Oglasio se sindikat oko manevra s reformom financiranja, oštro poručili: ‘To bi bio potpuni krah’
Reforma financiranja visokog obrazovanja, programski ugovori, dovela je na splitskom Senatu pod upitnik model da fakulteti financiraju Rektorat. Prijedlog rektora Dragan Ljutića naišao je na negodovanja, u sve se uključilo Ministarstvo, a sada se oglasio i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Poručuju, ako resorno Ministarstvo stavi pozitivno mišljenje na inicijativu splitskog rektora, bit će to potpuni krah programskog financiranja.
Zgrada na splitskom kampusu u kojoj se nalazi Rektorat | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Dio dekana u Splitu, kako smo izvještavali prošlog tjedna, pobunio se na prijedlog rektora Dragana Ljutića kojim bi svaki fakultet izdvajao 15 posto svoje osnovne proračunske komponente za financiranje Rektorata. Glasanje o odluci je odgođeno pa se na ponovnoj raspravi zaključilo da će se Sveučilište u Splitu konzultirati s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih. U međuvremenu se oglasio Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Pitaju se hoće li programski ugovori ispasti još jedan fijasko Vlade RH.
– Davanje pozitivnog mišljenja Ministarstva na inicijativu splitskog rektora da se 15 posto novca namijenjenog sastavnicama izdvoji za potrebe financiranja rektorata značilo bi potpuni krah programskog financiranja visokih učilišta. Osnovna komponenta obuhvaća materijalne troškove i druge osnovne troškove poslovanja fakulteta. Prema dostupnim informacijama sa Senata Sveučilišta u Splitu, Odluka o ovoj inicijativi bit će donesena nakon dostave mišljenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a od sastavnica izuzetak predstavlja Studentski centar od kojeg se traži izdvajanje pet posto, objašnjavaju iz Nezavisnog sindikata.
‘Jedino što se sada možemo pitati je hoće li i novi sustav financiranja znanosti i visokog obrazovanja biti još jedna nakaradno provedena reforma’
U priopćenju upozoravaju kako bi amenovanje Ministarstva na ovakvu odluku značio krah reforme koja je predviđena novim Zakonom o visokom obrazovanju iz 2022. godine.
– Blagoslov Ministarstva na ovakvu inicijativu bila bi jasna potvrda naših slutnji da je cijeli proces programskog pregovaranja proveden na posve neadekvatan način. Da ugovoreni troškovi osnovne komponente nisu planirani realno ni adekvatnom metodologijom na razini svake sastavnice, uključujući i rektorate, zbog čega se sada javlja potreba za ovakvim ‘internim preraspodjelama’ unutar neintegriranih sveučilišta, vele iz Nezavisnog sindikata.
Napominju da bi uvođenje ovakve prakse potencijalno dovelo dekane u situaciju pravne odgovornosti za nenamjensko trošenje sredstava i nanošenje štete vlastitim ustanovama, za čije poslovanje jedini pravno odgovaraju, dodaju.
– Sindikat se zalagao za uvođenje programskog financiranja kako bi se osiguralo adekvatno financiranje osnovnih troškova poslovanja i rada visokih učilišta i znanstvenih instituta, stabilnost i predvidljivost financiranja te dodatna sredstva za razvoj uz postavljanje jasnih ciljeva i mjerila ostvarivanja ciljeva. U konačnici, s obzirom na to da je ova reforma financirana sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, jedino što se sada možemo pitati je hoće li i novi sustav financiranja znanosti i visokog obrazovanja biti još jedna nakaradno provedena reforma po uzoru na reformu koeficijenata i uvođenje ocjenjivanja u javnim službama, stoji u priopćenju koju iz Sindikata potpisuju predsjednik Velikog vijeća Predrag Marković, predsjednik Sindikata Tvrtko Smital i glavni tajnik Matija Kroflin.
Ministarstvo obrazovanja zasad bez komentara
Napomenimo da smo Ministarstvo obrazovanja kontaktirali prošli tjedan. Pitali smo ih kako je u programskim ugovorima zamišljeno financiranje Rektorata i može li generalno Rektorat od sastavnica tražiti da im isplaćuje određeni iznos osnovne komponente. Odgovor još nismo primili.
Podsjetimo, ovo nije jedina manjkavost novih programskih ugovora koja se recentno pojavila. Oni još nisu javno objavljeni, a u Zagrebu ih rektor u cijelosti nije dostavio ni dekanima. O tome su otvoreno za srednja.hr progovorila dvojica dekana početkom prosinca.
– Mi smo par dana prije sjednice Senata na kojoj je izglasan prijedlog programskog ugovora nekoliko puta dnevno dobivali nove brojeve. Nekad su bili malo veći, nekad malo manji, netko je to čistio i usklađivao podatke. Mi tako imamo broj koji je formiran na toj zadnjoj sjednici Senata, ali nemamo dokument iz ugovora koji potvrđuje da je to baš tako. Ne vjerujem da je došlo do neke promjene, to bi bilo previše, ali neobično je da sad već mjesec dana nakon što je ugovor potpisan, nemamo konačni dokument pa da onda možemo znati što radimo. Na tehničkoj i provedbenoj razini to nije dobro, kazao nam je početkom prosinca dekan FER-a Vedran Bilas.
