Pretraga

U predavaonicu jedva stane 40 studenata, gdje će biti ostali? Divjak oprala svog šefa Borasa

Blaženka Divjak, bivša ministrica znanosti i obrazovanja, trenutno profesorica na Sveučilištu u Zagrebu, komentirala je jučerašnje pismo rektora Damira Borasa. To pismo vidi kao priznanje da je Sveučilište djelomični krivac za proturječnosti iz preporuka za nastavu na fakultetima, a pita se i kako će rektorat osigurati podršku sastavnicama u ovo doba pandemije.

Foto: srednja.hr

– Krajnje je vrijeme za raspravu o kvaliteti obrazovanja i korištenje prilika za velike promjene na sveučilištima. Te prilike se ne smiju propustiti, počinje tako svoju reakciju na pismo zagrebačkog rektora Blaženka Divjak, bivša ministrica znanosti i obrazovanja i trenutno profesorica Zagrebačkog sveučilišta.

Sveučilište krivac za proturječnosti

Jučer se, ističe Divjak, konačno probudio rektorat pa čelnicima fakulteta poslao pismo. U tom pismu je, misli Divjak, priznao da je Sveučilište barem djelomičan krivaz za proturječnosti iz preporuka za nastavu u visokom školstvu koje su pod okriljem HZJZ-a izašle početkom mjeseca.

– Nakon zbrkanog uvoda, koji je valjda trebao biti motivirajući, slijedi važno priznanje. Naime, piše da je Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo u donošenju dokumenta pod nazivom Preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima u razdoblju pandemije… koji je HZJZ objavio 2. rujna 2020. Rektor piše da su ga sastavnice primile prošli tjedan što upućuje da je jedan tjedan nestao iz kalendara. Nije napisano tko je to ‘mi’ sudjelovao u izradi Preporuka, ali sada barem imamo priznanje da je Sveučilište u Zagrebu (djelomični) krivac za proturječnosti iz Preporuka i neprobavljive metodičko-pedagoško-psihološko-didaktičke umotvorine iz tog dokumenta, istaknula je Divjak.

Podsjetimo, kada su izašle spomenute preporuke, bivša ministrica oštro ih je kritizirala istaknuvši kako vrve nelogičnostima i neprovedivim uputama.

– Studenti na fakultetima nemaju svoju učionicu i na većini fakulteta se predavanja izvode u velikim grupama. Nastava u grupi od 150 studenata je uobičajena i prihvatljiva na visokim učilištima i veliki broj visokih učilišta je predavanja tako izvodio do pandemije. U predavaonici u kojoj se izvodila takva nastava sada po epidemiološkim uvjetima jedva stane 40 studenata! Gdje će biti ostali studenti? A ako se za preostalih 110 nastava izvodi online, čemu onda ovih 40 u učionici? A gdje će se izvoditi seminari, vježbe i ostali oblici nastave koji bi trebali imati prioritet u izvođenju uživo, pitala se tada.

‘Izgleda da su u rektoratu nešto naučili’

Rektorovo isticanje da Sveučilište preferira klasično izvođenje nastave, jer su upravo za takvu nastavu i akreditirani, smatra besmislicom. Da je u vrijeme pandemije provedena akreditacija, Sveučilišta, po njenom mišljenju, prvenstveno zbog prostornih kapaciteta, ne bi moglo dobiti dopusnicu za rad – jer prilagodba epidemiološkim mjerama u dosta slučajeva ne bi bila moguća.

– Nakon još malo vrludanja, dolazi obrat u odnosu na ono što piše u Preporukama i u uvodnom dijelu pisma te piše da je za provedba nastave moguće primijeniti više načina, a u slučaju potrebe moguće je imati i nastavu na daljinu u potpunosti. To je slično stavovima koje sam iznijela u [Kratkom eseju] „Kako organizirati nastavu na visokim učilištima?“ objavljenom 21. kolovoza 2020. na ovim stranicama, ali i odlukama većine fakulteta koji nisu čekali rektorovo pismo da krenu s pripremama nove akademske godine. Dakle, sva su tri modela izvođenja nastave prihvatljiva, posebnu pažnju treba obratiti na brucoše, vježbe i laboratoriji neka se izvode uživo, kvaliteta nastave ovisi o interakciji itd. Izgleda da su u rektoratu nešto naučili u posljednjih nekoliko tjedana, ali sada se postavlja pitanje kako da se istovremeno radi u skladu s ovim smjernicama rektora i Preporukama HZJZ-a te zašto se ovoliko dugo čekalo s ‘obraćanjem’, nastavlja kritiku Divjak.

Bivšu ministricu muči i što u rektorovom pismu ne problematizira što će Sveučilište u sklopu svoje autonomije osigurati kao potporu sastavnicama, nastavnicima i studentima.

– Gdje je oprema, edukacija, strateško vođenje? Kako ćemo iskoristiti prilike za smislenu digitalnu transformaciju sveučilišta i za unapređenje kvalitete obrazovanja? Ili se to ne smije pitati da rektor nekoga od nas (ponovno) ne tuži, pita se bivša ministrica.

Hoće li se fakulteti moći prilagoditi preporukama?

Uoči nikad neizvjesnije akademske godine, upitali smo rektore javnih sveučilišta u Hrvatskoj hoće li se fakulteti, odnosno njihove sastavnice uspjeti prilagoditi preporukama za nastavu. To nas je, naime, zanimalo najviše zbog prostornih i kadrovskih kapaciteta pojedinih fakulteta.

Većina rektora s kojima smo razgovarali rekla su nam da će se njihove sastavnice uspjeti prilagoditi preporukama, no uz određene promjene. Neka će se predavanja morati izvoditi online, dok će se klasična nastava prioritetno ostavljati za brucoše te kolegije s praktičnim i laboratorijskim vježbama.

Sveučilište u Zagrebu, osim pandemije koronavirusa, krajem ožujka ove godine pogođeno je i potresom u kojem je barem sedam sastavnica oštećeno. Na naš upit Zagrebačko sveučilište, među još nekoliko sveučilišta, nije dalo odgovor pa sve informacije o mogućnostima prilagodbe, u kojoj mjeri će se uopće koja sastavnica moći prilagoditi, imamo tek od pojedinih fakulteta.

U predavaonicu jedva stane 40 studenata, gdje će biti ostali? Divjak oprala svog šefa Borasa
Copy link
Powered by Social Snap