Što upisuju najbolji i gdje ih je najviše? Ovih pet stvari o hrvatskim studentima možda ne znate
Diljem Europe ovoga se tjedna obilježio Međunarodni dan studenata u spomen na nacistički progon praških studenata 1939. U jeku toga, pojedine brojke iz Hrvatske otkrivaju zabrinjavajuću stvarnost: broj studenata ubrzano pada, upisne kvote bujaju, a samo svaki deseti student ostvari pravo na studentski dom. Najviše studenata je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dok najbolji upisuju Farmaceutsko-biokemijski.
Studenti na predavanju | ilustrativna fotografija: Pexels
U međunarodnoj se zajednici Međunarodni dan studenata obilježava 17. studenog, na dan kada su nacisti 1939. godine upali na Sveučilište u Pragu u Češkoj, nakon demonstracija zbog okupacije Čehoslovačke i ubojstva studenta Jana Opletala. Prema javnim izvorima, ubijeno je tada devetero studenata i nastavnika, a još 1.200 osoba poslano je u koncentracijske logore. Međunarodni dan studenata obilježen je na fakultetima diljem Hrvatske proteklog ponedjeljka, a neka su zakazala manifestacije u narednim danima. A koliko uopće znate o hrvatskim studentima?
Broj studenata u drastičnom je padu, ali fakulteti ne zatvaraju mjesta
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u akademskoj godini 2024./2025. na fakultetima diljem Hrvatske studiralo je 147.454 studenata, što bi značilo da su brojčano gotovo izjednačeni sa srednjoškolcima. Njih je iste godine bilo dvjestotinjak manje. No, isto kao broj srednjoškolaca, u padu je i broj studenata. Primjerice, 2019./2020., isto prema podacima DZS-a, studiralo je čak 156.325 osoba.
Iako broj studenata pada, fakulteti ne ‘zatvaraju’ mjesta. Štoviše, kvote zadnjih godina bujaju. Kako smo ljetos pisali, da su svi ovogodišnji maturanti uspjeli položiti državnu maturu, mogli bi popuniti 70 posto upisne kvote na studijima. Usporedbe radi, prije deset godina svi maturanti mogli popuniti pristojnih 98 posto kvote. Znakovit je i podatak da je nakon ljetnog roka u 2025. prazno ostalo oko 37 posto mjesta.
Gdje studira najviše studenata i na koje ih se studije najviše upisuje?
Prema podacima koje smo nedavno objavili, a isto se odnose na proteklu akademsku godinu, najviše studenata, 9.856, tada je imao Ekonomski fakultet u Zagrebu. Drugi brojem studenata najveći fakultet je Filozofski, isto na Sveučilištu u Zagrebu. Protekle je godine ondje bilo upisano 5.543 studenata. Nije toliko daleko niti Pravni u Zagrebu, koji zaokružuje top tri – lani je ondje bilo upisano 5.294 studenata.
To se poklapa i s podacima o upisnim kvotama. Gledajući pojedinačne studije, najviše brucoša u ljetnom je roku ove godine upisano na sveučilišni studij poslovne ekonomije, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, njih 972. Na drugom mjestu po broju upisanih je Elektrotehnika i informacijska tehnologija i računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, sa 655 kandidata koji su ostvarili pravo upisa na ljetnom roku. Treći je na istom roku bio studij prava, Pravnog fakulteta u Zagrebu – ondje je ljetos pravo upisa ostvario 521 maturant.
Što su upisali najbolji?
Imamo i podatke o tome što su upisali brucoši koji su u srednjoj imali najbolje ocjene. Ako se u obzir uzmu studiji s više od desetero upisanih, na vrhu te liste su studenti upisani na studij medicinske biokemije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Prosjek iz srednje im je 4,833, a studij je u ljetnom roku upisalo 32 brucoša. Slijedi studij pomorske tehnologije jahta i marina na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku, s prosječnom srednjoškolskom ocjenom upisanih 4,830. Pravo upisa na ljetnom roku ostvarilo je 30 kandidata. S prosjekom 4,802 slijedi studij farmacije, također na Farmaceutsko-biokemijskom u Zagrebu, a njega je upisalo 135 maturanata. Tko je još na vru te liste možete doznati ovdje.
Mnogi uz studij i povremeno rade, ali državu nije briga što
Brojni studenti uz studij i rade. Koliko ih je točno i kojim se poslovima najčešće bave, nemoguće je točno reći jer država ne vodi takvu evidenciju. Što je poražavajuće, jer su studenti i učenici, pisali smo nedavno, ukupno u 2024. godini uprihodili preko 333 milijuna eura, a do početka studenog u 2025. taj prihod iznosi gotovo 325 milijuna eura. Podaci su to Porezne uprave koja ima samo objedinjene informacije za rad preko studentskih i učeničkih servisa. Prema njima je u 2024. povremeno radilo oko 122 tisuće studenata i učenika, a do početka studenog 2025. povremene poslove obavljalo je njih oko 119 tisuća. U 2025. minimalna studentska satnica iznosila je 6,06 eura neto, dok će u 2026. iznositi 6,56 eura neto radnim danom, odnosno 9,84 eura neto po satu nedjeljom, blagdanima i za noćni rad.
Tek svaki deseti stanuje u studentskom domu
Iako se poviše spomenuta satnica možda čini visokom, činjenica je da su se i studenti našli u iznimno nepovoljnoj situaciji zbog divljanja cijena najma. Kako smo ljetos pisali, one su u nekim slučajevima rasle i za pedeset posto, što nije popraćeno i poboljšanom opremljenosti tih nekretnina. Najisplativija opcija studentima je stanovanje u studentskim domovima, međutim u velikim gradovima kronično nedostaje mjesta. Protekle akademske godine, navodi DZS, radila su 24 studentska doma u kojima je bilo smješteno 14.060 studenata, što je podjednako kao i protekle akademske godine. To je otprilike tek deset posto od ukupnog broja studenta u Hrvatskoj. Tračak nade daje činjenica da se do 2028. planiraju obnavljati ili graditi studentski domovi u sedam gradova. S druge strane u manjim gradovima koji ne uspijevaju popuniti ni mjesta na faksevima, domovi zjape poluprazni.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
