Ovo su neki od najzahtjevnijih kolegija na fakultetima: Svi nose više od 10 ECTS-a
Istražili smo koji kolegiji u Hrvatskoj ‘teže’ više od deset ECTS bodova i donosimo pregled nekoliko takvih ‘megakolegija’. Od učenja naziva svake košćice u tijelu do teorija koje zvuče kao znanstvena fantastika, ovi kolegiji od studenata traže predan i konstantan rad i ulaganje ozbiljne količine vremena. Neki od kolegija izvode se tijekom dva semestra, i tako njihovo polaganje postaje središnjim zadatkom studentske godine, a mnogi studenti baš zato će ih pamtiti cijeli život.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Napomena: Članak je nadopunjen u ponedjeljak 12. siječnja u 10:05 sati.
Svi studenti dobro znaju da nisu svi kolegiji na fakulteti jednako teški i zahtjevni. Pri utvrđivanju toga koliko će vremena utrošiti na neki kolegij, studenti se mogu voditi brojem ECTS bodova. Svaki ECTS zapravo predstavlja trideset sati koje bi student teoretski trebao potrošiti na taj kolegij, što uključuje sate predavanja, kao i sate koje se učenici pripremaju za ispite, pišu seminare i obavljaju druge obaveze koje predviđa silabus.
Na primjer predviđeno je da će za kolegij koji nosi pet ECTS bodova, studenti potrošiti 150 sati. Na nekim fakultetima kolegiji su uravnoteženi tako da svi nose jednak broj ECTS bodova, dok je na drugima jasnije na koje se kolegije studenti trebaju fokusirati tijekom semestra, jer oni nose i veći broj bodova.
Vjerojatno najpoznatiji primjer za to je Anatomija na medicinskim fakultetima, koja na Medicinskom fakultetu u Zagrebu nosi gotovo pola ECTS-a koje studenti trebaju prikupiti tijekom cijele godine. Osim Anatomije i diplomskih radova, nismo mogli pronaći kolegije koji nose više od dvadeset ECTS bodova, no izdvajamo još četiri kolegija koji nose više od deset ECTS-bodova i time popunjavaju više od trećine semestralnog opterećenja studenata.
Anatomija na MEF-u je teška čak 24 ECTS boda
Počnimo od Anatomije, straha i trepeta studenata medicine, u kojem su posljednje generacije sve gore. Konkretno mislimo na kolegij na Medicinskom faklutetu u Zagrebu, gdje nosi nosi vrtoglava 24 ECTS boda. Riječ je o dvosemestralnom kolegiju na prvoj godini studija. Nastava je podijeljena u tri tematska bloka, Opća anatomija, sustavna i topografska anatomija leđa i udova, Sustavna i topografska anatomija trupa te Sustavna i topografska anatomija glave i vrata.
Praktična i teorijska provjera znanja odvija se na svim vježbama, a studenti pripremaju gradivo za seminare, što im može donijeti dodatne bodove. Nakon završetka obrade tematskog bloka odvijaju se parcijalni pismeni i praktični ispiti. Studenti koji na svim ispitima postignu pozitivan rezultat i na kolokvijima s vježbi dosegnu prag prolaza oslobođeni su pismenog dijela ispita. Studenti moraju biti na svim vježbama i seminarima, a iznimno u slučaju opravdanog izostanka, nastavu moraju odraditi s drugom grupom ili kolokvirati gradivo s kojeg su izostali.
Studenti koji ne polože praktični dio ispita tijekom nastave, imaju pravo ponovnog izlaska u redovnim ispitnim rokovima ako su položili pismeni dio ispita. Završni ispit sastoji se od pismenog, praktičnog i usmenog dijela, koji se održavaju tim redom, a uvjet za pozitivnu ocjenu je prolazak sva tri dijela ispita.
I studenti Stomatologije slušaju Anatomiju
Anatomiju polažu i studenti stomatologije i dentalne medicine, no ona je ipak malo manje opširna, barem kad se u obzir uzme opterećenje po ECTS bodovima. Na Medicinskom fakultetu u Splitu Anatomija nosi 23 ECTS boda, dok je na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu to dvosemestralni kolegij, koji nosi 16,5 ECTS-a. Kolegij održava katedra Anatomije Medicinskog fakulteta u Zagrebu, na Šalati.
Na Medicinskom fakultetu u Splitu Anatomija je obavezan kolegij na prvoj godini i za studente Medicine i Dentalne medicine. Obavezna literatura su dva udžbenika i tri anatomska atlasa. Tijekom semestra studenti imaju ukupno 28 kratkih pisanih i usmenih provjera znanja. Gradivo se također može riješiti i putem parcijalnih pismenih ispita, a završni ispit sastoji se od pisanog, praktičnog i usmenog ispita.
Od studenata se na Anatomiji očekuje da znaju imenovati i prepoznati svaki dio ljudskog tijela. Studenti uče i sustavnu i topografsku anatomiju, odnosno bave se i obilježjima organa i njihovim položajima u tijelu. Uz to ovi kolegiji obuhvaćaju i osnove drugih grana medicine, koje su potrebne kako bi studenti razumjeli funkcije pojedinih organa i drugih dijelova ljudskog tijela.
