S PMF-a pojasnili kako se trebamo ponašati tijekom potresa

Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu objavio je niz pitanja i odgovora u kojima, među ostalim, upućuju ljude kako se ponašati u vrijeme potresa.

Foto: Branimir Balogović; Unsplash

Za potrebe ovog teksta izdvojili smo nekoliko zanimljivih pitanja i odgovora u kojima se uglavnom nalaze upute kako se ponašati za vrijeme potresa. Cijeli popis s pitanjima i odgovorima vezano za potrese možete pregledati ovdje.

1. Kod koje je jačine potresa potrebno napuštati zgradu i kako to procijeniti?

Nisu sve kuće, zgrade ili ostali objekti građeni isto što znači da potres neke određene magnitude neće uzrokovati istu materijalnu štetu na svim tim objektima. Procijenite sigurnost objekta u kojem se nalazite: kako je i kada izgrađen i sl. Ako primijetite vidna oštećenja na objektu u kojem se nalazite nakon potresa, potrebno ga je napustiti, pazeći na objekte vani koji bi mogli pasti na vas (cigle s krovova, rasvjetni stupovi, …). Lagana podrhtavanja i popratna “grmljavina” zasigurno nisu ugodni, ali ne treba nakon njih napuštati zgradu.

2. Kako se ponašati tijekom potresa? Što ako živite visoko u neboderu? Je li istina da se što prije trebaju otvoriti ulazna vrata jer se može dogoditi da se zaglave?

Tijekom trajanja potresa pokušajte ostati mirni i minimalno se krećite, samo do jednog od sigurnih mjesta u kući/stanu, kao što su: čvrsti stol, dovratnik ispod čvrstog nosivog zida, pored kreveta… Nikako nije poželjno stajati uz prozore, ispod staklenog stola, kraj ormara ili polica s kojih mogu pasti predmeti i ozlijediti vas. Unaprijed pogledajte koje su najsigurnije točke u vašem domu. Ako živite u neboderu, nikako ne koristite dizalo tijekom ni nakon potresa, te ne trčite po stubama jer postoji opasnost od pada zbog gubitka ravnoteže ili oštećenja samog stubišta. Tek kada potres završi, a vidljiva su oštećenja na objektu, treba oprezno stubama izaći van iz zgrade. Postoji opasnost da će se prilikom potresa zaglaviti ulazna vrata, ali otvaranje istih tijekom samog trajanja potresa ne treba biti prioritet. Tek nakon što potres završi, provjerite mogu li se vrata otvoriti.

3. U slučaju da dođe do potresa, kako se zbrinuti za svoje nemoćne i slabo pokretne roditelje? Je li ih bolje izvući na ulicu ili skloniti u neki dio kuće koji se smatra najsigurnijim?

Svoje ukućane i sebe je najbolje smjestiti tamo gdje ne postoji opasnost od pada predmeta s visine. Ako je objekt narušen statički, obavezno ga treba napustiti.

4. Naknadna podrhtavanja su normalna, ali mnogi i dalje “skaču” na svako manju trešnju. Kako ostati smiren u trenutnoj situaciji?

Teško je dati potpunu izjavu koja će umiriti ljude jer se radi o jednom od osnovnih strahova na koji ne možemo utjecati. Za sada ćemo se svakako “tresti” još jedan period koji može potrajati i duže vrijeme. Veće su šanse da se ljudi ozljede zbog panike, nego da ih ozljedi urušavanje zgrade, iako obje opasnosti postoje.

5. Koliko je točno da sad osjetimo i one potrese koje inače ne bi primijetili zbog nedostatka normalnog prometa (ukinuti tramvaji, vlakovi te zračni promet)? I koliko su zapravo ti sitni, recimo magnitude 2-2.5, česti na našem području?

Za očekivati je da kad nešto osluškujemo i kad nema gradske ‘vreve’ osjećamo i ono što bismo inače propustili. Potresi su jako česti, magnitude 2-2.5 po Richteru na području Republike Hrvatske godišnje ih ima više od 200 (u slučaju serije potresa ih je još i više). Isto tako, mnogi ljudi iskusit će i tzv. “fantomske potrese” tj. u jeku traumatičnog iskustva poslije potresa, osjetit će gibanje premda ga nije bilo. Inače, vrlo osjetljive osobe osjetit će potres minimalne magnitude oko 2.0 i to pretežno na višim katovima kuće. Ova serija potresa događa se u gusto naseljenom području i popraćena je zvukom (poput tutnjave ili grmljavine) pa pojedinci primjete i potrese manje magnitude.

6. Postoje li “foreshockovi”, odnosno “predpotresi” koji najavljuju dolazak velikog potresa? Građani javljaju da je nekoliko puta zatutnjalo u danima pred potres. Ako da, kako funkcioniraju?

Prethodni potresi (engl. foreshocks) definiraju se tek nakon što se naknadno dogodi jači potres. Gotovo svaki jak potres popraćen je nizom manjih naknadnih potresa (engl. aftershocks) različite magnitude. Događaju se i manji potresi iza kojih ne slijedi snažniji potres. Zato se manje potrese nažalost ne može koristiti za predviđanje ili kao upozorenje na jači potres.

7. Zašto tijekom dana skoro pa da i nema potresa, a po noći ima? Zašto svako malo čujemo “tutnjanje” ili “brujanje”, ali ne osjećamo podrhtavanja? Ima li to neko posebno značenje? Mnogi se plaše da to znači da dolazi veliki potres.

Nakon jačeg potresa dolazi do niza naknadnih potresa. Potresi ne pitaju za vrijeme i ne ovise o tome radi li se o danu ili noći. Rasjedi na kojima nastaju potresi nalaze se na dubinama za koje razlika u dnevnoj i noćnoj temperaturi ne može imati utjecaja jer je ta razlika premala.

Tutnjanje je posljedica tzv. seizmičkih P-valova, a podrhtavanje uglavnom tzv. S-valova. S-valovi su većih amplituda, pa ih iz tog razloga više osjećamo. Više o vrstama valova možete pročitati na ovoj poveznici.

Hoćete li čuti tutnjanje, osjetiti podrhtavanje ili oboje ovisi o samom mehanizmu potresa, kao i o vašoj lokaciji u odnosu na epicentar. Kada se radi o “tutnjanju” ili “brujanju”, ono je nekad dobar znak, jer znači da se plohe poravnavaju lagano klizeći, bez zapinjanja.