Pretraga

Raj za genijalce: Ova su velika svjetska sveučilišta iznjedrila najviše nobelovaca tijekom povijesti

A- A+

Pretražujući internetske arhive doći ćete do podatka kako je zagrebačko Sveučilište dalo tek jednog nobelovca. Vladimir Prelog je jedini izdanak našeg najvećeg obrazovnog kompleksa koji je dobio prestižnu nagradu Švedske akademije. No za razliku od našeg sustava, drugdje u svijetu se puno više pažnje posvećuje istraživanjima na sveučilištima te su samim tim njihovi alumniji mnogo bogatiji dobitnicima ovog priznanja. Donosimo vam deset sveučilišta koja se diče s najviše nobelovaca u svojim redovima.

Na pragu 20. stoljeća, točnije krajem 1895., Alfred Nobel je u švedsko – norveškom klubu u Parizu obznanio osnivanje fonda iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima. Ovaj švedski industrijalac i izumitelj dinamita je time utemeljio jednu od najpriznatijih nagrada za znanost u svijetu. 

Financijski poticaj za nastavak istraživanja je promašena ideja

Prva dodjela nagrada se održala u Kraljevskoj akademiji u Stockholmu 1901. godine, a izabrani su laureati u kategorijama medicine, fizike, kemije i književnosti. Iznimnim pojedincima i skupinama koje su svojim istraživanjima ili djelima doprinijeli društvu od 1902. godine nagradu uručuje sam švedski kralj. Tijekom godina počele su se dodjeljivati i nagrade za mir i ekonomiju.

Izdvojeni članak

Top deset fakulteta za računarstvo

Nobelova nagrada je i financijski utemeljena, a iznos je otprilike milijun eura. Novčana donacija se opravdava idejom da potakne ove briljantne ljude na daljnja istraživanja, no kako je veliki broj nagrađenih znanstvenika u trenutku dobivanja nagrade već bio u mirovini takva praksa nije sasvim pogodila bit. 

Zagreb s tek jednim dobitnikom Nobelove nagrade

Nekoć su briljantni pojedinci osvajali Nobelove nagrade gotovo u kućnoj radinosti dok su danas sveučilišta žarišta znanstvenog i društvenog djelovanja. Imati nobelovce u svojim alumni klubovima za velika svjetska sveučilišta je stvar prestiža. Ipak nije lako napraviti rang listu institucija koje dominiraju po broju Nobelovih nagrada koje su dobili njihovi članovi jer bi bilo potrebno razgraničiti one koji su na dotično sveučilište došli nakon dobivanja nagrade, koji su je dobili tijekom rada na istome ili pak koji su završili svoje studiranje u nekoj ustanovi.

Različiti izvori stoga navode rezultate koji se međusobno znatno razlikuju. Kombiniranjem informacija i njihovim usklađivanjem došli smo do deset sveučilišta koji su iznjedrili kremu civilizacije. Valja napomenuti da je među top 10 čak šest američkih sveučilišta te četiri europska. Sveučilištu u Zagrebu se pripisuje jedan jedini nobelovac ito kemičar Vladimir Prelog.

Izdvojeni članak

Top 10 sveučilišta za političke znanosti i međunarodne studije

10. Sorbona ili Sveučilište u Parizu (Francuska) – 47

Jedno od najstarijih europskih i svjetskih sveučilišta osnovano je tijekom 13. stoljeća. Tradicija i specifičan pristup obrazovanju je ovo francusko sveučilište svrstalo u svjetsku kremu u koju pripada i po broju nobelovaca koje ima u svojem alumni klubu. Službeno ih je 47, a među njima su najpoznatiji su Piere i Marie Curie, J.P. Sartre, Samuel Beckett i Henri Becquerel.

9. Yale (SAD) – 49

Yale je privatno istraživačko sveučilište iz takozvane Ivy League skupine te je vrlo cijenjeno diljem svijeta. Osnovano je početkom 18. stoljeća i od tada ga prati sjajna reputacija. Posebno je cijenjen u području ekonomije iz kojeg i dolazi najviše nobelovaca u alumni klubu ovog sveučilišta. Paul R. Krugman i Daniel L. McFadden te Sidney Altman su posebno poznati u javnosti.

Izdvojeni članak

Deset najstarijih sveučilišta na svijetu

8. University of Heidelberg (Njemačka) – 54

Riječ je o najstarijem njemačkom sveučilištu odnovanom još u 14. stoljeću. Danas se na njemu provode istraživanja u stotinjak područja. Zanimljivo je da je ovo sveučilište izgubilo veliki broj profesora i briljantnih znanstvenika tjekom nacističke strahovlade jer su ocijenjeno protivnicima režima. S 54 nobelovca Sveučilište u Heidelbergu je zauzelo visoko osmo mjesto. Najpoznatiji članovi njihova alumnia su Gabriel Lipmann i Carl Spittler. Osim njih na ovom sveučilištu se obrazovali veliki državnici poput Helmuta Kohla, a na njemu je predavala filozofska krema (Habermans, Jespers, Hegel).

