Neobičan natječaj na fakultetu, tražili istraživača-doktoranda, ali s iskustvom: ‘Kriterij je problematičan’
Filozofski fakultet u Rijeci natječajem je tražio istraživača-doktoranda, ali s iskustvom rada od šest mjeseci na visokoškolskoj instituciji. Dakle, studente doktorskog studija tražilo se iskustvo na fakultetu. S Filozofskog su potvrdili da inače doktorandi ne moraju imati traženo iskustvo, ali da je tako odlučeno jer ovaj uvjet smanjuje vrijeme za prilagodbu kandidata na funkcioniranje akademskog sustava. Zbog spornog uvjeta odbili su doktorandicu rodnih studija, a posao je dobila doktorandica tema socijalne i političke filozofije te epistemologije, inače lokalna političarka Možemo!.
S lijeva na desno: Iva Davorija (dobila posao), Barbara Kalebić Maglica (v.d. dekanice) i Marta Baradić (nije zadovoljila neobični uvjet) | foto: Filozofski u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Možemo!, arhiva Kino Katarina, obrada: srednja.hr
Tik pred praznike, 20. prosinca godine iza nas, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci objavio je već na prvi pogled pomalo neobičan natječaj. Tražili su, kako je točno napisano, istraživača (doktoranda) na projektu ‘Narratives, manifestations and impacts of anti-gender movement in Croatia’. Uvjeti su da je osoba magistar društvene ili humanističke struke, da ima upisan doktorski studij, ali i da ima najmanje šest mjeseci iskustva rada na visokoškolskoj instituciji. Dakle, od doktoranda se traži iskustvo rada na fakultetu, iako su doktorandi zapravo studenti poslijediplomskog doktorskog studija.
Posao dobiva Iva Davorija, lokalna političarka Možemo!, a drugu kandidatkinju odbija se zbog neobičnog uvjeta
U samom natječaju stajalo je da će prednost imati oni s iskustvom rada u području rodnih studija, da je riječ o radu na određeno vrijeme do kraja studenog 2027. godine u punom radnom vremenu, a natječaj je trajao osam dana od dana objave na stranicama burze. Dakle, zainteresirani su usred blagdana trebali prikupljati dokumentaciju, a k tome nikakvi detalji projekta nisu opisani u natječaju. U opisu poslova taksativno su nabrajani zadatci iz kojih se malo toga može iščitati, poput onog da će zaposlenik sudjelovati u pripremi znanstvenih tekstova, analizirati podatke prikupljene istraživanjem i slično. Uz istraživača (doktoranda), napomenimo, tražio se i projektni menadžer u nepunom radnom vremenu od 20 sati tjedno.
Rezultati natječaja javno su objavljeni 20. siječnja. Posao dobiva Iva Davorija, magistra edukacije povijesti i magistrica pedagogije, piše u rezultatima. Davorija je, inače, gradska zastupnica stranke Možemo! u Rijeci koja je nedavno svoj mandat stavila u mirovanje. U 2021. bila je u kandidaturi za riječku dogradonačelnicu. Na stranicama Možemo! stoji kako je doktorandica na studiju Filozofija i suvremenost na Filozofskom u Rijeci s temom iz područja socijalne i političke filozofije i epistemologije, da je članica Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu, a do nedavno radila je kao koordinatorica edukativno-preventivnih programa u SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava.
No, Davorija nije bila jedina koja je htjela ovaj posao. Javile su se i Marta Baradić za koju je napisano da ne ispunjava uvjete natječaja jer nema najmanje šest mjeseci iskustva rada na visokoškolskoj ustanovi, iz čega se može zaključiti da je zadovoljila kriterij upisanog doktorskog studija. Uz nju prijavu je poslala i Vlasta Rotschild za koju je povjerenstvo ocijenilo da nije zadovoljila ni jedan od tri tražena uvjeta. U rezultatima natječaja stoji da je Davorija izabrana ‘jer svojim bogatim radnim iskustvom te svojim profesionalnim profilom odgovara traženom profilu radnika’. Svi kandidati mogli su se žaliti na ovu odluku.
Fakultet kaže da su uvjet postavili jer to ‘olakšava uklapanje kandidata’, oko projekta i dalje šturi
Kronološki, s obzirom na to da je natječaj imao pomalo neobične uvjete, prvo smo se javili Filozofskom fakultetu. U odgovoru pišu kako je točno da svi doktorandi nemaju i ne moraju nužno imati traženo iskustvo. Ali za potrebe projekta, tvrde, traže se oni s iskustvom nešto većim od jednog semestra jer to olakšava uklapanje kandidata u znanstvenoistraživački kontekst u kojem se projekt provodi.
– Ovaj uvjet smanjuje vrijeme za prilagodbu kandidata na funkcioniranje akademskog sustava, radne procese, istraživačke prioritete, administrativne zahtjeve, odnosno indicira poslodavčev prioritet za kandidatom sposobnim za adekvatan akademski rad bez intenzivnog praćenja ili mentoriranja. Utoliko, uvjet minimalnog radnog iskustva od šest mjeseci uveden je kako bi poslodavac osigurao zapošljavanje kandidata koji već ima osnovna praktična iskustva i razumije izazove posla, a što smanjuje rizike za provedbu projekta i osigurava kvalitetu rada na projektu. Tek za napomenu, doktorandi mogu raditi na visokoškolskim institucijama u različitim angažmanima poput suradništva na istraživačkim projektima, putem vanjske suradnje i slično, objašnjavaju s Filozofskog.
