Pretraga

Poznati znanstvenik poslao pismo ministru: ‘Znanost se sputava zbog samovolje i interesa pojedinaca’

A- A+

Poznati znanstvenik, nerijetko kritičan prema vladajućim akademskim ‘elitama’ Antonio Šiber objavio je pismo koje je uputio resornom ministru Radovanu Fuchsu. U njemu problematizira rad Hrvatske zaklade za znanost.

Foto i obrada: Screenshot HRT | srednja.hr

Poznati znanstvenik s Instituta za fiziku Antonio Šiber poslao je pismo ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu u kojem problematizira rad Hrvatske zaklade za znanost. Njegovo pismo u nastavku prenosimo u cijelosti.

‘Znanstvena djelatnost sputavana zbog samovolje i interesa pojedinaca’

Poštovani ministre Fuchs,

htio bih Vam skrenuti pažnju na nedavan autorski tekst prof. dr. Borisa Labara u kojem se osvrnuo na način rada i proces recenzije projekata predloženih Hrvatskoj zakladi za znanost (HrZZ) [1]. Iz njegovog se teksta posve jasno iščitava da je postupak ocjenjivanja znanstvenih projekata predloženih Zakladi netransparentan te pod snažnim utjecajem partikularnih i osobnih interesa. U konačnici, takvi interesi onda odlučuju i o usmjeravanju financijskih sredstava u znanost na javnim institucijama, a prof. dr. Labar jasno navodi da je vodstvo Zaklade izravno odgovorno za njeno netransparentno djelovanje koje pogoduje lobijima.

Moje je iskustvo s radom Hrvatske zaklade za znanost slično onome što iznosi prof. Labar u svom osvrtu i to me je i potaknulo da Vam napišem ovaj dopis. U tekstu prof. dr. Labara prepoznao sam iste one probleme zbog kojih je i moja znanstvena djelatnost sputavana i to zbog samovolje i interesa pojedinaca koji usmjeravaju rad Zaklade [2]. Kako je to suštinski suprotno javnom interesu, općem dobru te duhu znanstvenog istraživanja, pišem Vam kao ministru zaduženom za korektno i društveno korisno funkcioniranje hrvatske znanosti.

Zaklada je gotovo jedini i najvažniji izvor javnih sredstava za istraživanje, a uz odobrene projekte HrZZa veže se i financiranje doktoranada, stoga korupcija procesa ocjene projekata ima dalekosežne negativne posljedice na budućnost znanstvenog istraživanja i visokog obrazovanja u nas. Projekti suštinski definiraju i napredovanja u zvanjima te izbore na radna mjesta. Dugogodišnji propusti i samovolja u radu HrZZa (odn. „makinacije“ i „taktika“ kako ih naziva prof. Labar [1]) tako su već izrazito nepovoljno djelovali na znanstveni sustav, iako se dosad o tom problemu, osim mene i nekolicine kolega, rijetko tko usudio izjasniti.

‘Neprimjerena moć i utjecaj na živote znanstvenika’

To uopće nije čudno i posljedica je monopolskog položaja HrZZa koji toj instituciji i njenom vodstvu omogućava neprimjerenu moć i utjecaj na živote i karijere znanstvenika. U Zakladi su se čak do te mjere ohrabrili svojim položajem moći, da pod krinkom procedura i protokola provode vrstu znanstvene inkvizicije prema onima koji se usude reći pokoju riječ o problemima u njihovom radu. O tome možda najbolje govori slučaj prof. dr. Getoš Kalac koja se usudila provesti među znanstvenicima anketu o nezadovoljstvu radom HrZZa, a potom postala meta Zakladinog Povjerenstva za znanstvenu čestitost [3].

