Objavljena prestižna ljestvica najboljih svjetskih sveučilišta: Na njoj su se našla tri hrvatska
Times Higher Education objavio je novu ljestvicu svjetskih sveučilišta za 2026. godinu na kojoj su se ponovno našla tri hrvatska – Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Rijeci. Sve tri hrvatske institucije zadržale su prošlogodišnje pozicije, a od njih su bolja dva slovenska i jedno sveučilište iz Srbije. Na samom vrhu već desetu godinu zaredom ostaje Oxford.
Sveučilište u Zagrebu i dvorana za nastavu | foto: srednja.hr, Unsplash
Times Higher Education objavio je novu verziju rang-ljestvice svjetskih sveučilišta, World University Rankings 2026. Na njoj se nalaze tri hrvatska sveučilišta, a rangirano je ukupno 2.191 institucija iz 115 zemalja i teritorija. Pet je, kako je opisano u metodologiji, stupova evaluacije koji odlučuju o plasmanu nekog sveučilišta. To su uvjeti podučavanja (29,5 posto), istraživačko okruženje u kojem se promatraju opseg aktivnosti, financiranje i znanstveni ugled (29 posto), zatim kvaliteta istraživanja koja uključuje doseg citata, istraživačku snagu, znanstvenu izvrsnost i utjecaj (30 posto), međunarodna usmjerenost odnosno mobilnost osoblja studenata i istraživačka suradnja s vanjskim stručnjacima (7,5 posto) te povezanost s industrijom (4 posto).
Tri su naša sveučilišta na listi za 2026., bolja su neka slovenska i srpsko
Od hrvatskih sveučilišta najbolje su rangirana Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu, oba na zbirnoj poziciji između 1.201 i 1.500 mjesta. Na zbirnoj poziciji 1.500+ nalazi se još Sveučilište u Rijeci. Sva tri sveučilišta zadržala su iste pozicije kao i na prošlogodišnjoj listi. U statusu prijavitelja ove godine ostali su Sveučilište Sjever i Sveučilište Dubrovnik, što znači da su ta sveučilišta poslala tražene podatke, nisu zadovoljila kvalifikacijske kriterije.
Gledajući zemlje u našem okružju, najbolje na listi stoje sveučilišta u susjednoj Sloveniji. Konkretno, Sveučilište u Ljubljani je na poziciji od 801. do 1.000 mjesta, kao i Sveučilište u Novoj Gorici. Iz Slovenije su još na THE ljestvici i Sveučilište u Mariboru (1.201 – 1.500) i Sveučilište Primorska (1.500+). I Sveučilište u Beogradu u Srbiji bolje se plasiralo od hrvatskih, na zbirnoj je poziciji između 1.001 i 1.200 mjesta, dok se Sveučilište u Novom Sadu našlo na poziciji 1.500+. Na toj je poziciji THE ljestvice i jedino rangirano sveučilište iz Bosne i Hercegovine, Sveučilište u Sarajevu.
Desetu godinu zaredom na vrhu je Oxford
Sveučilište Oxford desetu je godinu zaredom na vrhu ove ljestvice, ponajprije zahvaljujući kriteriju istraživačkog okruženja i istraživačkih postignuća. Drugi je prestižni Massachusetts Institute od Technology (MIT). Na treće se mjesto uzdiglo Sveučilište Princeton koje sada tu poziciju dijeli sa Sveučilištem Cambridge. Od zanimljivosti Times Higher Education izdvaja i onu da Kina ima pet sveučilišta u top 40, dok ih je prethodne godine bilo tri. Hong Kong drži rekordnih šest mjesta u top 200, što je rezultat poboljšanja u pokazatelju uvjeta podučavanja.
Iako postignuća sveučilišta u ovim rangiranjima zvuče pozitivno, ipak treba naglasiti da sve ove liste imaju svoja ograničenja, o čemu smo nedavno pisali. Stručnjaci ih često kritiziraju zato što svojom metodologijom zapravo ne mogu obuhvatiti cjelokupnu kvalitetu sveučilišta, nego mjere samo određene aspekte. Iako mogu pružiti korisne informacije sveučilištima, ona moraju dobro paziti da ne upadnu u velike zamke – da im rang-ljestvice diktiraju misiju ili da krajnji cilj sveučilišta postane isključivo ostvarivanje visokog mjesta na ljestvici.
U nastavku detaljno možete proučiti metodologiju rangiranja Times Higher Education, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
