Plaća li se apsolventska godina na svakom faksu? Evo što kažu sa Sveučilišta
Apsolventska godina, u stvarnom smislu, više ne postoji. No, neki studenti i dalje produljuju studij, a u ponovni upis prebacuju samo diplomske ili završne radove. Prema pričama u studentskim krugovima, na nekim fakultetima to se plaća, a na nekima je besplatno. Pitali smo Sveučilište u Zagrebu kakvi su njihovi propisi u tom pogledu.
Foto: Pexels
Na nekim se fakultetima apsolventske godine – produljena godina studija u kojoj student uglavnom ima samo pisati i obraniti diplomski rad – olako upisuju. Na drugim studenti od te mogućnosti bježe, da ih ne udari po novčaniku. Pravila se, prema usmenoj predaji, očito razlikuju od fakulteta do fakulteta. Bi li se apsolventska godina trebala plaćati? Odlučili smo stati na kraj glasinama i pitati naše najveće i vodeće Sveučilište u Zagrebu da nam pojasni kakva su pravila za apsolventske godine.
Svaki fakultet odlučuje za sebe
Fakulteti i akademije pri zagrebačkom sveučilištu, prema onome što nam kažu iz rektorata, samostalno donose odluke o modelu utvrđivanja naplate participacije u troškovima studiranja. Konkretno, donose ih fakultetska vijeća i to kroz modele naplaćivanja školarine od redovitih studenata preddiplomskih, diplomskih, integriranih i stručnih studija koji nemaju pravo na subvenciju državnu subvenciju.
– Ako je student drugi puta upisao diplomski rad, a na prethodnoj je godini studija položio više od 30, a manje od 55 ECTS-a, prilikom ponovnog upisa godine plaća participaciju u iznosu umnoška nepoloženih ECTS-a i cijene ECTS-a, kažu nam.
U slučaju da student ni tada do 30. rujna, odnosno završetka tekuće akademske godine nije uspio završiti studij, a ostao mu je ‘samo’ završetak rada, fakultet ili akademija svojom odlukom definira rok i uvjete pod kojima ga može položiti.
Apsolventska godina zapravo na postoji
Prema pozitivnim propisima Sveučilišta u Zagrebu, tzv. apsolventska godina ne postoji. Kako nam pojašnjavaju iz zagrebačkog rektora, studenti po bolonjskom sustavu nemaju apsolventsku godinu, postoji samo ponovni upis iste studijske godine s upisivanjem nepoloženih predmeta.
– Nepoloženim predmetom smatra se i nezavršeni diplomski rad, stoga bi ga student trebao ponovno upisati ako ga nije završio i obranio do 30.9. posljednje (npr. druge) godine diplomskoga studija. Upis sljedeće akademske godine nakon one u kojoj su odslušana sva predavanja, a nisu položeni ispiti iz predmeta na koje se programski vezuju predmeti iz više studijske godine, smatra se ponovnim upisom godine, kažu nam iz rektorata.
Status redovitoga studenta ima student za vrijeme propisanoga trajanja studija, pojašnjavaju, a najdulje ga može imati dvostruko od propisanoga trajanja studija. Pritom, naglasimo da se u vrijeme trajanja studija ne uračunava mirovanje obveza. Sukladno statutarnim odredbama, status studenta, među ostalim, prestaje i ‘ako u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova’ ili u dvije uzastopne akademske godine ne položi isti predmet.