Na naše pitanje zašto su natječaj otvorili tijekom zimskih praznika, navode samo da je natječaj objavljen prema hodogramu projektnih aktivnosti, a da je rok trajanja natječaja u skladu sa zakonskim propisima. U rješenju prigovora kandidatkinje Baradić, koje smo kasnije od nje dobili na uvid, pozivaju se na propise službeničkih i namješteničkih mjesta, iako je riječ o poslu istraživača-doktoranda. Pitamo ih i kako su zainteresirani za natječaj mogli doći do detalja projekta jer oni nisu javno objavljeni.
– Zainteresirani za projekt mogli su doći do informacija o projektu na isti način kao što je vaš portal došao do informacija, upitom upućenom Filozofskom fakultetu. Projektom se planira istraživanje antirodnih pokreta u Republici Hrvatskoj. Planirane su aktivnosti poput terenskog istraživanja, pripreme i objave znanstvenih radova, pripreme i objave znanstveno-popularnih sadržaja, umrežavanje s akademskim i civilnim dionicima koji se bave tematikom relevantnom za projekt, zaključna konferencija projekta. Projekt se provodi pri Centru za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, a voditeljica je doc. dr. sc. Brigita Miloš, naveli su i rekli da projekt nije financiran javnim novcem, a kako doznajemo, projekt financira Fundacija Chanel iz Londona s 300.000 eura.
Kontaktirali smo Davoriju, kaže da smo odgovore dobili službenim putem od fakulteta
Jasno smo pitali i ne smatraju li diskriminatornim uvjet po kojem je prijava Baradić odbačena, a to je onaj o šest mjeseci iskustva. Riječ je o podatku koji je javno dostupan. Rekli su nam da kandidatkinja u svojoj dokumentaciji nije priložila dokaz niti za radno iskustvo koje navodi da ima, a i da je ono kraće od traženog u tekstu natječaja.
– Podredno napominjemo da insinuacije o diskriminaciji kandidatkinje predstavljaju neosnovane optužbe, na koji članice Povjerenstva i Fakultet imaju pravo adekvatno reagirati, odgovorili su na naš upit radi li se o diskriminaciji kandidatkinje.
Za potrebe članka kontaktirali smo Davoriju koja je dobila posao. Tražili smo je da nam opiše svoj akademski put, kako je došla do radnog iskustva na visokoškolskoj instituciji od šest mjeseci, ne smatra li diskriminatornim taj uvjet, je li znala detalje projekta kada se javljala na natječaj. Spomenuli smo i da je na Facebooku SOS Rijeka 2. siječnja objavljeno da Davorija napušta tamošnje radno mjesto uz još jednu osobu. U objavi je stajalo i kako je udruga uzbuđena ‘zbog njihovih daljnjih poslovnih angažmana i ponosne jer znamo da će i na novim radnim mjestima nastaviti borbu za ženska prava i rodnu ravnopravnost’. Pitali smo je je li već tada znala da će postati zaposlenica Filozofskog i kada je točno napustila to radno mjesto jer je odluka o zapošljavanju na Filozofskom donesena 16. siječnja, a objavljena 20. siječnja.
– Odgovore na postavljena pitanja već ste dobili službenim putem od strane Filozofskog fakulteta, kazala nam je kratko mailom.
Kandidatkinja koja nije zadovoljila uvjete je doktorandica rodnih studija, pojašnjava nam netransparentnost ovog natječaja
Baradić, koja nije zadovoljila spomenuti uvjet, doktorska je kandidatkinja na Odsjeku za komparativne rodne studije pri Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Beču. Već je obranila nacrt svog doktorskog istraživanja, pojašnjava, i položila sveobuhvatni ispit temeljen na opsežnoj literaturi odnosno provjeri znanja i vještina potrebnih za provedbu doktorskog istraživanja. Radi se, naime, o istraživanju iz polja rodnih studija.
Sudjelovala je kao asistentica u nastavi na kolegiju Osnove rodnih studija, kaže, što je inače obveza doktoranada na toj instituciji. Završila je diplomski studij komparativne književnosti na Filozofskom u Zagrebu, pohađala te kasnije i predavala na obrazovnom programu zagrebačkog Centra za ženske studije, sudjelovala na nizu međunarodnih doktorskih radionica, znanstvenih i stručnih konferencija te objavljivala radove. Prošle godine organizirala je i moderirala panel ‘Antirodni pokreti: istraživanja i otpor’ u Rijeci.
