Naša znanstvenica dobila 2 milijuna eura za svoj rad: Cilj joj je izraditi novi model uloga škola
Da se Oskar dodjeljuje znanstvenicima, Hrvatska bi s ponosnom mogla reći da je naša znanstvenica Karin Doolan dobitnica tog prestižnog kipića. No, umjesto kipića Doolan je dobila prestižan projekt Europskog istraživačkog vijeća koji je poznat pod nadimkom ‘znanstveni Oskar’. Uz projekt naša znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu dobila je i skoro 2 milijuna eura za istraživanje uloge škola koje zateknu katastrofe izazvane prirodnim nepogodama. Znanstvenica Doolan nam je otkrila detalje svog projekta i što je bilo ključno u prijavi za njega.
Karin Doolan | Foto: Privatna arhiva
Naša znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), Karin Doolan, dobitnica je tzv. ‘znanstvenog Oskara’. Radi se o projektu Europskog istraživačkog vijeća (ERC) koji je Doolan dobila za svoj petogodišnji projekt ‘Rekonceptualizacija škole kroz prizmu katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama’. Za to je dobila i skoro 2 milijuna eura, a za naš je portal detaljnije objasnila o čemu se njeno istraživanje radi.
– Kada sam prije nekoliko godina u istočnoj Hrvatskoj istraživala kako se klasne nejednakosti pojačavaju uslijed poplave, primijetila sam kako je škola u toj post-kriznoj zajednici poprimila novi značaj. Promijenila je svoju primarno obrazovnu ulogu i postala važna društvena infrastruktura u oporavku zajednice. Taj uvid je inspirirao moj ERC projekt RESADL koji istražuje kako se mijenja uloga škole kada se dogode katastrofe povezane s prirodnim nepogodama kao što su poplava i potres ili preciznije rečeno koje se uloge škola tada prakticiraju, obustavljaju, osporavaju ili zamišljaju, objašnjava nam Doolan.
‘Jedan od ključnih ciljeva projekta je da se na temelju provedenog istraživanja izradi novi konceptualni model uloga škola’
Istraživanje će provoditi u zemljama koje su u novijoj prošlosti bile pogođene prirodnim nepogodama: Španjolska i Njemačka poplavama 2024., Slovenija i Grčka poplavama 2023. te Turska i Hrvatska potresima 2023. i 2020. Istraživanje će se provoditi u školama i njihovim lokalnim zajednicama koje su bile pogođene potresom ili poplavom.
– Jedan od ključnih ciljeva projekta je da se na temelju provedenog istraživanja izradi novi konceptualni model uloga škola. Naime, dosadašnji pristupi usmjereni su na svrhu škole za društvo i ekonomiju koji nisu pogođeni prirodnim nepogodama. Projekt RESADL redefinira svrhu škole u uvjetima klimatske krize predviđajući sve češće ostvarivanje te promijenjene svrhe u budućnosti intenzivnijih vremenskih ekstrema. Prioritet je zahvatiti škole s obveznim obrazovanjem u zemljama uključenima u istraživanje. Između ostaloga polazi se od pretpostavke da su te škole povezanije s lokalnom zajednicom, posebno u ruralnim područjima. No, obuhvatit će se i srednje škole ako se u određenoj zajednici to procjeni kao optimalan izbor, navodi Doolan.
Najveći dio sredstava, kaže, bit će uložen u plaće za pet poslijedoktoranada i projektnog koordinatora koji će biti zaposleni na projektu. Nakon toga najveću stavku čine troškovi provođenja istraživanja u drugim zemljama.
– Projektni budžet uključuje i troškove organiziranja i sudjelovanja na međunarodnim znanstvenim konferencijama te objavljivanje radova u otvorenom pristupu kao i troškove metodološkog usavršavanja istraživačkog tima. Predviđena su i sredstva za organizaciju sastanaka s donositeljima obrazovnih politika, a s ciljem prevođenja znanstvenih uvida u konkretne mjere koje bi škole učinile usklađenjima s izazovima klimatske krize, rekla nam je znanstvenica iz IDIZ-a.
