Pretraga

Nova dekanica FPZG-a: Zbog neodržavanja prijemnog ispita fakultet je na gubitku 7.000 kuna

A- A+

Nakon dva mandata Nenada Zakošeka, Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu od ove akademske godine upravlja dekanica Lidija Kos-Stanišić. Pred njom je razdoblje od minimalno dvije godine, a u svom programu je najavila brojne izmjene na studiju novinarstva i politologije. U razgovoru s Kos-Stanišić doznali smo zašto je FPZG ostao bez fotokopiraone, iz kojeg se razloga ove godine nije održao prijemni ispit za diplomski studij novinarstva, kako sankcioniraju plagijatore i prepisivače te hoće li se upisne kvote i sljedeće godine smanjivati.

Foto: Srednja.hr

Bivša prodekanica za nastavu i studente Lidija Kos-Stanišić 1. listopada zasjela je u dekansku fotelju Fakulteta političkih znanosti. Kako je već tri puta obnašala dužnost prodekanice, logičan slijed je bio da se kandidira te smjesti na čelo FPZG-a. U svom programu za dekana, Kos-Stanišić je navela brojne izmjene koje čekaju studente novinarstva i politologije, ali i predavače na tom faksu. U razgovoru nam je obrazložila svoje planove, kako i kad ih planira ostvariti kao i odgovorila na pitanja vezana uz određene probleme koji su se u prethodnom razdoblju javljali na faksu koji će voditi minimalno sljedeće dvije godine.

Izdvojeni članak

Dekanica FPZG-a tvrdi da nemaju novca za kolegij Istraživačko novinarstvo pa su ga odlučili ‘zamrznuti’

Planira omogućiti magistrima s FPZG-a predavanje u školama

Čitanjem Programa rada kojeg je sastavila prilikom kandidiranja za dekanicu, uvidjeli smo da Kos-Stanišić bitno želi poraditi na povećanju broja kolegija na engleskom jeziku, postići da se TV, radio i novine imenom ‘Student’ samofinanciraju, ali i omogućiti da zaživi Savjetovalište za studente.

Što se tiče upisnih kvota, nema ih namjeru dodatno srezati jer se u posljednjih nekoliko godina broj upisnih mjesta za politologe i novinare znatno smanjio. Akademske godine 2006./2007. ukupna kvota za novinare i politologe iznosila je 502, a prethodne godine 259. No Kos-Stanišić navodi kako bi povećala pauze između predavanja i seminara koje su do sada bile oko pet minuta. Također planira osnovati jednosemestralni program po čijem završetku bi magistri novinarstva i politologije mogli predavati u školama predmete poput politike i gospodarstva ili građanskog odgoja i obrazovanja.

Izdvojeni članak

Studenti FPZG-a osudili linč na profesora Jovića jer fakultet nije stao u njegovu obranu


Uvest će plaćanje zakasnina u knjižnici

– Planiram uvesti plaćanje zakasnina u našoj knjižnici. Prvo moramo riješiti na koji će način biblioteka naplatiti kaznu zbog Zakona o fiskalizaciji. Na tu sam ideju došla jer me ljuti, a vjerujem i studente, kad netko uzme knjigu, ostavi indeks u knjižnici, pa istu ne vraća po nekoliko mjeseci. A svi mi znamo da studentima indeks ne treba sve do prvih ispitnih rokova. Istu stvar rade i profesori, govori Kos Stanišić. Nastavila je kako ovim potezom želi postići da sva literatura u knjižnici bude dostupna svima, a kako bi ljude motivirala da vraćaju knjige, nažalost mora ih lupiti po džepu.

Zbog neodržanog prijemnog ispita FPZG u minusu

Budući da je nedavno bilo problema s prijemnim ispitom za diplomski studij novinarstva, odnosno njegovim neodržavanjem 19. rujna, upitali smo novu dekanicu FPZG-a zašto su studenti u zadnji tren doznali da prijemnog neće biti.

– Radilo se o iznimno kratkom roku. Prijave su bile tri dana, zatim je bila objava preliminarne rang liste za pisanje – sve u par dana. Žao mi je što su neki studenti doputovali u Zagreb i trošili novac na put, ali ja nisam mogla unaprijed reći da se prijemni neće održati jer su prijave još uvijek trajale.Tek nakon završetka prijava vidjeli smo da je broj prijavljenih manji od upisne kvote za diplomski studij novinarstva. Razmišljali smo da održimo prijemni, no bojali smo se da će studenti pomisliti, što to vole interpretirati, da provodimo prijamni samo kako bismo pokupili novac od studenata, izjavila je Lidija Kos-Stanišić.

Dodala je kako je fakultet odlučio ići na vlastitu štetu u iznosu od sedam tisuća kuna jer je toliko morao platiti troškove izrade i ocijene prijamnog ispita. Kako su studenti platili 150 kuna za troškove provođenja prijemnog ispita, prilikom upisa na prvu godinu diplomskog studija, fakultet im je upisninu snizio za navedeni iznos.

– Ne mogu obećati da se i sljedeće godine neće ista stvar dogoditi, no namjera mi je da se situacija ne ponovi. Postoje dvije opcije, prva da unaprijed objavimo da ako bude manji broj prijavljenih da se prijemni neće održati. Druga opcija je da odredimo potreban prag koji je nužno prijeći da bi se mogli na studij upisati, a to ove godine nismo imali. U tom slučaju se prijemni može provesti i kad je manje prijavljenih od odobrene kvote, objasnila nam je nova dekanica FPZG-a.

