Pretraga

Rezultati reakreditacije doktorskih studija oduševili Agenciju: ‘Dobri studiji bruse se kao dijamanti’

A- A+

Agencija za znanost i visoko obrazovanje predstavila je danas detalje rekreditacije doktorskih studija, a na konferenciji tim povodom raspravljalo se o organizaciji tih studija. Zaključak rasprave bio je da hrvastka sveučilišta imaju vrlo kvalitetne poslijediplomske studije, no da imaju problema s njihovim financiranjem.

foto: AZVO

– Možemo biti jako ponosni jer se najviše promjena dogodilo u doktorskim stuijskim programima, rekla je prof. dr. sc. Jasmina Havranek, v. d. ravnatelja AZVO-a.

Konferencija Vrednovanje doktorskih studija u RH – pregled reakreditacije održana je, u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u srijedu. Cilj konferencije bio je otvoriti raspravu o kvaliteti doktorskih studija u Hrvatskoj, ponajprije kroz rezultate reakreditacije koju je Agencija za znanost i visoko obrazovanje provela od 2016. do 2019. godine.

Agencija je, kao što smo pisali, napravila reakreditaciju svih poslijediplomskih programa. Od svih reakreditiranih studija 43 % programa dobilo je dopusnicu, 57 % pismo očekivanja, 8 % postupak je završilo pismom očekivanja sa zabranom upisa novih studenata.

Reformirali studij pa dobili zvjezdicu za kvalitetu

Svoja iskustva iz reakreditacije predstavili su doktorski studijski programi: Farmaceutsko-biokemijske znanosti Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kvaliteta u odgoju i obrazovanju Sveučilišta u Zadru. 

Prof. dr. sc. Karmela Barišić istaknula je kako su na studiju farmaceutsko-biokemijske bioznanosti u potpunosti revidirali i reorganizirali nastavu.

Svi studenti, kaže Barišić, moraju upisati uvodni predmet (na kojem stječu generičke vještine potrebne za doktoski studij). Uz to, nastavu su organizirali kroz module i ispizne predmete.

– Studij ne može svatko upisati. Uveli smo stroge kriterije. Upisujemo samo one s dobrim ocjenama i koji su imali istraživački diplomski rad. Ako nisu, istraživački rad moraju nadoknaditi kroz karijeru prije nego se upišu. Uveli smo i eliminacijski razgovor pa sada upisujemo od polovice do dvije trećine onih koji se žele upisati, otkrila je profesorica Barišić.

Vican: Doktorski studij treba uređivati kao dijamant

Rektorica Vican, na čijem su sveučilištu čak tri programa dobila zvjezdicu kvalitete, ispričala je kako su programe studija radili 6,5 godina.

Izdvojeni članak

Velika analiza poslijediplomskih studija: Na doktorskim iz društvenih znanosti ima više nastavnika nego studenata

– Rekla sam da nitko ne može sudjelovati u izradi programa a da nije bio u inozemstvu i vidio kako tamo rade, otkrila je rektorica.

Ustvrdila je kako se doktorski studij treba uređivati kao pravi dijamant. Smatra da se ne treba ocjenjivati samo zadovoljstvo studneta, već i ono što nauče.

– Ja nisam deterdžent da mi se prvo ocjenjuje zadovoljstvo, šaljivo je pojasnila Vican.

Pohvalila se i kako je njihov studij humanističkih znanosti besplatan, no zasniva se na radu s mentorom.

– Kome treba, mi ćemo mu sve kupit, kaže šaljivo Vican.

U raspravi se javila i jedna profesorica koja se požalila na veliki broj studenata koji odustanu od studija. Naime, i asisentima plaća i doktorat i daje plaću, doktorandi koji rade u neakademskom svijetu imaju problema s plaćanjem, jer sustav stipendiranja i nije baš riješen.

– Rodi vam se dijete pa se pitate je li važnije kupiti kolica ili platiti semestar, ispričala je profesorica. Doktorand s riječkog svučilišta ispričao je i kako jedan od njegovih kolega radi kao konobar ne bi li si platio doktorat.

Zaključci Pregleda reakreditacije doktorskih studija u RH

  • Na doktorskim studijima, prema dostavljenim samoanalizama izrađenima u svrhu vrednovanja, u Republici Hrvatskoj studira 9645 doktorskih studenata u sedam znanstvenih područja. 
  • Najveći broj doktorskih studenata studira u području društvenih znanosti (2806), nakon čega slijede biomedicina i zdravstvo (1884) i tehničke znanosti (1719).
  • Najveći prosječan broj studenata po studijskom programu studira u području biomedicine i zdravstva (157), nakon čega slijede biotehničke (90,13) i društvene znanosti (77,74).
  • Najviše poslijediplomskih programa izvodi se u području društvenih znanosti (36), nakon čega slijede tehničke znanosti (23), humanističke znanosti (20), prirodne znanosti (15), biomedicina i zdravstvo (12) te interdisciplinarne znanosti (10).
  • Prosječno najveći broj radova godišnje indeksiranih u bazama WoS i Scopus po znanstveniku (zaposleniku u znanstveno-nastavnom zvanju) imaju znanstvenici u tehničkom području (2,27), nakon čega slijede biotehničke znanosti (1,74) i društvene znanosti (1,41).
  • Od svih reakreditiranih studija 43 % programa dobilo je dopusnicu, 57 % pismo očekivanja, 8 % postupak je završilo pismom očekivanja sa zabranom upisa novih studenata.
  • Skupina pokazatelja koja se odnosi na potporu studentima područje je koje je prosječno u svim znanostima ocijenjeno dobrim ocjenama, dok je studijski program i njegovi ishodi područje u kojem najveći broj programa treba dodatna poboljšanja.
  • Najvećim postotkom ocjena visoke kvalitete stručna povjerenstva ocijenila su pokazatelje na poslijediplomskim programima u prirodnim znanostima nakon čega slijede područja biomedicine i zdravstva (58 %), tehničke znanosti (56 %), biotehničke znanosti (54 %), društvene znanosti (48 %), interdisciplinarne (36 %) te humanističke znanosti (35 %). 
  • U prosjeku je najbolje ocijenjen pokazatelj mogućnost priznavanja prethodnih postignuća (82,35 % ocjena visoke kvalitete), dok je najniže ocijenjeni pokazatelj u prosjeku regrutiranje studenata iz zemlje i inozemstva (20,95 % ocjena visoke kvalitete).