Rektori i dekani naveliko raspravljaju o maturi: Pobunili se na odluku NCVVO-a, stigao im i Fuchs
Rektorski zbor i Zbor veleučilišta, u kojima su rektori sveučilišta i dekani veleučilišta, naveliko raspravljaju o državnoj maturi. Ponovno su se, naime, pobunili jer je NCVVO uveo jedinstvenu razinu mature iz Hrvatskog jezika, navodno bez konzultacija s njima. Iz NCVVO-a nam tvrde da je akademska zajednica bila uključena u donošenje te odluke, a da su reakcije ovakve zbog ranijih najava uvođenja jedne razine mature iz Matematike. Na sjednicu Rektorskog zbora zbog ove teme stigli su ministar Radovan Fuchs i ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.
Stjepan Lakušić, Željko Tanjić, Mislav Balković, Vinko Filipović, Radovan Fuchs | foto: srednja.hr, HKS, Niko Goga
Jedinstvena razina mature iz Hrvatskog jezika prvi se put pisala u 2023. godini. Već tada se Rektorski zbor, tijelo koje okuplja rektore svih hrvatskih sveučilišta, bunio na tu odluku pa su osnovali posebnu Radnu skupinu za praćenje rezultata i analizu provođenja državne mature. Dvije godine kasnije Rektorski zbor ponovno je aktualizirao tu temu.
Jedan rektor kazao da sveučilišta mogu raskinuti ugovor s NCVVO-om, na sljedeću sjednicu stigli Fuchs i Filipović
Kako je vidljivo iz javno dostupnih zapisnika njihovih sjednica, u rujnu godine iza nas rektor Algebre Mislav Balković kazao je kako je Zbor veleučilišta raspravljao o jednoj razini mature iz Hrvatskog jezika. Postavlja se pitanje, iznio je, je li to primjeren pristup jer učenici srednje medicinske škole imaju dvije godine Hrvatskog jezika, a ostali strukovnjaci manje sati od gimnazijalaca. Državna tajnica iz Ministarstva obrazovanja Iva Ivanković složila se da nije pravedno da ispit iz Hrvatskog jezika bude na istoj razini za sve učenike koji dolaze iz različitih škola obzirom na različitu satnicu Hrvatskoga jezika, ali je i najavila da će reforma strukovnog obrazovanja podrazumijevati da učenici imaju općeobrazovne predmete u jednakom omjeru kao gimnazijalci.
Rasprava je išla toliko daleko da je tadašnji dubrovački rektor Nikša Burum napomenuo da sveučilišta imaju potpisane pojedinačne ugovore s NCVVO-om kojima priznaju njihovu kompetenciju za provedbu mature. No, dodao je da sveučilišta mogu pravno raskinuti ugovor s njima i provesti svoj kvalifikacijski ispit. Rektor HKS-a Željko Tanjić opisao je da je NCVVO donio odluku o jednoj razini iz Hrvatskog bez konzultacija s akademskom zajednicom i Rektorskim zborom, rektor zagrebačkog sveučilišta Stjepan Lakušić kako je takvo što nedopustivo te da treba naći najbolje rješenje. Tajnica Rektorskog zbora odgovorila nam je da su rektori na sjednici u prosincu razgovarali o državnoj maturi uz prisustvo ravnatelja NCVVO-a Vinka Filipovića i ministra Radovana Fuchsa.
– Zaključili su da je državna matura najbolji i najobjektivniji način provjere znanja te su suglasni u podršci provođenju državne mature u cilju osiguravanja kvalitete visokoga obrazovanja. Također, članovi Rektorskoga zbora smatraju da ne treba spuštati postojeće kriterije državne mature te raditi razlike između učenika gimnazija i strukovnih škola, pojašnjavaju iz Rektorskog zbora na naš upit.
Ravnatelj NCVVO-a: ‘Rekao bih da se dio akademske zajednice pobunio jer sam razgovarao s nekim dionicima koji podržavaju uvođenje jedinstvenog ispita iz Matematike’
Istaknuli su i da se poviše spomenuta radna skupina sastala u listopadu te da su na njoj analizirani rezultati posljednje državne mature. Ravnatelj NCVVO-a Filipović tvrdi nam da su oko odluke za maturu iz Hrvatskog jezika pitali akademsku zajednicu i sve sastavnice akademske zajednice na kojima se školuju učitelji i nastavnici Hrvatskog jezika. Oni su, veli, dale pozitivno mišljenje. Podaci pokazuju, govori, da uvođenje jedne razine nije negativno utjecalo na prolaznost jer je na prvom roku 2024. godine ispod praga prolaznosti bilo svega 2,1 posto pristupnika i to u ispitnim cjelinama Čitanje, književnost i hrvatski jezik i Sažetak. Visokom postotku ispod praga prolaznost doprinio je slabiji rezultat na pisanju ispitne cjeline Školski esej, objašnjava, što nije u vezi s uvođenjem jedinstvene razine ispita iz Hrvatskog jezika.
– Rekao bih da se dio akademske zajednice pobunio jer sam razgovarao s nekim dionicima koji podržavaju uvođenje jedinstvenog ispita iz Matematike. Ovog smo trenutka od toga odustali, ali kad se i ako stvore uvjeti, uvjeren sam da bi to mogli kvalitetno napraviti i da bi od toga mogli imati koristi i učenici i akademska zajednica. NCVVO već dvije godine predstavlja provedbu i rezultate ispita državne mature Radne skupine za praćenje rezultata i analizu provođenja državne mature Rektorskog zbora gdje se raspravljalo i o jedinstvenim ispitima. Broj sjednica je prema potrebi, ali sastanemo se barem jedanput godišnje. Prije dva mjeseca bio sam nazočan na sjednici Rektorskog zbora gdje je tema bila državna matura i imali smo vrlo kvalitetnu i konstruktivnu raspravu na temu državne mature. Moram istaknuti da je opći zaključak da nitko od rektora na dovodi u pitanje smisao i svrhu državne mature, istaknuo je Filipović.
