Pretraga

Savjetovalište FFZG-a godišnje posjeti 400 studenata, a najčešća su tri problema koja ih muče

Događa se da se pojedini studenti ne snalaze odmah sasvim dobro na fakultetu, muče ih razne adolescentske muke ili pak psihičke smetnje. Mnogima od njih veliku kočnicu u koračanju prema akademskom, ali i svakom drugm uspjehu, predstavlja ispitna anksioznost. Osim zbog tog problema, studenti se u Savjetovalište Filozofskog fakulteta za studente javljaju i zbog još dva tereta koje nose na leđima.

Savjetovalište Filozofskog fakulteta za studente osnovano je 1998. godine na inicijativu Odsjeka za psihologiju. U početku su u Savjetovalištu radili samo članovi Odsjeka, no kako se broj studenata koji su se javljali u Savjetovalište povećavao, tako se pojavila i potreba za uključivanjem vanjskih suradnika, psihologa. Sve o tome koliko studenata i zbog čega dolaze po pomoć u Savjetovalište u razgovoru nam je otkrila Anita Lauri Korajlija.

Više od 400 studenata godišnje potraži pomoć u Savjetovalištu

Broj studenata koji prođe kroz Savjetovalište svake je godine sve veći, pa je tako usluge istog samo prošle godine koristilo više od 400 studenata. Uglavnom se javljaju zbog tri problema.

– Prvi su problemi vezani uz studij koji uključuju nedostatak motivacije i koncentracije za učenje, loše radne navike i odgađanje, ispitna anksioznost i problemi prilagodbe i sumnja u pravilan odabir studija. Sljedeći su problemi vezani uz odnose s drugim osobama – loše komunikacijske vještine, loši obiteljski odnosi, partnerski, ljubavni i vršnjački odnosi. Treća je vrsta problema pak vezana uz nezadovoljstvo sobom – nisko samopoštovanje, razvojne krize identiteta i usamljenost.

Osim toga studenti se često javljaju i zbog psihičkih smetnji u obliku sniženog raspoloženja, anksioznosti,impulzivnosti i slično. Važno je napomenuti da je kod studenata koji se javljaju u Savjetovalište često prisutno više različitih problema. Studeni se najčešće javljaju kad se jave akademski problemi, no često oni budu povezani s nekim drugim, gore opisanim problemima kao što su sniženo raspoloženje, anksioznost i nezadovoljstvo sobom, objasnila je Lauri Korajlija.

Najveći problem predstavlja ispitna anksioznost

Najveće probleme kod studenata, tvrdi naša sugovornica, izaziva upravo ispitna anksioznost. Obično ima više različitih uzroka – kod dijela studenata prisutno je negativno iskustvo vezano uz ispit ili usmeno ispitivanje, nekad se radi o visokim standardima i strahom da se isti neće moći ostvariti, dok se ponekad radi i o roditeljskim pritiscima i očekivanjima. Događa se i strah vezan uz brigu da se neće osramotiti ili pred ostalim ostaviti loš dojam. Važno je ipak osvijestiti da se radi o normalnom stanju koje usmjerava pažnju na ispit, a u nekoj mjeri povećava i uspjeh na istom.

– Nažalost, strah ponekad može biti intenzivniji, stvarati izrazitu nelagodu i biti kontraproduktivan za reproduciranje naučenog gradiva. Simptomi ispitne anksioznosti mogu smanjiti efikasnost pripremanja ispita što također može ostaviti posljedice na sam uspjeh na ispitu.Ispitna anksioznost je često prisutna kod studenata koji se javljaju u savjetovalište i oni su uključeni u individualno savjetovanje. No već dvije godine organizirano i radionice na temu treme, odnosno ispitne anksioznosti, kaže savjetnica.

Upravo kako bi se smanjila tjeskoba koju kod nekih studenata uzrokuju ispiti, postoje tehnike koje pomažu eliminirati strah.

Što se ranije jave to je studentima lakše pomoći

– Sa studentima se radi na tehnikama koje mogu koristiti prije ispita (primjerice postavljanje ciljeva i planova za učenje, rad na negativnim automatskim mislima) i za vrijeme ispita (primjerice tehnika relaksacije i distrakcije). Kako je ispitna anksioznost zbog izrazite nelagode često povezana s odlaganjem ispita ili učenja, važno je ustrajati i ne bježati od situacije. Ono što je važno da studenti znaju da se radi o poteškoćama koje se u savjetovalištu uspješno rješavaju i da za to ima pomoći. Što se studenti ranije jave rad na problemima je lakši i kratkotrajniji, tvrdi Lauri Korajlija.

U Savjetovalištu ipak ne rade sa studentima koji boluju od psihičkih poremećaja, jer bi to kako tvrdi savjetnica, od njih bilo nestručno i ne bi bilo u interesu studenata. Često je Savjetovalište mjesto gdje se studenti s takvim teškoćama prvo jave, jer im je to jednostavnije i spremniji su potražiti pomoć psihologa nego psihijatra.

Strah od stigmatizacije koči napredak u rješavanju problema

– Kad nam se jave studenti za čije probleme mi procijenimo da su prešli granicu prolaznih psihičkih smetnji i čija je uznemirenost iznimno visoka, mi ih upućujemo na psihijatrijsku obradu i pregled. Ponekad je potrebno s tim studentima raditi malo i na prevladavanju straha od stigmatizacije, koja je nažalost još uvijek prisutna u našem društvu. Zbog nje više od polovice studenata koji imaju nekih emocionalnih ili akademskih problema nikad ne potraže pomoć. Mislim da je za kraj važna poruka svim studentima da tražiti pomoć zbog emocionalnih ili akademskih problema nije znak slabosti ili sramota, već dapače znak snage da priznamo da više ne možemo sami i da smo spremni potražiti pomoć i raditi na sebi kako bi došlo do promjene, zaključuje Lauri Korajlija.

Savjetovalište FFZG-a godišnje posjeti 400 studenata, a najčešća su tri problema koja ih muče
Share via
Copy link
Powered by Social Snap