Objavljene plaće profesora na fakultetima koji traže povišice: Najmanja prosječna iznosi 1.389 eura
Uoči štrajka učitelja u školama, ali i profesora na fakultetima, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je prosječne i medijalne plaće u visokom obrazovanju. Do sada su svaki mjesec objavljivali te podatke isključivo za zaposlene u osnovnim i srednjim školama. Podaci o plaćama na fakultetima odnose se na siječanj 2025. U usporedbi s podacima iz ožujka 2024., nema previše razlike u iznosima. Najmanju prosječnu neto plaću imaju asistenti čiji je iznos u siječnju bio 1.389 eura. Najveću prosječnu neto plaću imaju redoviti profesori u trajnom izboru koja je za 1.789 eura veća od prosječne plaće asistenta.
Objavljene plaće na fakultetima u 2025. | Ilustracija: Canva
Idući tjedan će uz učitelje u školama štrajkati i profesori na fakultetima. I dok je od rujna prošle godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih krenulo objavljivati podatke o plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama, sada su prvi put objavili i za plaće profesora na fakultetima. Radi se o prosječnim i medijalnim neto i bruto iznosima za siječanj 2025. iz Centraliziranog obračuna plaća (COP) FINA-e.
Posljednje podatke o plaćama u visokom obrazovanju objavili smo u svibnju 2024. Usporedivši iznose skoro godinu dana kasnije, nema puno razlike. Jedina je razlika što je tada plaća ministra Radovana Fuchsa iznosila manje nego plaća redovitog profesora u trajnom izboru pa je ispalo da je bolje biti profesor na faksu, nego ministar obrazovanja.
Plaće na fakultetima nisu se mijenjale od prošle godine
No, nakon povećanja plaća državnim službenicima, nova plaća ministra Fuchsa sada iznosi 4.573 eura neto. To je sada više nego prosječna neto plaća redovitog profesora u trajnom izboru koja je u siječnju ove godine iznosila 3.178 eura, a koeficijent za to radno mjesto je 4,35.
Redoviti profesor u visokom obrazovanju ima koeficijent 3,8, a prosječna neto plaća iznosila je 2.764 eura. Izvanredni profesori s koeficijentom 3,35 imaju prosječnu plaću 2.416 eura neto. Docenti imaju koeficijent 2,9 i prosječnu plaću 2.064 eura neto.
U visokom obrazovanju prosječnu plaću ispod 2.000 eura imaju viši asistenti i asistenti. S koeficijentom 2,55 prosječna plaća višeg asistenta u siječnju je iznosila 1.754 eura neto. Asistenti imaju isti koeficijent kao nastavnici koji nisu napredovali – 2,01 i njihova prosječna neto plaća iznosila je 1.389 eura neto. Detaljnije podatke o plaćama u visokom obrazovanju pogledajte u tablici ispod.
Prosječne i medijalne plaće u visokom obrazovanju za siječanj 2025. | Izvor: MZOM
Napomenimo i da je ovo plaća prije povišice koja je je stigla u veljači, a da prosječne i medijalne plaće za veljaču isplaćene u utorak još nisu poznate. Naime, plaća u siječnju obračunavala se prema osnovici od 947,18 eura bruto. Međutim, temeljem dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru osnovica je od 1. veljače javnim službenicima rasla za tri posto, čak i djelatnicima škola, iako njihova četiri sindikata nisu potpisala spomenuti dodatak. Tako se od 1. veljače plaće izračunavaju temeljem osnovice u iznosu od 975,60 eura bruto. Za dodatna tri posto osnovica će rasti i od 1. rujna, kada će iznositi 1.004,87 eura bruto.
ŠTO JE PROSJEČNA, A ŠTO MEDIJALNA PLAĆA?
Plaću zaposlenika škola čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Iznosi o prosječnim i medijalnim isplaćenim plaćama sadržavaju i dodatke na plaću koji su ugovoreni važećim kolektivnim ugovorima poput dodatka za prekovremeni rad, dodatka za rad u smjenama, za rad u posebnim uvjetima rada, ali ne i naknadu za prijevoz. Prosječna plaća računa se kao aritmetički prosjek svih plaća u nekom sustavu; ona stoga predstavlja okvirni broj jer ne govori puno o tome koliko je u sustavu onih s malom, a koliko onih s velikom plaćom. Medijalnu plaću dobijemo tako što poredamo plaće od najniže do najviše, a medijalna je ona koja se nalazi u sredini; to znači da polovina ljudi u sustavu ima veću plaću od medijalne, a polovina manju.
U 2024. plaće u visokom rasle za 180 do 500 eura
Podsjetimo, nakon povećanja osnovice i ostalih dodataka na plaću u listopadu 2023. i nakon primjene novih koeficijenata od trećeg mjeseca 2024., onima u visokom obrazovanju prosječne neto plaće su se zbog toga prošle godine povećale između 180 i 500 eura. Asistenti na fakultetima prošle su godine dobili povećanje plaće od oko 300 eura, a redoviti profesori u trajnom zvanju za oko 630 eura.
Tri zahtjeva nastavničkih sindikata koji su najavili štrajk, među kojima je i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, je ponovno povećanje osnovice za 10 posto kao i povećanje koeficijenata, a dok se oni ne povećaju, traže povratak prosvjetnog dodatka na plaću. Ministar Fuchs zaprijetio je da će se dani štrajka morati nadoknaditi, a ministar Piletić da oni koji budu štrajkali, taj dan neće biti plaćen, a na sve je reagiralo i sami MZOM iz kojeg tvrde da nema razloga za štrajk.
