Novi predsjednik Ustavnog suda poznat je s propalog ‘Lex Borasa’, ovako je zamišljao izbor rektora
U akademskim krugovima gotovo desetljeće nakon još se pamti takozvani ‘Lex Boras’, prijedlog izmjena Zakona o visokom obrazovanju koji je dekanima i rektorima trebao olakšati mandat nakon 65. godine života. Predsjednik Povjerenstva izrade tih izmjena bio je profesor prava Frane Staničić, novoizabrani predsjednik Ustavnog suda. Tada je izmjene branio uz opasku da u njima ne vidi ništa personalizirano. Kasnije je predlagao da rektori ne bi nužno trebali dolaziti s institucije na čijem čelu žele biti, već radije biti vrhunski znanstvenici neovisno o tome.
Frane Staničić | foto: Pravni fakultet u Zagrebu, srednja.hr
Novog predsjednika Ustavnog suda Franu Staničića, inače redovitog profesora na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, u akademskim se krugovima pamti kao predsjednika Povjerenstva za izradu izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u 2017. godini poznatijem kao ‘Lex Boras‘. Naime, tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras bio je član te radne skupine koja je u zakon htjela uvesti promjenu da rektori mogu ostati na toj poziciji iza 65. godine bez produljenja ugovora o radu. Boras je, naime, tada prelazio 65. godinu života. Uz Staničića i Borasa u radnoj skupini, između ostalih, bio je i Tomislav Sokol, tada pomoćnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, danas europarlamentarac.
Staničić govorio kako u izmjenama zakona ‘ne vidi ništa personalizirano’
Te 2017. godine na okruglom stolu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Staničić je branio nacrt Zakona. Ustanovio je da su izmjenama pristupili vrlo transparentno. Govorio je i o ‘medijskoj eksploataciji’ proširenja ovlasti rektora i stvaranju pogrešne slike o oduzimanju znanstvenih zvanja. Naime, izmjene su se nazivale i ‘Lex Barišić’ po bivšem ministru Pavi Barišiću jer je zakon trebao mijenjati uvjete uslijed kojih se znanstveniku može oduzeti znanstveno zvanje.
– Oduzimanje znanstvenih zvanja neprovedivo je jer nije propisano što su teške etičke povrede. Mi smo ovim izmjenama pokušali to precizirati, a hoće li to biti i prihvaćeno vidjet ćemo nakon javne rasprave. U izmjenama ZZDVO-a ne vidim ništa personalizirano, rekao je Staničić u 2017., a nakon njega Sokol je dodao da je nacrt prijedloga nastao kroz brojne konstruktivne rasprave.
Zagovarao novi model izbora rektora: ‘Bit će predloženo da ne mora nužno biti zaposlenik institucije za koju se bira i da ne mora biti redoviti profesor’
‘Lex Boras’ na kraju nije zaživio jer je Ministarstvo na čelu s Blaženkom Divjakom obustavilo postupak donošenja izmjena. Staničić je pak u 2019. godini ponovno govorio o novom Zakonu o visokom obrazovanju i to u Rijeci na tribini ‘Kako birati rektora – potrebe i mogućnosti revizije izbora’ u organizaciji Udruge za razvoj visokog školstva Universitas.
– Bit će predloženo da rektor ne mora nužno biti zaposlenik institucije za koju se bira i da ne mora biti redoviti profesor, ali morat će biti vrhunski znanstvenik ili umjetnik. Nacrt također i predviđa dva modela sveučilišta: sadašnji model i tzv. distributivni model (po uzoru na austrijski model). Izbor rektora ostavlja mogućnost javnog poziva ili javnog natječaja iz redova šire akademske zajednice. Sveučilišta bi mogla izabrati koji model žele za sebe. U distributivnom modelu rektora ne bira Senat, nego Savjet od devet članova. Provodi se javni natječaj nakon kojega Senat predlaže Savjetu tri najbolja kandidata, izdvajao je ranije Staničić ideje iz prijedloga novoga Zakona o znanosti kojeg je pripremalo Ministarstvo znanosti.
Podsjetimo, Staničić je i član Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2019. do 2024. bio je član Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Kada je imenovan za predsjednika Ustavnog suda krajem rujna, čestitka je stigla s njegova Pravna fakulteta.
– Zaposlenici, Uprava i Dekan Pravnoga fakulteta u Zagrebu čestitaju prof. dr. sc. Frani Staničiću na izboru i preuzimanju časne i odgovorne dužnosti predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske, stoji u obavijesti Pravnog fakulteta u Zagrebu.