Studenti veterine imaju noćna dežurstva i vježbaju operirati
S čovjeka prelazimo na životinje, odnosno s medicine i stomatologije na veterinu. Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu najzahtjevniji je kolegij Unutarnje bolesti, koji nosi 16 ECTS-a. Kolegij se provodi na trećoj godini studija, dvosemestralno. Studenti moraju biti na najmanje 45 predavanja, šest seminara te 78 vježbi. Studenti također tijekom oba semestra moraju izvesti minimalno osam različitih standardiziranih praktičnih zahvata na životinjama.
Na kraju sedmog semestra studenti pišu pismeni kolokvij, čije je polaganje uvjet za testiranje semestra. Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Obavezna literatura sastoji se od deset jedinica, što udžbenika iz različitih polja veterine poput dermatologije životinja i kliničke patologije probave, što praktičnih priručnika. Studenti uče o bolestima pojedinih organskih sustava kod životinja, a u sklopu kolegija imaju i noćna dežurstva te kirurške operacije.
Među najzahtjevnijim kolegijima je i Opća klinička biokemija na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Ovaj kolegij slušaju studenti Medicinske biokemije tijekom petog semestra, odnosno treće godine studija. Kolegij nosi 13,5 ECTS bodova. Kolegij se sastoji od 60 sati predavanja, 30 sati seminara i čak 90 sati vježbi.
Studenti na ovom kolegiju uče osnovne principe laboratorijske dijagnostike iz područja kliničke biokemije i hematologije i osnove rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Trebaju znati koje se pretrage koriste za praćenje zdravlja pojedinih organa i sustava te kako lijekovi utječu na rezultate pretraga. Na kolegiju naučit će i koje molekularno-biološke metode se koriste za otkrivanje patoloških stanja te kako izvoditi osnovna laboratorijska određivanja pojedinih analita u serumu, mokraći i krvi.
Neke pojmove koje uče studenti na kvantnoj vjerojatno ne možete ni izgovoriti
Da ne bi bilo da su samo u zdravstvu i srodnim granama kolegiji zahtjevni, uvrstili smo i kolegij Kvantna fizika s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Taj kolegij slušaju studenti istraživačkog modula studija Fizike tijekom petog i šestog semestra, odnosno na trećoj godini.
Ako vam Mach-Zender interferometar, principi superpozicije i komplementarnosti, Hilbertov prostor stanja i kvantna vjerojatnost golicaju maštu, onda je ovo kolegij za vas, jer te teme obrađene su već u prva tri predavanja. Kolegij se sastoji od 30 sati predavanja, 15 sati auditornih vježbi i 30 sati seminara.
U svakom semestru studenti pišu jedan seminarski rad i pišu kolokvij. Za ostvarivanje prava na potpis moraju aktivno sudjelovati na seminarima i vježbama. Na seminarima studenti izlažu svoje seminarske zadatke pred kolegama. Na kraju godine održava se usmeni ispit za studente koji su u oba semestra zaradili pravo na potpis.
Na kolegiju studenti će naučiti primjenjivati složene koncepte kao što je Noetherin teorem i rješavati probleme kao što je vremenski ovisna Schrödingerova jednadžba za valni paket u jednodimenzionalnom potencijalu.
Na fakultetima u Hrvatskoj postoji sigurno još niz složenih, zahtjevnih i opsežnih kolegija, a mi smo naveli samo nekoliko primjera. I na fakultetima na kojima nema kolegija koji teži više od deset ECTS bodova, sigurno je poznati koji su kolegiji ‘kapitalci’ i s kojima studenti imaju najviše posla.
Napomena: Članak je nadopunjen u ponedjeljak 12. siječnja u 10:05 sati.
U originalnoj verziji članka pisalo je:
– Počnimo od Anatomije, straha i trepeta studenata medicine, u kojem su posljednje generacije sve gore. Konkretno mislimo na kolegij na Medicinskom faklutetu u Zagrebu, gdje nosi nosi vrtoglava 24 ECTS boda. Slušaju ga studenti na drugom semestru na prvoj godini studija.
Naknadnom provjerom informacija ustanovili smo da je riječ o dvosemestralnom kolegiju, dakle ne slušaju ga samo studenti na drugom semestru prve godine studija, već na prvom i drugom semestru prve godine studija.
U originalnoj verziji članka pisalo je:
– Anatomiju polažu i studenti stomatologije i dentalne medicine, no ona je ipak malo manje opširna, barem kad se u obzir uzme opterećenje po ECTS bodovima. Na Medicinskom fakultetu u Splitu Anatomija nosi 14 ECTS bodova, dok je na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu opterećenje samo 8 bodova, tri put manje nego na studiju Medicine.
Naknadnom provjerom informacija ustanovili smo da je na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu Anatomija također dvosemestralni kolegij te iznosi 16,5 ECTS-a.
Napomena: Članak je nadopunjen u ponedjeljak 12. siječnja u 14 sati
U prvotnoj verziji članka pisalo je da ‘na Medicinskom fakultetu u Splitu Anatomija nosi 14 ECTS boda’, taj podatak je provjeren i ispravljeno je da nosi 23 ECTS-a.