Karin Doolan | Foto: Privatna arhiva
Odradit će niz intervjua sa djelatnicima škola u šest zemalja
U svom istraživanju koristit će više metoda istraživanja s raznolikim sugovornicima iz škola i zajednice. To će uključivati: intervjue sa stručnim, tehničkim osobljem i administrativnim osobljem i ravnateljima škola, grupne refleksije i upitnik s nastavnicima, fokusne grupe s učenicima i roditeljima, fokusne grupe s predstavnicima civilnog i privatnog sektora, intervjue s koordinatorima za civilnu zaštitu, predstavnicima lokalne samouprave, vjerskim vođama u lokalnim zajednicama te donositeljima obrazovnih politika.
– Projekt uključuje i klasične metode i inoviranje participativnih metoda istraživanja te razradu pristupa etike skrbi u društvenim istraživanjima. Naglasak na ovim aspektima proizlazi iz uočenih praznina u postojećim istraživanjima o posljedicama prirodnih nepogoda na obrazovanje. Naime, prevladavaju istraživanja u kojima sudionici nemaju priliku aktivno oblikovati istraživački proces te koja nemaju za cilj izravno unaprijediti rad škola i dobrobit sudionika, naglasila je Doolan.
Navela je daje za ovakav uspjeh, odnosno uspješnu prijavu na natječaj Europskog istraživačkog vijeća, bitno da znanstvenik iza sebe ima instituciju koja ga podržava.
– Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) na kojem radim je prošle godine primjerice organizirao radionicu o programima Europskog istraživačkog vijeća. Kod same prijave imala sam iznimnu podršku uprave Instituta, stručne službe i brojnih kolegica i kolega koji su komentirali rane verzije mog projektnog prijedloga i održavali sa mnom probne intervjue. Tako da za ovaj uspjeh na ERC natječaju ne mogu, a da ne spomenem i IDIZ, istaknula je.
U svom radu bavi se i istraživanjem o studentskom životu
Osim ovog velikog projekta, Doolan je trenutačno voditeljica EUROSTUDENT istraživanja o kvaliteti studentskog života u Hrvatskoj, što je nastavak njenog dugogodišnjeg istraživačkog rada o nejednakostima u visokom obrazovanju.
– Na toj temi sam i doktorirala na Sveučilištu u Cambridgeu 2010. godine. Suradnica sam i na meni iznimno zanimljivom Horizon Europe projektu CAPONEU (Cartography of the Political Novel in Europe) koji predvodi istraživački tim s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekta je istražiti kako se politički roman, kao specifičan književni žanr, u različitim nacionalnim i kulturnim kontekstima Europe bavi političkim temama i koji su njegovi politički učinci. Fokus radnog paketa koji ja koordiniram je razmatranje političkog romana kao alata za građanski odgoj i obrazovanje mladih, objašnjava nam Doolan.
Karin Doolan i Boris Jokić | Foto: Privatna arhiva
‘Sveučilište u Cambridgeu je sjajno opremljeno sveučilište, u Zagrebu mi je bilo puno teže doći do literature’
Inače, Doolan je pohađala dodiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorski studij na Sveučilištu u Cambridgeu. U oba slučaja, kaže, ima jako pozitivna iskustva, ali razlike ipak postoje.
– Na Filozofskom fakultetu posebno pamtim kolegije Viktorijanska književnost, Žensko pismo i Sociolingvistika koji su me i usmjerili prema kritičkoj sociologiji. Na Cambridgeu sam imala privilegiju da mi je mentorica na doktorskom studiju bila jedna od vodećih suvremenih teoretičarki klasnih nejednakosti u obrazovanju. Pozitivnom iskustvu ovih studija snažno su doprinijeli i bliski prijatelji koje sam stekla tijekom studiju. No, Sveučilište u Cambridgeu je sjajno opremljeno sveučilište. Tijekom studija sam imala pristup svim knjigama i znanstvenim radovima koji su mi trebali. U Zagrebu mi je bilo puno teže doći do literature. Možda se to danas promijenilo, u 90-ima nije bilo tehnologije koja postoji danas. Druga razlika je pedagoški pristup. U Cambridgeu je svakom studentu/studentici dodijeljen mentor pa je pristup individualan, a i nastava je bila interaktivna. U Zagrebu je za vrijeme mog studija dominirao ex-cathedra pristup, ispričala nam je Doolan.
