Profesor upozorava na budućnost perspektivnog zanimanja: ‘U velikoj mjeri će preuzeti AI’
Domagoj Matijević, profesor niza računalnih kolegija s Fakulteta primijenjene matematike i informatike u Osijeku smatra da će AI preuzeti rutinsko programiranje, zbog čega će traženiji biti programeri koji dublje razumiju svoje područje. Upravo to smanjenje potražnje za programerima koji imaju osnovno tehničke znanje po njemu će biti najveći izazov za industriju. S Matijevićem smo razgovarali i o umjetnoj inteligenciji u školstvu, gdje smatra da ona itekako ima potencijal kao pomoćni alat za učenje.
Domagoj Matijević | Foto: Fakultet primijenjene matematike i informatike, Pixabay
Prošle godine naš portal bio je pun vijesti o umjetnoj inteligenciji, koja je na mala vrata ušla i u školstvo. CARNET je objavio kurikul novog izvannastavnog predmeta ‘Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene’, a FOI je uveo AI asistenta kojem studenti mogu postaviti pitanja vezana uz kolegije, ocjene i rokove.
Još smo daleko od toga da bi se umjetna inteligencija primjenjivala u izradi nastavnog kurikula za sve javne škole, kao što će to uskoro biti u El Salvadoru, no neupitno je da AI već sad mijenja školstvo i u Hrvatskoj. Koriste ga i učenici i nastavnici, a oni koji ga znaju koristiti na kvalitetan i produktivan način u velikoj su prednosti nad onima koji još nisu upoznati s ovim alatima ili ih koriste ‘šlampavo’.
‘Takvi će programi dobivati na važnosti’
O budućnosti umjetne inteligencije u školstvu, najviše u području matematike i programiranja, koje ju je i iznjedrilo, razgovarali smo s profesorom Domagojem Matijevićem s Fakulteta primijenjene matematike i informatike u Osijeku. On smatra da je za očekivati da će STEM područje u budućnosti postati još važnije, a da će naglasak biti na digitalnoj infrastrukturi, koja postaje jednako važna kao i fizička jer se sve veći dio gospodarstva, industrije i javnih usluga oslanja na podatke, algoritme i automatizaciju.
– Studije matematike i računalstva pritom treba promatrati zajedno, osobito programe koji matematiku stavljaju u funkciju industrije i konkretnih primjena. Takvi će programi dobivati na važnosti, ali i na odgovornosti: njihova je ključna zadaća obrazovati novu generaciju mladih ljudi koji znaju razmišljati, rješavati probleme i snalaziti se u kontekstu brzog tehnološkog razvoja, smatra profesor Matijević.
‘Matematika i programiranje uče se ponajprije zbog razvijanja razmišljanja i logike’
Već sad velik broj učenika koristi umjetnu inteligenciju za rješavanje zadaće. Jednostavne matematičke zadatke AI rješava brzo i precizno, no kod tekstualnih pitanja ili pitanja u kojima je potreban bilo kakav vanjski kontekst može se zbuniti te time omesti i učenike. Profesor Matijević smatra da je AI štetan ako ga se koristi za izbjegavanje rada i učenja, no da može imati vrlo pozitivan učinak na učenje ako ga se koristi za pomoć u učenju.
– Matematika i programiranje uče se ponajprije zbog razvijanja razmišljanja i logike. Ako AI postane pomoćnik u tom procesu, a ne prečac za izbjegavanje rada, vjerujem da učenici u budućnosti mogu biti čak i bolji i kvalitetniji. Naravno, proces poučavanja i vrednovanja također će se morati mijenjati s vremenom, smatra Matijević.
AI bi mogao zamijeniti dio programera
Kako ja rasla potreba za digitalnom infrastrukturom, tako je rasla i potražnja za programerima, međutim čini se da je to tržište dostiglo svoj vrhunac i da nastupa pad potražnje. Naime Matijević smatra da će AI uskoro zamijeniti programere koji rade jednostavne zadatke te da će traženiji postati oni dubljeg znanja i više ekspertize, a to bi moglo promijeniti i način na koji se programeri obrazuju.
– Smatram da će rutinsko programiranje, odnosno pisanje jednostavnog koda, u velikoj mjeri preuzeti AI alati. U kompleksnijim projektima AI će, vjerujem, i dalje imati ulogu pomoćnog alata koji samo ubrzava i olakšava rad programera. Očekujem da će se s vremenom smanjivati potreba za programerima s nižom razinom tehničkog znanja, dok će rasti potražnja za stručnjacima s dubljim razumijevanjem tehnologije, sustava i matematike. Najveći izazov za industriju bit će upravo kako u praksi prebroditi taj prijelaz, pojašnjava Matijević.
Jesu li matematika i fizika potrebne?
Kad razmišljamo o programiranju, može se činiti nepotrebnim poznavati matematiku i fiziku, iz kojih su ocjene važne za upis računalnim smjerovima na fakultetima. Iako ti predmeti nisu izravno vezani s programiranjem, na većini studija oni čine većinu silabusa prvih godina. Pitali smo Matijevića smatra li da će se s razvojem umjetne inteligencije studiji računalstva odmaknuti od matematičkih kolegija kako programiranje postaje dostupnije laicima, a on nam objašnjava koliko bi to bilo štetno.
– Matematika je temelj umjetne inteligencije, čak i kada toga nismo svjesni u svakodnevnom korištenju alata. Linearna algebra, vjerojatnost, statistika, optimizacija i analiza podataka leže iza svakog modernog AI modela. Velika većina inženjera može koristiti AI alate bez dubokog matematičkog znanja, na sličan način kako se automobil može voziti bez poznavanja rada motora. Naravno, problem nastaje kad vam automobil stane negdje na pola puta. Zbog toga vjerujem da je opasno i kratkovidno potpuno odvajati računalstvo od matematike. Kratkoročno se može dobiti privid ‘lakšeg’ studija, ali dugoročno se gube temelji bez kojih nema inovacija, zaključuje naš sugovornik.