Na naše hipotetsko pitanje može li neko sveučilište doista raskinuti ugovor s NCVVO-om i uvesti prijemni ispit, Filipović odgovara da nitko dobronamjeran nema razloga dovoditi državnu maturu u pitanje. Točno je, ističe, da se matura može popraviti i u tom pogledu Centar radi iskorake, tvrdi. Neki fakulteti, kaže, prijemne ispite provode zbog svojih specifičnosti.
– Naravno da se s Ministarstvom razgovaralo o uvođenju jedinstvene razine ispita državne mature iz Hrvatskog jezika. Što se tiče satnice Hrvatskog jezika, svakako bi u tom pogledu pozitivan pomak trebalo biti uvođenje novih kurikuluma u srednjim strukovnim školama što bi trebalo dati bolje temelje učenicima strukovnih škola kad su u pitanju ispiti iz Hrvatskog jezika i Matematike. Državna matura ima dvojaku ulogu, učenicima gimnazija ona je ispit završnosti i jedan od kriterija za upis nekog studijskog programa, a učenici strukovnih škola svoju završnost stječu završetkom srednje škole, a državna matura im omogućava samo vertikalnu prohodnost i mogućnost upisa nekog studijskog programa. Treba istaknuti da u Hrvatskoj jako visok postotak učenika strukovnih škola upisuje neki studijski program što u brojnim državama i nije toliko prisutno. Uvođenje državne mature samo za učenike strukovnih škola dovelo bi u pitanje kriterije za upise u neke studijske programe što svakako nije dobro, zaključio je Filipović.
Na sjednicu dekana veleučilišta stižu predstavnici Ministarstva, Agencije i NCVVO-a
Javili smo se i Željku Sudariću, predsjedniku Zbora veleučilišta i dekanu Veleučilišta ‘Lavoslav Ružička’ iz Vukovara. Potvrdio nam je da se o državnoj maturi kontinuirano razgovara na Zboru veleučilišta i Rektorskom zboru.
– Upravo na sjednici Zbora veleučilišta u veljači 2025. godine prva točka dnevnog reda bit će državna matura na kojoj će sudjelovati svi relevantni dionici (MZOM, AZVO, NCVVO, dekani/ce veleučilišta, studenti…) i na kojoj ćemo raspravljati o svemu bitnom za navedenu temu. Sva veleučilišta u Republici Hrvatskoj kontinuirano rade na podizanju kvalitete nastavnog i stručnog rada, a time nam je važno da upisujemo i studente sa što boljim znanjem i rezultatima državne mature, odgovorio nam je Sudarić.
‘Zašto najbolji učenici medicinskih škola ne bi mogli imati pristup studiju sestrinstva? To zahtijeva ne samo mudrost nego i razboritost onih koji oblikuju ispite’
Treba reći i da je ranije za naš portal zadarski rektor Josip Faričić rekao da bi bilo dobro uvesti jedinstvene razine mature iz svih predmeta. Na naš upit sada odgovara kako i dalje misli da je to najbolje rješenje.
– S tim da se njom mogu obuhvatiti različite podrazine znanja i drugih kompetencija učenika čime se nikoga od njih, bez obzira na to koju vrstu srednje škole pohađaju (ili su je pohađali), neće diskriminirati. Kompleksnošću pojedinih ispitnih čestica na ispitima državne mature moguće je obaviti i nijansiranje u rezultatima s tim da bi očekivanja trebalo prilagoditi nastavnim sadržajima i ishodima učenja tako da ispitni prag mogu proći i učenici strukovnih škola (s manjim opsegom nastavnih sadržaja iz obveznih ispita državne mature) i učenici gimnazija koji imaju različite afinitete zbog kojih nisu jednako fokusirani na sve ispite. Primjerice, neki preferiraju humanističko područje pa će ostvarivati bolje rezultate iz hrvatskoga jezika i književnosti, a lošije iz matematike, a neki preferiraju prirodoslovlje pa će ostvarivati bolje rezultate iz matematike, a lošije rezultate iz hrvatskog jezika i književnosti, navodi Faričić.
Dodaje kako činjenica da je neki učenik izabrao za svoje sekundarno obrazovanje strukovnu školu, ne bi ga trebala unaprijed zaustaviti u vertikalnoj prohodnosti u sustavu obrazovanja.
– Zašto najbolji učenici medicinskih škola ne bi mogli imati pristup studiju sestrinstva pa i medicine, najbolji učenici pomorskih škola studiju nautike i brodostrojarstva, najbolji učenici veterinarskog smjera studiju veterine, najbolji učenici agronomskih smjerova studiju agronomije? To zahtijeva ne samo mudrost nego i razboritost onih koji oblikuju ispite državne mature, onih koji ih recenziraju, onih koji donose odluke o ispitnim pragovima, ali i suradničku komunikaciju svih drugih dionika, zaključio je Faričić.
Obratili smo se i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih oko izjave njihove državne tajnice Ivanković. Do zaključenja članka nisu nam odgovorili.
