Političari i mnogi odrasli rade veliku grešku kod obraćanja mladima: Studenti imaju važnu lekciju za sve
Istraživanje društvenopolitičkih stavova mladih u Hrvatskoj pokazalo je da mladi u Hrvatskoj nipošto nisu homogena skupina – iako im se političari često obraćaju upravo tako. Razlike u njihovim stavovima ovise o spolu, dobi, ali i regiji iz koje dolaze. Pokazali su to rezultati istraživanja ‘It’s Giving Gender Gap: Društvenopolitički stavovi mladih u Hrvatskoj’ iza kojeg stoje mladi politolozi Ana-Marija Ferenčak, Selena Škrnički i Anto Ćorić. Za ovaj rad primili su i Rektorovu nagradu. Uvođenje vojnog roka, stavovi o stranim radnicima, klasifikacija femicida kao kaznenog djela i legalizacija marihuane samo su neke od tema kojima su se bavili.
Selena Škrnički, Anto Ćorić i Ana-Marija Ferenčak | foto: Marko Šeper
Stavovi mladih o temama koje polariziraju društvo uvelike ovise o njihovu spolu. Najveće razlike izazivaju pitanja prihvata azilanata, dostupnosti pobačaja, uvođenja femicida u kaznenopravni sustav i mogućnosti istospolnih parova da posvoje djecu. Žene su se po ovim pitanjima pokazale znatno liberalnijima, dok muškarci imaju konzervativnije stavove. Objašnjavaju nam to diplomirana politologinja Ana-Marija Ferenčak te studenti diplomskog studija politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) Selena Škrnički i Anto Ćorić. Za svoje istraživanje ‘It’s Giving Gender Gap: Društvenopolitički stavovi mladih u Hrvatskoj’ nagrađeni su Rektorovom nagradom za timski znanstveni i umjetnički rad u području društvenih znanosti.
Mladi nisu apolitični, politiku žive i komuniciraju drugačije
Ipak, postoje neke teme oko kojih se mlade žene i muškarci u Hrvatskoj slažu, poput privlačenja stranih radnika, obveznog služenja vojnog roka, slanja vojske na granicu, vojne pomoći Ukrajini i izvođenja vjeronauka u školama. Takvi nalazi, kažu autori, upućuju na to da mladi muškarci i žene, iako dijele zajednički društveni kontekst, stvarnost često doživljavaju kroz različite vrijednosne filtere.
– Rezultati su pokazali kako mladi u Hrvatskoj nipošto nisu homogena skupina. Političari se mladima i dalje obraćaju kao jedinstvenoj skupini, a oni to jasno nisu, upozoravaju autori.
Škrnički dodaje da se mlade u javnom prostoru često prikazuje pasivnima i nezainteresiranima, ali njihovo istraživanje pokazuje upravo suprotno – mladi nisu apolitični, oni jednostavno politiku žive i komuniciraju na drugačiji način.
– To je generacija koja traži dijalog, a ne monolog. Traži otvoreni prostor u kojem se može propitivati, raspravljati i tražiti rješenja. Za mene je ovo istraživanje bila prilika da vidim koliko smo mi, kao generacija, svjesni svijeta oko sebe i da pokažemo da mladi u Hrvatskoj imaju jasan i promišljen stav o društvu u kojem žive, objašnjava Škrnički.
Što to polarizira mlade?
Svoje istraživanje temeljili su na nizu aktualnih društveno-političkih tema koje su korištene u aplikaciji Izborni kompas. Podsjetimo, riječ je o aplikaciji koju su uoči parlamentarnih izbora lansirali profesori FPZG-a, a koja je korisnicima pomagala da provjere kojoj su političkoj stranci najbliži njihovi stavovi. Baza podataka koja je prikupljena preko aplikacije Izborni kompas za vrijeme parlamentarnih izbora 2024. godine obuhvatila je više od 143.000 ispitanika. Za potrebe ovog istraživanja mladih ispitanika i ispitanica bilo je više od 73.000. Općenito, oni su većinom visokoobrazovani ili su u procesu visokog obrazovanja, a dolaze iz svih dijelova Hrvatske.
Autori istraživanja pažljivo su izdvojili one teme koje su izrazito važne mladima u Hrvatskoj. Željeli su saznati što to polarizira mlade te gdje se nalaze mlade žene i muškarci na vrijednosnoj ljestvici između liberalnog i konzervativnog pola. Kao pripadnici te generacije, kažu, željeli su vidjeti jesu li njihovi stavovi zaista toliko podijeljeni kako se često govori.
– Istraživanje koje je napravljeno s pomoću aplikacije Izborni kompas najveće je istraživanje ovog tipa u suvremenoj Hrvatskoj i pružilo nam je mogućnost da napravimo istraživanje generacije. Željela sam vidjeti kako moja generacija razmišlja unutar društva u kojem živimo, što nam je bitno, što nas pokreće, što nas veže ili razdvaja. Izuzetno mi je drago da je ovo istraživanje prepoznato i nagrađeno Rektorovom nagradom. Nadam se da će rad pročitati što više ljudi, jer smatram da ga trebaju pročitati svi – od roditelja, preko nastavnika i nastavnica, sve do političara, ističe Ferenčak.
