Pravilnik i zakon važan tisućama mladih država godinama obećava mijenjati. Ali papir trpi svašta
Plan zakonodavnih aktivnosti ministarstava dokument je iz kojeg bi građanima trebalo biti vidljivo koji će se zakonski i podzakonski akti mijenjati u narednoj godini. No da u tom smislu papir trpi svašta pokazuje i slučaj Ministarstva obrazovanja. Izmjene pravilnika o studentskoj prehrani u menzama i zakona o studentskom radu najavili su prije više godina. To se nije dogodilo pa je ta aktivnost iz daljnjih planova samo iščeznula. Unatoč apelima i studentskih predstavnika, a sada i studentskih centara.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, student | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr/Unsplash
Bila je 2020. godina kada je Ministarstvo obrazovanja među studentima provelo anketu o zadovoljstvu prehranom u menzama. Ideja je bila analizirati njihove stavove i prehrambene potrebe pa da ta analiza posluži kao podloga za izmjene Pravilnika o subvencioniranoj prehrani studenata u menzama. Postojeći, naime, datira u 2023. godinu, a osim zastarjelog jelovnika koji zanemaruje studente sa zdravstvenim teškoćama, pravilnik se temelji na cijenama namirnica kakve su bile u 2013. Zbog toga država milijunima eura ‘krpa’ razlike studentskim centrima.
Povjerenstvo koje će mijenjati pravilnik o prehrani najavljuju svaki put kad ih pitamo što je s pravilnikom
U odgovoru na jedan od nizova naših upita o tome kada će novi Pravilnik biti gotov, Ministarstvo je navelo da je plan da se to dogodi 2022. godine. Ali nije. Štoviše, i uoči Božića iz Ministarstva smo o tome kad će zaprimili gotovo identičan odgovor kao ranijih godina – da tek planiraju pokrenuti povjerenstvo koje će raditi na pravilniku.
– Što se tiče izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata Ministarstvo planira pokrenuti proceduru imenovanja novoga Povjerenstva za izradu nacrta prijedloga pravilnika, a Povjerenstvo za izradu Pravilnika sačinjavaju predstavnici Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, Zbora veleučilišta Republike Hrvatske, Zajednica studentskih centara Republike Hrvatske, Hrvatskoga studentskoga zbora te predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Zadaća Povjerenstva je raspraviti i utvrditi kriterije za ostvarivanje prava redovitih studenata na pokriće troškova prehrane i ostala pitanja vezana uz prehranu studenata te izraditi nacrt prijedloga Pravilnika, a konačan nacrt prijedloga Pravilnika bit će upućen na javnu raspravu u koju će se zainteresirana javnost prijedlozima i komentarima moći uključiti putem portala e-Savjetovanja, ističu iz Ministarstva u odgovoru za srednja.hr.
Ovo pitanje nedavno su aktualizirali sami ravnatelji studentskih centara koji su se sastali u Zagrebu. Izrazili su želju da novi pravilnik konačno ugleda svjetlo dana, a neki od njih upozorili i na to da je s trenutačnim cijenama sektor prehrane neodrživ. Studenti sada dnevni meni plaćaju 0,86 eura, a ravnatelj SC-a Zagreb Mario Župan, primjerice, predlaže da 1,20 eura plaća student, četiri eura država, što je ukupno nešto više od pet eura po obroku. Na povećanje cijena apelirao je i zadarski rektor Josip Farčić, otkrivši da su u gubitku od 30 posto za svaki obrok. Ministarstvo smo konkretno pitali kako komentiraju predloženi model ravnatelja Župana i planira li se i za koliko povećavati cijene u menzama. No, jednako konkretan odgovor je izostao.
– Napominjemo da je intencija Ministarstva, a ponajprije sukladno prijedlozima studenata s primjenom nove regulative na ovaj način sadašnjim i budućim studentima obogatiti ponudu obroka s ciljem dodavanja novih jela koja bi bila prilagođena različitim tipovima prehrane kao što su to npr. jela bez glutena te modernizirati sustav subvencionirane prehrane i pri tome proširiti kategorije studenata koji ostvaruju pravo konzumacije obroka po povoljnijim cijenama u odnosu na kakve se kreće tržište prehrambene industrije i komercijalnih ugostiteljskih objekata, odgovorili su nam iz Ministarstva o svojim namjerama izmjene Pravilnika.
Nestala i ideja o promjeni Zakona o studentskom radu
Ovo nije jedini važan propis za studente čije izmjene država već godinama zanemaruje, a upravo ih je samo Ministarstvo najavljivalo. Riječ je o Zakonu o obavljanju studentskih poslova čije je izmjene Ministarstvo najavilo još 2022. jer su u praksi, sami su to opisali, uočeni određeni nedostatci koji se odnose na trajanje prava na obavljanje studentskih poslova, na prava i obveze studenata, poslodavaca i studentskih centara oko sadržaja ugovora i transparentnosti modela financiranja studentskih aktivnosti. Te izmjene nikada se nisu dogodile.
Uostalom, svoje prijedloge imaju i studentski predstavnici. Naime, sada se minimalna studentska satnica izračunava tako da se minimalna bruto plaća na nacionalnoj razini podijeli sa 160. Gostujući u našem podcastu, predsjednik zagrebačkog Studentskog zbora Gordan Kragić predložio je i još veću satnicu za studente, da se bruto minimalna plaća ne dijeli sa 160 uz argument da studenti ne mogu raditi puno radno vrijeme zbog velikih opterećenja na fakultetu.
Izmjene tog Zakona nisu na vidiku. Kad smo ih pitali o tome zašto su iščeznule iz plana zakonodavnih aktivnosti u proteklim godinama i kakav im je stav oko Kragićevog prijedloga, dobili smo tek birokratski odgovor u kojem podsjećaju da nemaju namjeru Zakon o obavljanju studentskih poslova mijenjati ni u 2026.
– Vezano za upit oko izmjene Zakona o obavljanju studentskih poslova obavještavamo Vas kako isti nije u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u 2026. godini s obzirom da su iz područja visokog obrazovanja i znanosti za navedenu godinu predviđene izmjene i dopune dva temeljna propisa – Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Osim toga, Ministarstvo u okviru svoje nadležnosti i analize potrebnih promjena Zakona o obavljanju studentskih poslova nastoji pronaći optimalna rješenja za usklađivanje normativnih okvira u području visokog obrazovanja i prakse u obavljanju studentskih poslova, a s ciljem unaprjeđenja obavljanja djelatnosti posredovanja i ulaganja u studentski standard te studentske aktivnosti, stoji u pisanom odgovoru Ministarstva za srednja.hr.
