Pretraga

Pitali smo studente preferiraju li kolokvije ili rokove: Kolokviji svima dragi, no nešto im zamjeraju

A- A+

Neki ih smatraju rijetkom blagodati hrvatskog Bolonjskog sustava, a drugi misle da stvaraju tek prosječne kampanjske studente ili da ih izlažu većem stresu. Riječ je, naravno, o – kolokvijima. Ususret službenom početku zimskog ispitnog roka, pitali smo nekolicinu studenata koji način polaganja predmeta preferiraju, misle li da je studiranje lakše zahvaljujući kolokvijima, ali i vide li u njima poneke manjkavosti. Evo što su nam rekli u pauzama od rokovskog učenja.

Foto: srednja.hr

– Mislim da su kolokviji odličan način provjere znanja, što za nas studente, što za profesore. Redovito dolazim na predavanja i trudim se biti u tijeku sa svime što se događa, pa su mi kolokviji super jer je stres manji, odgovara nam Ana, dvadesetjednogodišnja studentica zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Pred kraj semestra već je, kaže, na rubu živaca i s manje snage za intenzivno učenje, kakvo zahtijevaju rokovi. Zato bi joj bez mogućnosti kolokviranja studiranje bilo teže i stresnije, dodaje studentica.

Na pitanje misli li stoga da je studiranje sada lakše nego prije uvođenja manjkave Bolonje, kad su studenti bili osuđeni na polaganje cjelokupnog ispita, Ana se kratko osvrće.

S kolokvijima je lakše, a gradivo se ispita u dubinu

Izdvojeni članak

Ususret rokovima studenti nam otkrili kada i koliko uče: ‘Debil sam i svaki put si zagorčam život’

– Sigurno je s kolokvijima studiranje lakše, ali mislim da poanta nije da studiranje bude teško – došli smo studirati nešto što nas zanima pa ne znam zašto bi nas trebalo ‘kažnjavati’ otežavanjem sistema prolaza, zaključuje Ana.

Susrećemo potom Valentinu, njenu dvije godine mlađu kolegicu. Kao i Ana, i ona preferira kolokvije te izlazi gotovo na svaki koji joj se ponudi.

– Mislim da je to bolji način ispitivanja gradiva jer se manji dijelovi gradiva mogu ispitati u dubinu za razliku od ispita kad se cijeli semestar provjerava na temelju one količine koja se uspije ugurati u sat i pol, kaže Valentina.

Smeta joj, doduše, što se kolokviji iz ponekih predmeta održavaju kad već počnu prvi rokovi iz drugih.

– Grozno je kad se poklope, ističe Valentina.

Ne bi trebali biti preduvjet pristupanju ispitu

Izdvojeni članak

Tko preživi, pričat će: Krenulo je kritično životno razdoblje svakog studenta zvano ispitni rokovi

Da je grozno kad se kolokviji poklope s ispitima, ‘naredaju’ u jednom tjednu ili su preduvjet izlasku na ispit, naglašava i studentica Klaudija. Iako preferira kolokvije, smatra da bi se oni trebali ostaviti na izbor studentima, a broj ispitnih rokova povećati.

– Dobro je što su uvedeni kolokviji, ali ne sviđa mi se što su na nekim kolegijima preduvjet za ispit. Trebaju se ostaviti studentima na izbor jer se zbog posla ponekad na njih ne stigne. Nije dobro ni to što imamo samo četiri roka, to jest, ponuđena samo četiri termina, kaže Klaudija.

Napomenimo da naša sugovornica misli na sljedeće: svaki student ima pravo na četiri izlaska na ispit, od čega je četvrti komisijski. No, na nekim se fakultetima studentima omogućava da svoje pravo izlaska na ispit iskoriste na dodatnim ili izvanrednim ispitnim rokovima. S druge strane, na ponekim sastavnicama Sveučilišta to nije slučaj.

Brucošica Kineziološkog fakulteta u Zagrebu pak ne vidi ništa sporno u tome što su kolokviji ponekad preduvjet izlasku na ispit. Ima složenijih predmeta, kaže, pa bi bilo čudno da se baš svi mogu kolokvirati. Doduše, i tu postoje nelogičnosti.

– Jedina stvar koja mi je malo nepotrebna je to što je na ponekim kolegijima kolokvij preduvjet za ispit, a na tom se ispitu onda odgovara isto gradivo. To mi nema smisla, jer ako si već položio taj dio zašto bi morao na ispit?, pita se brucošica.

Htjeli bi sve moći kolokvirati, a vide i manjkavosti sustava

Izdvojeni članak

Bliže se ispitni rokovi, no Nacionalna i sveučilišna knjižnica opet ne radi

Ispitni rokovi su joj, ističe, poprilično stresni. Sve bi joj bilo lakše kad bi se svi predmeti mogli kolokvirati.

– Sve nam se skupi i onda imamo manjak volje i vremena. Najbolje bi zato bilo da svi kolegiji imaju mogućnost kolokvija. Ako kolokviraš dobro, a ako ne, čeka te ispitni rok. Pa neka svatko sebi kroji život, poručuje brucošica kineziologije.

Koliko se god kolokviji činili rasterećenjem studenata, jasno je da kolokviranje nije dijelom mnogih kolegija te da će pri formiranju završne ocjene ponekim studentima nerijetko presuditi ukupan zbroj bodova, skupljen tijekom semestra, a ne isključivo prolazak oba kolokvija.

Ipak, unatoč nizu prednosti, izgleda da kolokviranje zaista stvara prosječne studente. To nam je potvrdila Martina, studentica Pravnog fakulteta.

– Na mom fakultetu studenti pretežno biraju kolokvije zato što im oni ulijevaju nadu da neće morati trošiti ispitne rokove. Ovako uče kampanjski, noć prije, pa probaju makar “ubosti” poneki točan odgovor na kolokviju. Neki dođu na kolokvij kako bi vidjeli kakva se pitanja mogu pojaviti na ispitu, iako ispit u 99% slučajeva bude teži od kolokvija, kaže Martina.

Navodi potom i drugu stranu ove priče.

Neki ipak izbjegavaju kolokvije

Izdvojeni članak

Počinju vam rokovi, a nikako se primiti knjige? Evo kako provjereno (ne)učiti u zadnji čas

– Pojedinci, što je rijetkost, odmah na početku prekriže izlazak na kolokvij jer se ne žele dovesti u stresnu situaciju testiranja svog znanja upola manjim obujmom gradiva. Zato se otpočetka pripremaju za ispitni rok, što zapravo nije loše ako izdvojite podjednako vremena za svaki kolegij, objašnjava ova studentica.

Na kraju daje savjet onima pred kojima tek stoje studentski dani, ali i onima koji ‘od sljedećeg semestra počinju učiti na vrijeme’

– Osobno, najpametniji način je priprema za kolokvije iz najzahtjevnijih kolegija i ispitni rok iz manje zahtjevnih. Bit će vama lakše, ali i profesorima. Pružanjem mogućnosti kolokviranja imaju smanjen broj prijava za ispitne rokove, jer se očekuje da student kolokvira barem jedan kolegij po semestru, suprotno od sistema prije ovog Bolonjskog, zaključuje Martina.