Strana studentica na Medicini: Lakše se upisati nego na Zapadu, nije jeftino, a na kvaliteti se može još dosta poraditi

Vođeni tragom svjetskih statistika koje sugeriraju kako su zdravstveni fakulteti Istočne Europe sve popularniji, odlučili smo istražiti stanje na zagrebačkoj Medicini. S obzirom da perjanica našeg obrazovnog sustava ugošćuje više od 200 stranih studenata i studentica otkrili smo iz prve ruke što ih dovodi u Hrvatsku.

Političke, društvene i ekonomske promjene koje su iz temelja prodrmale europski kontinent početkom 90-ih godina jako su utjecale na razvoj obrazovanja. Približavanje dvaju djelova Starog kontinenta i premošćivanje polustoljetnog jaza je dugotrajan proces koji ni dan danas nije gotov.

Trendovi koji su desetljećima studente željne znanja tjerali iz ‘siromašnih’ istočnoeuropskih država prema razvijenom zapadu još uvijek su prisutni, no od 2005. godine primjećena je jedna zanimljiva anomalija u kretanju studentske populacije. Posljednjih osam ljeta intenzivno raste broj sudenata sa Zapada koji se odlučuju svoju akademsku sreću potražiti na zdravstvenim fakultetima u Istočnoj Europi.

Uz svakodnevni fizički rad završio srednju medicinsku školu s prosjekom 5,0

Posebno su popularni budimpeštanski Semmelweis i Charles University u Pragu no trend pojačanog interesa bilježi i zagrebački Medicinski fakultet. Ova institucija je zabilježila u proteklih pet godina porast od čak 30 posto stranih studenata, odnosno onih koji pohađaju program na engleskom jeziku.

Lakše ju je upisati nego drugdje u Europi

Medicina je jedna od perjanica zagrebačkog Sveučilišta i često pozitivan primjer kojeg rukovodeće glave hrvatskog obrazovanja vole isticati. No kako generalno gledano naša sveučilišta ne kotiraju pretjerano dobro, odlučili smo otkriti što dovodi 200-ak stranih studenata u ovu renomiranu instituciju na Šalati.

– U Zagreb sam došla zato što sam željela studirati medicinu, a u Norveškoj su za upis na isti potrebne iznimno dobre ocjene, kakve ja nisam imala. Kad sam saznala da u Zagrebu postoji program na engleskom nisam dvojila. Osim toga željela sam otići negdje vani (mogla sam upisati stomatologiju u Norveškoj) kako bih iskusila nešto drugačije i naučila engleski jezik još bolje. Inače medicinu je lakše upisati ovdje nego u nekim zapadnoeuropskim i skandinavskim državama te dobar dio ljudi upravo zbog toga dolazi, priča nam Ivana, studentica medicine koja je srednju školu pohađala na dalekom sjeveru Europe, u Norveškoj.

Dodala je kako joj je s obzirom na poznavanje jezika i mentaliteta bilo logičnije doći u Hrvatsku nego sreću okušati na fakultetima u Pragu ili Budimpešti.

Priča o pristupačnosti je samo iluzija

Istraživanja koja su provela Unescov institut za statistiku i NY Times sugeriraju kako znatan broj studenata sa Zapada na odlazak na Istok potiču niže cijene te drugačiji, tradicionalniji pristup medicini.

Studenti splitske Medicine morat će odraditi dupli staž, a faks ne želi komentirati novonastali problem

Naša sugovornica se pak ne bi složila s tim, jer kako ona kaže, studij u Norveškoj je besplatan, a u Hrvatskoj ga plaća sedam tisuća eura po godini.

– Obrazovanje ovdje nije toliko pristupačno kao što se možda misli. Ja imam sreće jer Norveška stipendijama i povoljnim kreditima potiče svoje građane da odlaze studirati u inozemstvo. No moje kolege koje su iz drugih država često imaju financijskih problema. Naime, uz školarine i činjenicu da ne mogu raditi ovdje za vrijeme studija otegotna je okolnost i to što nemamo prava na dom, a do ove godine nismo imali ni iksice, požalila se buduća doktorica.

S 19 godina ne upisuje medicinski fakultet, nego ga završava

Ivana nam je sa skepsom pričala i o tom tradicionalnom i drugačijem pristupu medicini koji se spominje u stranim medijima kada se obrađuje ova tema. Naime, za nekog tko dolazi iz drugačijeg obrazovnog sustava poput nje posebno je frustrirajuće inzistiranje na golim činjencama, tvrdi.
Iako nije imala očekivanja prilikom dolaska u Zagreb, kaže nam, kako ju je negativno iznenadio način organizacije i nepovezanost odjela unutar fakulteta.

– Svakako je najveći problem manjak prakse i neorganizacija. Kad sam tek došla nije mi bilo jasno kako je moguće da se tako malo pridržava satnica i rokova. Zna se dogoditi da do zadnjeg trena ne znamo kada će biti ispit ili hoće li se profesor pojaviti na ispitu. Iskreno na početku mi je to bio jako veliki problem jer jednostavno nisam navikla na takav način rada. Isto tako mislim da nastavni plan iz različitih područja nije usklađen i da nema koordinacije, priča nam Ivana.

Dijelu profesora problematičan engleski jezik

Ne tako davno rektor Aleksa Bjeliš je istaknuo Medicinski fakultet kao pozitivan primjer rada sa stranim studentima ustvrdivši u javnom nastupu kako su na toj instituciji profesori sjajno osposobljeni za predavanja na engleskom jeziku.
Usprkos rektorovom oduševljenju, mlada medicinarka je predavanja na engleskom označila kao još jednu slabu točku u nastavi.

Skandal na zagrebačkog Medicini: Predavače godinama zapošljavali protustatutarno

– Na nižim godinama dio profesora ne barata engleskim jezikom dovoljno dobro te im se dogodi da im zafali riječi tijekom predavanja. Kasnije, na trećoj i četvrtoj godini tih problema nema jer svi doktori koji predaju vrsno barataju tim stranim jezikom. Kad smo krenuli po bolnicama kvaliteta nastave se znatno popravila, otkrila je otvoreno.

Nedostaje komunkacija i ne sluša se glas studenata

Ipak nije sve tako crno. Kontinuirani priljev sve većeg broja stranih studenata dokaz je da je naš najpoznatiji medicinski fakultet prepoznat u europskim okvirima, no utisci koje strani studenti dobiju jednom kad se upišu sugeriraju da se može mnogo toga popraviti. Ako je vjerovati našoj sugovornici koja je već nekoliko godina u Zagrebu to se može učiniti vrlo lako.

– Puno bi se toga moglo popraviti da se malo više sluša studente. Šteta je što se strane studente ništa ne pita, jer mi ipak dolazimo iz drugih sustava te bismo mogli učiti jedni od drugih. Iskustva onih koji dolaze iz inozemstva bi mogla pomoći u unaprijeđivanju kvalitete nastave, zaključila je Ivana za kraj.

Odgovori