Izdvojeni članak

Fotogalerija: Pogledajte kako su se zabavljali studenti na brucošijadi FPZG-a

Sankcije za plagijatore i prepisivače

Profesor Božo Skoko ove godine je izabran za predstojnika Odsjeka novinarstva i odnosa s javnošću, stoga smo novu dekanicu upitali što je fakultet napravio po pitanju skandala oko Skokina plagiranja dijela članka u prvom izdanju novina Student.

– Etičko povjerenstvo se, nakon prijave bivšeg dekana Nenada Zakošeka, sastalo i ustanovilo da to nije bilo plagiranje jer je se radilo o vrsti komentara u kojem nisu bili točno navedeni izvori. Etičko povjerenstvo vam ne može dati sankciju, nego su dali primjedbu da bi se ta vrsta ponašanja u budućnosti trebala izbjegavati. Bitno je da profesor Skoko nije u znanstvenom radu netočno naveo izvore, izjavila je Lidija Kos-Stanišić.

Nastavila je kako je opomena ušla u Skokin dosje, ali da nema pravne posljedice. Božu Skoku su izabrali članovi odsjeka, a kako dekanica tvrdi, nema zapreke da obnašan tu dužnosti.

Izdvojeni članak

Student FPZG-a: ‘Dekan je krivotvorio službeni dokument i onemogućio mi upis na diplomski studij’

No kad su studenti u pitanju, tek je prošle akademske godine dorađen Stegovnik u kojemu su navedene točne sankcije za plagijatore i prepisivače.

– Najveća kazna je nemogućnost izlaska na ispite u trajanju od šest mjeseci. Svi studenti koji su napravili neki lakši prekršaj, a u glavnom je plagiranje ili prepisivanje na ispitima, dobili su opomenu. Nakon tri opomene može ići ozbiljnija kazna, a do sada još nismo imali studente koji su izbačeni s fakulteta, otkrila nam je Kos-Stanišić. Također je istaknula kako studenti prepisivanje na ispitima ne doživljavaju kao stegovno djelo, dok u zadnje vrijeme plagiranje ipak počinju ozbiljnije shvaćati kao prijestup.

Zbog autorskih prava zatvorila se kopiraona na faksu

Kad smo već kod kršenja pravilnika i stegovne odgovornosti, upitali smo dekanicu FPZG-a što je bilo s fotokopiraonom koja je bila otvorena unutar fakulteta. Drugim riječima, kako su kontrolirali da studenti ne kopiraju cijele knjige, što po zakonu ne smiju.

– Kopiraona je prošle godine bila na faksu, ali je zatvorena prije više od šest mjeseci. Jedan od razloga je upravo bio taj da se cijele knjige ne smiju kopirati jer time kršite autorska prava. Za potrebe nastave smijete kopirati određeni broj stranica, ali ne i cijelu knjigu. Zato smo ugovor s kopiraonom razvrgnuli i sad se u tom prostoru nalazi ured za međunarodne projekte i urudžbeni zapisnik, ističe dekanica FPZG-a.

Izdvojeni članak

Student FPZG-a: ‘Dekan je krivotvorio službeni dokument i onemogućio mi upis na diplomski studij’


Negativni bodovi na esejističkim pitanjima ne smiju biti

Na jesenskom roku prošle akademske godine nekolicina studenata se pobunila zbog načina na koji je koncipiran ispit kod profesorice Helene Popović iz predmeta Metode istraživanja medijskih publika. Naime, profesorica je davala negativne bodove na pitanjima na zaokruživanje (+/-3 bodova) kao i na pitanju esejističkog tipa (+/-10 bodova). A unatrag dvije godine studenti se bune oko preopsežne literature iz navedenog kolegija. Kos-Stanišić nam je objasnila kako se negativni bodovi smiju davati na pitanjima na zaokruživanje. Nakon žalbe na nepravednu ocjenu dvoje studenata prošlo je ispit jer im je povjerenstvo oduzelo negativne bodove na esejističkom pitanju. – Profesorica nije previše izašla iz ograničenja broja stranica literature koje nose a sedam ECTS-a, a no nova uprava će ove akademske godine provjeriti sve syllabuse kako bi ustanovila postoje li odstupanja od opterećenja studenata i broja ECTS-a. Koliko joj je poznato, negativnih bodova ne bi trebalo biti na esejističkim pitanjima. Ne zna niti u kojem omjeru smiju biti točna pitanja i negativni odgovori. Po tom pitanju trebate se obratiti stručnjaku pedagogije, rekla nam je nova dekanica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Četvrti izlazak na ispit jest komisijski, ali studenti to ne shvate

Dio studenata novinarstva i politologije se znao često žaliti kako nemaju pravo na komisiju pri četvrtom izlasku na ispit. No kao dekanica objašnjava, četvrti izlazak jest komisijski, samo što studenti ne vide povjerenstvo pa smatraju da su na ‘običnom’ roku.

– Komisijski se ispit četvrtim izlaskom organizira na isti način kako se provodio i prethodna tri puta. Što znači ako vam je ispit bio pismeni, i ovaj će put biti, ali će ga povjerenstvo ispravljati. To mnogi studenti ne dožive kao komisiju jer ne mogu zatražiti usmeni ako padnu pismeni. To je dopušteno tek na osmom izlasku kad je u pitanju gubitak prava školovanja, za kraj je istaknula Kos-Stanišić.

Nova dekanica FPZG-a: Zbog neodržavanja prijemnog ispita fakultet je na gubitku 7.000 kuna
Share via
Copy link
Powered by Social Snap