– Smatram da su navedene kvalifikacije u najmanju ruku dovoljne da se moja prijava uzme u ozbiljno razmatranje barem za razgovor za posao, a ne da se prijava odbaci zbog neispunjavanja kriterija upitnog smisla i svrhe. Mišljenja sam da je taj kriterij općenito problematičan i neuobičajen, a dodatno u kontekstu ovog natječaja kojeg karakterizira izrazita netransparentnost postupka. Počevši od raspisivanja natječaja tokom novogodišnjih praznika, nedostatka osnovnih informacija o projektu pa do kriterija natječaja koji zapravo od kandidata nisu tražili nikakvo relevantno iskustvo u polju projekta (znanstveni i stručni radovi, konferencije, istraživačko iskustvo) već samo upisan nedefinirani doktorski studij i nedefinirano radno iskustvo na visokoškolskoj ustanovi. Svatko iole upoznat s visokoškolskim i znanstveno-istraživačkim kontekstom svjestan je da u akademskom polju takav kriterij ne znači gotovo ništa. Kandidati se upoznaju sa znanstveno-istraživačkim kontekstom na različite načine, pa i kroz doktorski studij ili recimo radom u znanstvenim ustanovama koje nisu visokoškolske ustanove. S obzirom na to da sam se žalila na odluku kojom moja prijava nije ni uzeta u razmatranje i to upravo na osnovu netransparentnosti i neutemeljenosti ovog kriterija, rješenje v.d. dekanice na prigovor koje mi je dostavljeno, moje je sumnje samo učvrstilo, započinje Baradić.
Marta Baradić | foto: arhiva Kino Katarina
U tom rješenju dobila je slično objašnjenje kao i mi s Filozofskog fakulteta, a to je ono da je uvjet od šest mjeseci postavljen zbog adaptacije na visokoškolski kontekst. Na naše pitanje je li istina, kako navode s fakulteta, da u natječajnoj dokumentaciji nije priložila dokaze za radno iskustvo koje navodi da ima, Baradić kaže da je to djelomična istina. Nema iskustvo rada od šest mjeseci jer je asistirala u nastavi tijekom jednog semestra, što je zapravo obveza predviđena doktorskim ugovorima. No, taj dio ionako joj nisu priznali s fakulteta.
– Stoga sam priložila potvrdu da sam upisana na doktorski studij odnosno jedini dokument koji sam mogla pribaviti tokom kolektivnih praznika s obzirom na to da u periodu od 23. do 31.12. većina visokoškolskih ustanova ne radi, uključujući moj matični fakultet. Ali i ustanovu koja je raspisala natječaj – u periodu prijava službe fakulteta koji je raspisao natječaj radile su ukupno jedan i pol radni dan, veli Baradić.
S faksa joj rekli da osobno i putem novinara zloupotrebljava pravo na pristup informacijama
– Izrazito problematičnom smatram izjavu v.d. dekanice u rješenju da su se kandidati o natječaju mogli informirati službenim dopisom fakultetu nakon što su prijave na natječaj bile zatvorene te onda naknadno povući prijavu. Pored svih očitih problema, očekuje se od kandidata da dok su svi ostali na praznicima, posvećeno pripremaju prijavu naslijepo, a da bi je onda u slučaju da zaista ostvare pravo na informiranje, potencijalno povukli. Kad sam putem službenika za informiranje Filozofskog 11.2. zatražila sažeti opis projekta dobila sam rješenje u kojem se zahtjev odbija te se tvrdi da zloupotrebljavam pravo na pristup informacijama odnosno da sam u dosluhu s vama (novinarom portala srednja.hr, op.a.) s kojim sam prvi put u životu razgovarala 19.2., opisuje Baradić pomalo apsurdnu situaciju s kojom se susrela tražeći odgovore na svoja pitanja.
Naime, s Filozofskog su joj odgovorili kako zloupotrebljava pravo na pristup informacijama osobno i putem novinara. Baradić pojašnjava i kako su joj rekli da informacije o projektu nisu dostupne ‘jer je projekt u početnoj fazi i tek se treba osmisliti i razviti njegov komunikacijski plan’.
– Naime, komunikacijski plan je nešto što obično u projektnom ciklusu spada u završnu fazu odnosno fazu isporuke. Opravdano je pretpostaviti, a to zna svatko (ali i ne samo) tko je ikada radio na prijavi, razvoju i konačno provođenju znanstveno-istraživačkog projekta, da trogodišnji projekt financiran u iznosu od 300.000 eura u ovoj, ‘početnoj fazi’ ima definirane ciljeve projekta, metodologiju i slično (na primjer za javno financirane projekte u bazama su jednostavno dostupni i pretraživi sažeci projekata i ostale ključne informacije), a u skladu s time se i traži doktorand određenog profila, te se i uvjeti zapošljavanja doktoranda u odnosu na informacije o projektu mogu objektivno i transparentno evaluirati. U ovom slučaju sve to nedostaje, ali je primjetan otpor da se javno i transparentno komuniciraju osnovne informacije o projektu što je vrlo zabrinjavajuće, zaključuje Baradić koja se javila i na natječaj za projektnog menadžera gdje isto nije zadovoljila uvjete, a posao je dobila Jelena Androić, administratorica Centra za ženske studije na Filozofskom koja je u 2021. opisana kao predstavnica inicijativnog odbora Možemo! Rijeka.