Žene – progresivnije i sklonije ‘lijevome’
Njezin kolega Ćorić se slaže – najviše ga je motivirala znatiželja da sazna ‘kako mladi ljudi iz Hrvatske razmišljaju o najbitnijim pitanjima današnjice, koliko se slažu odnosno ne slažu oko gorućih pitanja i koliko odudaraju od ostatka Europe i svijeta’. Polazna pretpostavka bila je da Hrvatska prati trendove zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a, gdje su mlade žene u prosjeku progresivnije i sklonije lijevoj strani političkog spektra, dok muškarci češće zauzimaju konzervativnije i tradicionalnije stavove. Taj se fenomen naziva gender gap, odnosno jaz koji dovodi do toga da se muškarci i žene sve više udaljavaju jedni od drugih.
– Na jednoj strani imamo vrijednosno progresivniji dio mladih, uglavnom žene i najmlađe ispitanike, koji snažno podržavaju ravnopravnost, zalažu se za uvođenje femicida kao posebne vrste kaznenog djela, građanski odgoj i naglašavaju pravo na izbor. Na drugoj strani nalaze se mladi koji pokazuju tradicionalnije i konzervativnije vrijednosti. Takvi stavovi češće se pojavljuju kod muškaraca i starije skupine ispitanika (26–30 godina). Oni su skloniji podržavati uvođenje obveznog vojnog roka, militarizaciju državne granice i strožu migracijsku politiku, a u većoj mjeri odobravaju i izvođenje vjeronauka u školama. Za njih su teme sigurnosti, državnog suvereniteta i očuvanja tradicionalnih društvenih vrijednosti posebno važne. Dok su neke mlade žene snažno podržale uvođenje femicida u kazneni zakon, dio mladih muškaraca istodobno smatra da se time stvara nepotrebna razlika među spolovima, objašnjavaju autori.
Prihvat izbjeglica – da, ali ne i legalizacija marihuane
Osim toga da će stavovi mladih ovisiti o njihovu spolu, autori su pretpostavili da će se razlike pojaviti i ovisno o dobi i regiji iz koje dolaze. I bili su u pravu. Oni od 18 do 21 godinu pokazuju liberalnije stavove – više podržavaju građanski odgoj u školama, veća socijalna davanja i izbacivanje vjeronauka iz škola. Stariji ispitanici, oni od 26 do 30 godina, nešto su konzervativniji, iako to nije uvijek pravilo.
Općenito, autori objašnjavaju da su neke rezultate očekivali, ali bilo je i nekoliko iznenađenja. Primjerice, pokazalo se da su najmlađi ispitanici, oni od 18 do 21 godinu, liberalniji kad je riječ o temama poput prihvata izbjeglica ili izvođenja vjeronauka u župnim uredima, a ne u školama. S druge strane, ta ista skupina konzervativnija je kad je riječ o legalizaciji marihuane za vlastite potrebe.
– To je bilo neočekivano jer se često pretpostavlja da mlađe generacije imaju liberalnije stavove o svim pitanjima. Taj se rezultat može povezati s pokretom tzv. sober curiosity, koji potiče umjerenost i odmak od alkohola i opijata, a koji je sve prisutniji među mladima u svijetu. Zanimljivo je i da su stariji ispitanici, od 26 do 30 godina, u većoj mjeri podržali legalizaciju marihuane. Istraživanje je također pokazalo da mladi u Hrvatskoj nisu homogena skupina, nego da promišljaju o društvenim pitanjima na različite načine, oblikovani svojim iskustvima, regijom iz koje dolaze i generacijskim kontekstom, pojašnjavaju autori.
Društvenopolitički stavovi mladih – razlike po regijama
Što se tiče regija, najliberalniji su ispitanici iz Zagrebačke regije te iz Istre, Kvarnera i Like. Oni najviše podržavaju legalizaciju marihuane, građanski odgoj i prihvat migranata. Najkonzervativniji su ispitanici iz Dalmacije i Slavonije, koji više podržavaju obvezni vojni rok, jaču zaštitu granica i vjeronauk u školama.
– To pokazuje koliko su lokalne sredine još uvijek važne u oblikovanju vrijednosti mladih. Potpuno je drugačije odrastati u Zagrebu nego u manjem slavonskom mjestu, ističu autori.
Za kraj, Ćorić naglašava da ova tema u Hrvatskoj nije dovoljno istražena, te mu je to upravo to poslužilo kao dodatna motivacija u pisanju ovog rada.
– Iako smo ovim istraživanjem manje-više dobili uvid u razmišljanja mladih, sljedeće pitanje koje moramo svi postaviti jest koliko smo spremni i voljni da rješavamo navedene probleme, zaključuje Ćorić.
Sve dobitnike Rektorove nagrade za akademsku godinu 2024./2025. možete pronaći ovdje.