7. Oxford (Velika Britanija) – od 48 do 59

O Oxfordu ne treba trošiti mnogo riječi, jer je uz Cambridge jedno od najpriznatijih i poznatijih sveučilišta na svijetu. Stoljetna tradicija i visoka ulaganja u istraživanja i razvoj ovu instituciju drži u svjetskom vrhu od samih početaka. Dvojba oko broja nobelovaca koji se pripisuju ovom sveučilištu proizlazi iz prije spomenutih razlika u kategorizaciji. Erwin Schrodinger, Linus Pauling, T.S. Eliot i William Golding samo su neki od velikih umova koji su ponikli na Oxfordu.

Izdvojeni članak

Iznenađujući rezultati: Pet fakulteta čije diplomce najviše cijene poslodavci

6. UOC, Berkley (SAD) – od 51 do 71

Riječ je o cijenjenoj američkoj obrazovnoj instituciji koja i danas njeguje visoku razinu kvalitete. Orijentacija na edukaciju i istraživanja vidljivi su i po sadašnjem profesorskom kadru među kojim je čak osam nobelovaca i četiri dobitnika Pulitzerove nagrade.

5. MIT (SAD) – od 63 do 78

Ovo bostonsko sveučilište već nekoliko godina drži sam vrh na raznim rang listama kojima se vrednuje kvaliteta obrazovanja stoga ne čudi da je MIT i na ovom popisu dosta visoko. Zanimljivo je da su dali brojne nobelovce u području ekonomije iako su priznati kao tehnološki orjentirana institucija. Sveučilište posjeduje jedan od najvećih istraživačkih fundusa.

Izdvojeni članak

Zastrašujuća dominacija: Top lista najboljih tehničkih fakulteta na svijetu

4. University of Chicago (SAD) – 87

Još jedno privatno istraživačko sveučilište nastalo kao odgovor na sve jaču industrijalizaciju u SAD-u tjekom 19. stoljeća. Vodi već desetljećima sličnu obrazovnu i istraživačku politiku kao i MIT te također ostvaruje zapažene rezultate i krasi ga dobra reputacija u akademskim krugovima. Trenutno na ovom sveučilištu predaje čak osam nobelovaca. Među dosadašnjim dobitnicima ‘Nobela’ s ove institucije dominiraju oni u području fizike, kemije i ekonomije. Zanimljivo je da se predsjednik SAD-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Barack H. Obama vodi kao član njihova alumnia.

3. Cambridge (Velika Britanija) – 89

Slično kao i za Oxford ni za Cambridge ne treba trošiti previše riječi. Drugo je to najstarije sveučilište u anglofonom svijetu, a riječ je o javnoj istraživačkoj instituciji. Dio je zlatnog trokuta britanskog obrazovnog sustava, a po broju nobelovaca je daleko iza ostavio svog najvećeg rivala. Ernest Rutherford, Hans Krebs i Mario Vargas Llosa samo su neki od onih koji su Cambridgeu donijeli svjetsku slavu. Zanimljivo je da je diplomant na ovom sveučilištu bio i jedini dosadašnji osvajač olimpijske medalje i Nobelove nagrade, mirotvorac Philip Noel-Baker.

Izdvojeni članak

Deset najvećih hrvatskih fakulteta po broju studenata

1.-2. Harvard i Columbia (SAD) – od 90 do 128

Ova dva sveučilišta smo odlučili predstaviti zajedno jer po nekim kriterima na vrhu je Harvard s čak navodno 128 nobelovaca dok po drugima prvo mjesto drži Columbia s 96.

Bilo kako bilo riječ je o dvjema institucijama koje su u svojim redovima imali neka od najsjajnijih umova koje je civilizacija iznjedrila. Tako na primjer na Columbiji su neko vrijeme proveli Theodore Roosvelt, Barack Obama, Al Gore, ekonomski mastermind Milton Friedman, kniževnik Orhan Pamuk i mnogi drugi. Za Columbiju je karakteristično da imaju povelik broj dobitnika Nobelove nagrade za mir.

S druge stane Harvard se može pohvaliti imenima poput Henryja Kissingera, Paula Samuelsona i Alvina Rotha, a već nekoliko puta spomenuti Obama je i kod njih proveo neko vrijeme tjekom studiranja.

Kao što vidite neki se nobelovci pojavljuju više puta i na njih više institucija polaže pravo te to dovodi do raznih dubioza koje se ne mogu jednostavno razriješiti te se ova lista mora uzeti s rezervom.

Raj za genijalce: Ova su velika svjetska sveučilišta iznjedrila najviše nobelovaca tijekom povijesti
Share via
Copy link
Powered by Social Snap