Petar studira film i ne podržava AI u svojoj struci: ‘Sagrađen je na hrpi ukradenog materijala’
Umjetna inteligencija sve više prodire u svijet filma, ali ne vide svi to kao napredak. Petar Paradžik, student filma na VERN-u, smatra da za generativni AI nema mjesta u umjetnosti jer je, kako kaže, ‘sagrađen na hrpi ukradenog materijala’. U razgovoru za srednja.hr objašnjava zašto korištenje AI-a vidi kao moralno pogrešno i uspoređuje ga s CGI-em koji je, tvrdi, bio preteča kapitalističkog rezanja troškova u filmskoj industriji. Ipak, priznaje da umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali samo ako služi kao alat, a ne zamjena za ljude.
Kino u crno-bijeloj boji | Foto: Canva
Ako ste mislili da umjetna inteligencija sama izmišlja, odnosno generira odgovore – u krivu ste. Svi odgovori koji dolaze od umjetne inteligencije, kao i sav foto, video i audio sadržaj, kreirani su na temelju nečega što već postoji. Umjetna inteligencija ‘kopa’ po internetu i daje odgovore na vaša pitanja koje izvlači najčešće iz novinarskih članaka, daje vam generiranu fotografiju na temelju tuđih fotografija, a isto je s videom i zvukom.
Student filma komentirao je korištenje umjetne inteligencije u filmskoj industriji
U svijetu se vode velike rasprave oko toga je li ‘treniranje’ umjetne inteligencije na tuđim sadržajima najveća krađa u povijesti čovječanstva. Da se radi o pravoj krađi smatra i student Petar Paradžik koji studira film na VERN-u. S njime smo razgovarali o korištenju umjetne inteligencije upravo u filmu, zašto misli da je to pogrešan smjer i misli li da će industrija filma kakvu sada poznajemo nestati zbog umjetne inteligencije.
– Stvarno ne volim kada se AI koristi na bilo koji način u filmu. Već sam dvaput odlučio ne pogledati film koji mi se činio zanimljivim samo zato što su koristili generativni AI za nešto, koliko god malo. Mislim da tome stvarno nema mjestu na filmu, bilo to na visokobudžetnim produkcijama koje imaju dovoljno novaca za zaposliti ljudske umjetnike da obave taj posao ili bilo to na niskobudžetnim produkcijama koje bi, po meni, još uvijek trebale imati moralnu obligaciju ne koristiti ga. Generativni AI je sagrađen na hrpi ukradenog materijala, vjerujem da korištenjem njega, pogotovo u službenoj produkciji nekog djela postaješ suučesnik u toj krađi, objašnjava nam Petar.
‘Generativni AI je vjerojatno najveći slučaj copyright infrigmenta kojeg smo ikada vidjeli’
Smatra kako se AI ipak neće razviti do te razine da u potpunosti zamijeni ljude u filmskoj industriji, unatoč tome što već danas postoji hrpa alata koji daju vrlo realne rezultate, kao s filmskog platna. Razlog je, kaže, vrlo jednostavan i leži u tome zašto su danas svi ‘ludi’ za kreiranjem preko umjetne inteligencije.
– Trenutačni push za AI-om je iz potpuno financijskih razloga. Zašto plaćati cijeli crew kad ti AI može generirati cijeli film? Čak i kad/ako se stvori model koji je dovoljno dobar da izgleda potpuno identično kao zbilja, mislim da će se njegov raspad dogoditi i zbog istog razloga kao i njegovog uzdizanja – novaca, navodi Petar.
Uz to vjeruje da će i ‘krađa’ koju trenutno vidimo u korištenju umjetne inteligencije uzeti svoj danak koji neće biti nimalo jeftin.
– Generativni AI je vjerojatno najveći slučaj copyright infrigmenta kojeg smo ikada vidjeli. Čim netko ozbiljno profitira od djela napravljenog od AI-a, svatko tko je vlasnik materijala na kojem je taj AI bio neovlašteno treniran, htjet će udio tog novca. Sama količina odšteta koja bi trebala biti plaćena bi bila apsurdna. Studiji bi tada imali dvije opcije, ili platiti ogromne odštete i odreći se dio svojeg intelektualnog vlasništva, ili odustati od generativnog AI-a. Logično, razvijanje AI-a te plaćanja kazna je dugoročno profitabilnija opcija, ali investitori koji trenutno guraju AI nisu oni koji razmišljaju dugoročno, govori student Petar.
