Po čemu je generacija Z drugačija od ostalih? ‘Svakako bi se trebali više angažirati u politici’
Objavljeni su dobitnici Rektorove nagrade, a studentima koji su se posebno iskazali su i studentice Sociologije na Hrvatskim studijima, Laura Banek, Jana Benković, Ela Dlaka, Andrijana Lončar i Leona Milosavljević, koje su autorice rada o pristupu politici Generacije Z. Njihovo istraživanje na grupi od 329 ispitanika pokazuje da su Z-ovci angažirani na društvenih mrežama, ali uživo politički apatični.
S lijeva na desno: Laura Banek, Andrijana Lončar, Jana Benković, Leona Milosavljević i Ela Dlaka | Foto: Privatna arhiva
Objavljeni su dobitnici Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2024./2025., a dobit će je 108 studenata u šest kategorija. Svečana dodjela nagrada održava se u četvrtak 6. studenog u 10 sati u zgradi SEECEL-a, a dobitnici će tom prilikom morati izraditi plakate kojima predstavljaju svoje radove.
Među dobitnicima Rektorove nagrade iz područja društvenih znanosti su i studentice Sociologije na Hrvatskim studijima, Laura Banek, Jana Benković, Ela Dlaka, Andrijana Lončar i Leona Milosavljević, koje su autorice rada ‘Politička apatija ili aktivizam? Kako Generacija Z pristupa politici u digitalnom dobu’. Pod mentorstvom Marice Marinović Golubić, provele su kvantitativno istraživanje na 329 pripadnika Generacije Z (u dobi od 18 do 30 godina). Ispitivale su koliko Generacija Z konzumira politički sadržaj putem društvenih mreža, koliko vjeruju političarima, nezavisnim influencerima i tradicionalnim medijima.
‘Apatija često proizlazi iz neinformiranosti’
Rezultati su pokazali da sudionici istraživanja koji su više izloženi političkom sadržaju putem društvenih mreža imaju veći interes za političke informacije, ali negativna posljedica je da formalno političko sudjelovanje, kao što su članstvo u strankama i glasanje opada. Pokazalo se da učestalost aktivizma na internetu nije indikator kolektivne akcije. Istraživanje je pokazalo da ispitanici generalno pokazuju nisku razinu povjerenja i prema influencerima i prema profesionalnim političarima.
Razgovarali smo sa studenticama koje su nam rekle da su se za temu odlučile jer upravo Generacija Z dolazi u središte društvenih i političkih tokova. Htjele su bolje razumjeti njihove stavove, motivaciju i potencijalni utjecaj na buduće društvene procese. Dodaju da je na odluku utjecala i politička scena u Hrvatskoj, konkretno kontekst superizborne godine u kojoj su prvi put mogle glasati na izborima te su se prvi put suočile s problemom apatije mladih.
– Smatramo da bi se mladi svakako trebali više angažirati u politici jer njihova perspektiva može donijeti svježinu i inovativne ideje u donošenje odluka te se tako štiti demokracija. Apatija često proizlazi iz neinformiranosti mladih, osjećaja da njihovo mišljenje i glas nisu dovoljno vrednovani, ali i iz percepcije političke korupcije i neefikasnosti sustava, komentiraju autorice rada.
Razlike Gen Z, Gen Alfa i milenijalaca
Smatraju da Generaciju Z odlikuje snažna digitalna pismenost, otvorenost prema različitostima i aktivan angažman u pitanjima koja ih se tiču. Dodaju da im je zajednička i visoka svijest o globalnim problemima te želja za promjenama. Kažu da ih od milenijalaca razlikuje veća pragmatičnost i kritičnost prema institucijama. U odnosu na generaciju alfa, pak tvrde da Z-ovci još uvijek više vrednuju interakcije licem u lice i starije društvene mreže.
– Prijaviti smo se odlučile zajedno jer smo sve bile motivirane za istraživački rad i željele testirati naše ideje na višoj razini. Koordinacija je bila izazov, ali smo postavile jasne zadatke, rokove i redovitu komunikaciju, što je omogućilo da suradnja bude učinkovita i produktivna. Veliku podršku i pomoć smo dobile od naše mentorice doc. dr. sc. Marice Marinović Golubić te naše sumentorice dr. sc. Marije Zelić, bez kojih ova ideja ne bi mogla biti realizirana, ispričale su nam studentice.
Studentice Laura Banek, Jana Benković, Andrijana Lončar i Leona Milosavljević su treća godina dvopredmetnog prijediplomskog studija Komunikologije i Sociologije, a Ela Dlaka je studentica dvopredmetnog prijediplomskog studija Filozofije i kulture i Sociologije. Kažu da bi studij preporučile svima koji su znatiželjni, žele razumjeti društvene procese, interakciju među ljudima i institucionalne strukture te razviti kritičko mišljenje. Dodaju da je posebno koristan onima koji žele karijeru u istraživanju, obrazovanju, politici ili ljudskim resursima.
Studentice imaju planove za budućnost
Nakon studija svaka će krenuti svojim smjerom, a već imaju velike planove. Andrijana Lončar planira nastaviti studij na poslijediplomskom studiju. Najviše je zanimaju područja politike, ljudskih resursa i medija. Voljela bi raditi u dinamičnom okruženju poput agencija za ljudske resurse ili medijskih organizacija.
Laura Banek želi se nastaviti baviti društvenim problemima i uz to pomoći drugima. Želja joj je raditi u medijima ili u organizaciji koja pomaže drugima u socijalizaciji. Ela Dlaka nakon fakulteta bi htjela nastaviti razvijati analitičko i kritičko mišljenje koje je stekla na studiju. Vidi se u području obrazovanja, medija ili javne politike, gdje usvojene ideje može primijeniti u stvarnom kontekstu. Leona Milosavljević bi nakon faksa voljela raditi u nekoj agenciji za odnose s javnošću ili nevladinoj organizaciji, a svakako se vidi u radu s ljudima.
– Za nekoliko godina želim raditi u području međunarodne suradnje i političkog aktivizma, idealno u organizacijama poput UN-a, UNESCO-a ili UNICEF-a. Zanima me spoj analitičkog i terenskog rada na temama ravnopravnosti spolova, obrazovanja, rješavanja sukoba i održivog razvoja. Privlači me i rad u ambasadi te okruženje u kojem dolazim u kontakt s različitim kulturama, podijelila je s nama kolegica Jana Benković.
