Profesor povijesti fašizma misli da je u obrazovanju golema rupa: ‘To nas uči da razlikujemo dobro od zla’
Profesor Povijesti fašizma Tihomir Cipek upozorava da se u obrazovanju danas previše naglaska stavlja na nadmetanje učenika i učenje činjenica, a premalo na usvajanje pouka koje su važne za život. Mladi bi trebali naučiti razlikovati dobro od zla i istinu od laži, a danas ih sve više, smatra, pokazuje da ne zna ni jedno ni drugo. Cipek je objasnio kako bi učenici trebali učiti o važnim povijesnim istinama, no smatra da će za promjenu biti potrebne i dublje društvene promjene.
Profesor Tihomir Cipek | Foto: FPZG, Unsplash
Kad smo prije nešto više od mjesec dana, povodom obilježavanja Kristalne noći i prisjećanja na nacističke i fašističke zločine, pitali prolaznike prepoznaju li na slici Anne Frank, mnogi nisu znali o kome je riječ. Štoviše, kad smo im pojasnili da je riječ mladoj Židovki koja je tijekom Drugog svjetskog rata pisala dnevnik, neki su video komentirali riječima da u to ne vjeruju. Drugi su otišli korak dalje, ustvrdivši da se holokaust – nikad nije dogodio. Ovo nas je duboko zabrinulo. Naime, Anne Frank jedna je od najpoznatijih žrtva holokausta. Rođena je 1929. godine u Frankfurtu na Majni, a umrla je 1945. u logoru Bergen-Belsen. Za vrijeme nacističke okupacije Nizozemske skrivala se u skloništu u Amsterdamu i pisala dnevnik, koji je posmrtno objavljen.
Sve to su utemeljene povijesne činjenice, no zašto neki mladi u njih ne vjeruju? Odgovor leži u raznim teorijama zavjere, ‘alternativnim činjenicama’ i drugim oblicima povijesnog revizionizma kojeg dio mladih nekritično konzumira. Tihomir Cipek, sveučilišni profesor koji između ostalog predaje kolegij Povijest fašizma na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu smatra da je riječ o povijesnom revizionizmu kojeg raspiruje politika povijesti vladajućih krugova.
‘Te spoznaje nas uče da razlikujemo dobro od zla’
Podsjetimo, krajem listopada u Saboru je održan okrugli stol o žrtvama i zločinima u logoru Jasenovac. Okrugli stol je organizirao Klub zastupnika Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) te Hrvatski suverenisti, a na ‘raspravi’ su se umanjivali ustaški zločini i žrtve tog logora. Profesor Cipek smatra da se u društvu sve više negiraju ustaški zločini, najviše s pomoću formule dva totalitarizma, kojom se izjednačuju ustaški i komunistički zločini, a krivnja odgovornost ustaša se relativizira.
– To nije bila rasprava, nego negiranje genocida. Političari, odgovorni? Trebali bi biti, ali jasno je da nisu. Kritike u javnosti nemaju učinka. Trebalo bi donijeti jasnije zakone, smatra Cipek.
U Hrvatskoj enciklopediji navedeno je da je prema ukupnomu broju zatočenika i broju stradalih Jasenovac bio najveći koncentracijski logor u Hrvatskoj. Ondje piše da je istodobno bio logor smrti i radni logor te da se procjenjuje da je u njemu stradalo između 70 tisuća i sto tisuća zatočenika. Međutim dio političara ne prihvaća te činjenice, pa ne čudi da im ne vjeruje ni dio mladih. Profesor Cipek smatra da je dio odgovornosti i na obrazovanju.
– Trebalo bi promijeniti cjelokupni obrazovni sustav u kojem se ne zna razlikovati važno od nevažnog. Jednostavno ima previše predmeta. Tako da u etičkom smislu važne spoznaje, poput ovog primjera, mogu promaknuti ili bivaju zanemarene. A upravo nas one uče da razlikujemo dobro od zla i da budemo sućutni i solidarni jedni prema drugima. To je temeljna zadaća obrazovnog procesa. Danas, je ona u jurnjavi za ‘uspjehom’ i neprekidnom nametanju ideje da si djeca međusobno moraju konkurirati, zanemarena, smatra profesor Cipek.
‘Ideologija fašizma je utemeljena na ideji da neki ljudi nisu ljudi’
Dio problema leži i u tome što mladi lakovjerno prihvaćaju teorije koje čuju na društvenim mrežama. Riječ je o fenomenu eho komora, koji potencira radikalne ideje. Cipek navodi da mladi takve stavove ne stječu iz nastavnih programa, već praćenjem političkih događaja na društvenim mrežama.
– Ako ste desničar, zahvaljujući mrežama postati ćete još veći, ako ste liberal, biti ćete još uvjereniji da ste uvijek u pravu. Riječ je o zatvorenom krugu. Može ga se pokušati otvoriti jasnijim reguliranjem elektronskih mreža i striktnim provođenjem zakona, koji sankcioniraju govor mržnje. No, velim, fenomen fašizma, čija je ideologija utemeljena na tvrdnji da neki ljudi nisu ljudi, nastaje u dubini društva. Treba vidjeti što se događa u društvu, kako se urušavaju zapadna društva i u što se danas pretvaraju vrijednosti liberalne demokracije, nagoviješta profesor.
Zato smo ga pitali što bi učenici onda trebali učiti o povijesti fašizma u osnovnoj i srednjoj školi. Cipek ovo pitanje ipak ostavlja pedagozima, međutim ističe da se u školama ne bi trebalo podučavati samo o povijesnim činjenicama, već i na osnovi tih činjenica djecu učiti razlikovati dobro od zla.
– To je zahtjevna i odgovorna zadaća, koja nije tema isključivo nastave povijesti, nego i drugih predmeta. Uostalom, naša civilizacija utemeljena je na ideji da su svi ljudi slobodni i jednaki. Ustavi demokratskih država polaze od ideje da je ljudsko dostojanstvo nepovredivo, a to treba zastupati u svakom obrazovnom programu, priča Cipek.
‘Radilo se o državi i poretku s rasnim zakonima odgovornim za genocid’
Što se tiče konkretno učenja o povijesti NDH, kaže da prije svega tu temu treba početi podučavati, a ne izbjegavati. O povijesti NDH uči se u osmom razredu osnovne škole i četvrtom razredu gimnazija, a ranije smo detaljno analizirali što o NDH piše u našim udžbenicima Povijesti.
– Činjenice su jasne, radi se o državi i poretku s rasnim zakonima odgovornim za genocid. Dakle, podučavanje ne bi trebalo biti zahtjevno, ali događa se da se to izbjegava, da se ne upozorava na zlo. To se događa zbog društvenih okolnosti. Obrazovni sustav se oblikuje u društvu. Treba vidjeti zašto se hrvatsko društvo raspada, smatra Cipek.
Jedno od rješenja koje on predlaže je ukidanje električnih uređaja na nastavi. Smatra da uz mobitele treba ukinuti i korištenje drugih alata poput tableta.
– Skandinavske zemlje su se nekada ponosile time da svako dijete od prvog razreda u školi dobije tablet. A sada od toga odustaju i vraćaju je klasičnim alatima, bilježnici i olovci. Treba naučiti iz njihovih grešaka, a ne ih ponavljati. Dakle, okolnosti o kojima govorimo, ne mogu se promijeniti bez temeljite reforme obrazovnog sustava, zaključuje Cipek.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