‘CGI je bio preteča AI-a u kapitalističkoj želji maksimiziranja profita putem smanjivanjem troška’
No, prije AI-a je za kreiranje filmova korišten CGI kako bi se stvorile neke stvari koje se ne mogu dočarati šminkom i maskom. Dobri primjeri filmova u kojima je korišten CGI su Avatar, Pirati s Kariba i Gospodar prstenova. Pitali smo Petra što misli o takvom kreiranju filma i smatra li da su CGI i AI zapravo dosta bliski alati.
– U jednom faktoru CGI stvarno je bio preteča verzija AI. U formi oni su vrlo drugačiji. CGI je samo alat kojeg umjetnici koriste, kamen i kresivo od kojeg mogu napraviti kip, dok generativni AI automatski izbacuje klip prema opisu korisnika (klip napravljen od milijun komadića drugih klipova). Ipak, na jedan način su skoro isti, a to je način na koji se pokušavaju koristiti za smanjivanje budžeta. CGI danas ima pomalo negativnu konotaciju jer se često zna koristiti za ‘rezanja rubova’ budžeta. Zašto trošiti budžet na makeup i hair styling, sektore koji su dio sindikata, kad možeš platiti znatno manje da se njihov dio posla napravi preko CGI-a u nekom animacijskom sweatshopu? Isto to trenutno vidimo s pokušajem ubacivanja AI-a u filmove. Zašto platiti ilustratoru da napravi par ilustracija za plakate u pozadini kad ti AI može izbaciti besplatan dizajn za par sekundi? CGI je bio preteča AI-a u kapitalističkoj želji maksimiziranja profita putem smanjivanjem troška, tvrdi Petar.
Iako ima dosta negativno mišljenje o umjetnoj inteligenciji, ipak smatra da ju se može koristiti i za dobre stvari u umjetnosti.
– Primjer toga bi bio u animaciji filma ‘Into the spider verse‘ gdje se AI program koristio da se generiraju inbetween frameovi. To nije zamijenilo animatora, samo mu se riješilo sporog i napornog dijela posla. Mislim da AI može biti dobar alat koji, kada treniram na ovlaštenom materijalu, može uistinu pomoći umjetniku u kreiranju djela tako da mu smanji dijelove posla koji su samo ‘busywork‘, ali mislim da ga nikad ne bi trebao potpuno zamijeniti, ističe student filma.
‘Ako je cilj filma, crteža, plesa, igrice ili bilo čega drugog da prenese neku poruku ili emociju, to je po meni umjetnost’
Priznaje da je i on sam barem jednom koristio umjetnu inteligenciju, ali prvenstveno iz znatiželje. Koristio je AI za generiranje glazbene kompozicije i kreiranje smiješnih slika, a ChatGPT je koristio svega dva do tri puta. Na pitanje bi li pristao koristiti AI u filmskoj industriji ako bi se od njega to tražilo, Petar je čvrst u svom stavu.
– Nadam se da se to neće od mene tražiti jer bi to vrlo teško prihvatio. Da prihvatim to trebao bi odbaciti svoje morale, a da to napravim trebao bi biti stvarno očajan. Nisam još siguran oko toga fizički gdje ću biti nakon faksa, ali znam jednu stvar – htio bih stvarati umjetnost! Definitivno mislim da je film umjetnost. Mislim da dosta ljudi imaju pregrandiozna ‘fine art’ pogled na umjetnost gdje reduciraju umjetnost na dosta uži pojam nego što ona zapravo jest. Granica koja se treba prijeći da ulje na platnu postane slika, umjetničko djelo, empirijski ne postoji. Ona postoji samo u umu ljudi, i svatko ima drukčije kriterije za gdje se ona nalazi. Po meni bilo što je umjetnost čim je napravljeno s namjerom. Ako je cilj filma, crteža, plesa, igrice ili bilo čega drugog da prenese neku poruku ili emociju, to je po meni umjetnost, bez obzira koliko malo ili puno truda je uloženo u to djelo, poručio je Petar.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
