Otkriveno kada bi mogli biti usvojeni novi kriteriji za napredovanja na fakultetima
Novi nacionalni sveučilišni i znanstveni kriteriji mogli bi biti usvojeni u veljači, izvijestili su iz Nezavisnog sindikata znanosti. Naime, objasnili su kako je Nacionalno vijeće doradilo kriterije te da se konačni dokument očekuje u veljači. U javno savjetovanje, podsjetimo, stiglo je više od 2.500 komentara.
Dvorana | ilustracija: Pixabay
Iako je novi zakon u visokom obrazovanju donošenje nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija predviđao za period od prije dvije godine, tek sada nazire se rješenje. Kako je izvijestio Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, nacionalni kriteriji u završnoj su fazi dorade.
– Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj doradilo je posljednju verziju dokumenta o Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima nakon više od 2.500 zaprimljenih primjedbi u javnoj raspravi. Dokument je nedavno predstavljen Rektorskom zboru koji je načelno podržao dorađeni dokument. Slijedi nomotehničko uređivanje, koje je u nadležnosti resornog ministarstva i očekuje se tijekom siječnja 2026. godine. Konačno usvajanje kriterija moglo bi se naći na dnevnom redu sjednice Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnički razvoj u veljači iduće godine. Sindikat će, čim dokument bude javno dostupan, pravodobno informirati članove i objaviti ga na svojim internetskim stranicama, otkrili su iz Nezavisnog sindikata znanosti na svojim internetskim stranicama.
Podsjetimo, prijedlog kriterija naišao je na brojna negodovanja zbog uvođenja takozvanih horizontalnih kriterija. Oni bi vrijedili za sva područja i polja, što sada ne postoji, a na njima se ne bi inzistiralo za radna mjesta docenta i izvanrednog profesora, već za redovite profesore i redovite profesore u trajnom izboru. No, kriterije su kritizirali rektori koji su se zapitali je li cijeli proces uopće zakonit, o njima se raspravljalo na fakultetskim vijećima i senatima sveučilišta koji su tražili obustavu. Naposljetku je u javno savjetovanje stiglo čak 2.500 komentara na ukupno 1.000 stranica.
– Osnovna ideja bila je da se ne unose radikalne promjene, nego da kriteriji ostanu kakvi su bili, uz jedan smjer koji se napravio. U trenutačnom sustavu redoviti profesor u trajnom izboru je vrh piramide, zlatna medalja koju bi svi htjeli postići. U zemljama s dobrom razvijenom znanošću nekakva je norma da profesor ili znanstvenik koji dobije tu medalju mora tijekom karijere oformiti svoju znanstvenu grupu koja se bavi istraživanjem, privući novce kroz projekte za financiranje tih istraživanja, ta istraživanja trebaju imati prepoznatljivost i on mora biti mentor doktorskih disertacija. Nama je cilj bio da idemo u tom smjeru zemalja koje imaju razvijen sustav znanosti, govorio je u lipnju o prijedlogu novih kriterija predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan.
ZAŠTO SU VAŽNI NACIONALNI KRITERIJI?
Nacionalni kriteriji propisuju uvjete za izbor odnosno reizbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta. Na ta mjesta može se zaposliti osoba koja ima odgovarajuće obrazovanje i koja ispunjava spomenute nacionalne kriterije. Izbori na radna mjesta provode se svakih pet godina, a nakon isteka tog roka zaposlenik se reizabire na postojeće radno mjesto ili se izabire na više radno mjesto. Kako god, postupak pokreće fakultetsko vijeće koje imenuje stručno povjerenstvo. Kada povjerenstvo donese svoju odluku, nadležni matični odbor utvrđuje ispunjava li zaposlenik nacionalne kriterije, stoji u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