Rezultati njene ankete također su instruktivni, jer govore o bitnom nezadovoljstvu znanstvenika djelovanjem HrZZa, a do sličnih zaključaka došla je i studija Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar [4]. U toj se studiji navodi da su „stavovi ispitanika o doprinosu Hrvatske zaklade za znanost unapređenju znanstvenog rada poražavajući“ [4]. Ja ovdje, pak, želim ukazati da takav porazan ishod rada HrZZa nije slučajan niti je isključivo posljedica loše organizacije, nego je u velikoj mjeri uvjetovan osobnim interesima, makinacijama i pristranostima u upravljanju Zakladom. Stoga je osvrt prof. dr. Labara važan, kao i njegova iskustva o djelovanju tijela Zaklade jer je bio izravno uključen u rad panela. Moje je iskustvo u prijavi projekata Zakladi izrazito negativno [2]. Projekti koje sam prijavljivao ocjenjivani su u neskladu s njihovim sadržajem, na žalbu sam dobio nepotpisani odgovor koji ne odgovara ni činjenicama niti navodnim pravilima Zaklade, a od, uglavnom ustrašenih, pojedinaca koji su sudjelovali u radu panela i odbora dobivao sam zastrašujuće informacije o pristranosti, interesnoj povezanosti i osvetoljubivosti koje su sukladne onome što piše prof. dr. Labar i još i mnogo gore. Prijavljivati projekte instituciji koju vode takvi ljudi i lobiji zapravo je kazna i poniženje za sve znanstvenike koji pokušavaju korektno i društveno odgovorno obavljati svoj posao.

Rad Zaklade korozivno djeluje i na društveni kontekst znanosti, pogotovo zato što se Zaklada u svojim programskim dokumentima obvezuje na izvrsnost i međunarodnu prepoznatljivost, a tim pridjevima naziva onda projekte koji su odobreni na pristranom i netransparentnom procesu recenzije. Tako se dugoročno i nepovratno devalviraju koncepti znanstvene izvrsnosti i prepoznatljivosti te oni postaju zapravo predmet podsmijeha i sinonim za pogodovanje podobnima. Ovaj problem nije od jučer i postoji, koliko je meni poznato, barem od 2014. godine [2] pa je šteta načinjena takvim radom Zaklade ogromna.

Monopolističko i osobnim interesima vođeno djelovanje Zaklade efektivno zatire slobodu i autonomiju znanstvenog stvaralaštva, nije etično ni transparentno te ne udovoljava mjerilima kvalitete, proglašavajući osobne interese kvalitetom [1,2]. Takvo je djelovanje u izravnoj suprotnosti s temeljnim odrednicama znanstvenog rada definiranim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Iskreno se nadam da ćete u vezi s ovim problemom moći nešto učiniti, jer je teško zamisliti da se on spontano razriješi s obzirom na to da sustav koji je uspostavljen u Zakladi nažalost garantira svoju reprodukciju i propagaciju.

Srdačan pozdrav

Zagreb, 15. veljače 2021.
dr. sc. Antonio Šiber
znanstveni savjetnik
Institut za fiziku
Zagreb

[1] Boris Labar, Makinacije i taktike kod recenzija znanstvenih projekata, Portal Autograf, 10. veljače 2021.; https://www.autograf.hr/makinacije-i-taktike-kod…/
[2] Antonio Šiber, Kako HrZZ raspolaže javnim sredstvima?, zadnji put osvježeno 20. rujna 2020.; http://www.antoniosiber.org/kako_hrzz_raspolaze_javnim…
[3] Vidjeti npr. HINA, Saga o kibernetičkom zlostavljanju u Hrvatskoj znanosti: Zaklada kaznila voditeljicu istraživanja, Fakultet je uzeo u zaštitu, Jutarnji list, 19. siječnja 2020.; https://www.jutarnji.hr/…/saga-o-kibernetickom… te „Kibernetičke budalaštine“ Zaklade, Violence Research Lab; https://www.violence-lab.eu/…/kiberneticke-budalastine…/, posjećeno 13. veljače 2021.
[4] Jadranka Švarc, Drago Čengić, Saša Poljanec-Borić, Jasminka Lažnjak i Luka Šikić, Kamo ide hrvatski znanstvenoistraživački sustav: prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?, Institut Ivo Pilar, Zagreb (2018); https://www.pilar.hr/wp-content/uploads/2018/03/Izvjesce.pdf
Poznati znanstvenik poslao pismo ministru: ‘Znanost se sputava zbog samovolje i interesa pojedinaca’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap