu različitih istraživačkih profila, uz poštivanje razlike između izravnog tematskog fokusa i šireg teorijskog značaja, navode.
Podsjetimo, o zapošljavanju na Filozofskom u Rijeci pisali smo početkom ove godine. Tada su u neobičnom natječaju tražili istraživača-doktoranda, ali s iskustvom, što je rad od šest mjeseci na visokoškolskoj instituciji. Dakle, studente doktorskog studija tražilo se iskustvo rada na fakultetu. Zbog tog uvjeta odbili su doktorandicu rodnih studija, a posao je dobila doktorandica tema socijalne i političke filozofije te epistemologije, inače lokalna političarka Možemo!. Kada je kandidatkinja za posao od fakulteta tražila informacije o natječaju i projektu koji proizlazi iz njega, kazali su joj kako osobno i putem novinara zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
