Pretraga

Student FER-a na drugoj godini u Googleu zarađivao preko 30 tisuća kuna mjesečno

A- A+

Sandi Fatić (23) prosječan je student FER-a, ali je zbog teške obiteljske situacije bio prisiljen već nakon prve godine pronaći posao. Zahvaljujući znanju iz programiranja, odmah se zaposlio u struci, ali prihodi u Hrvatskoj mu nisu bili dovoljni pa se prijavio na praksu u Googleu. Nakon par mjeseci strepnje dobio je priliku, koju je objeručke prihvatio. Za jednu od najvećih svjetskih kompanija pola godine je radio u Parizu, a 2015. je četiri i pol mjeseca proveo u Zürichu, gdje mu je plaća bila veća od 30.000 kuna mjesečno.

Sandi Fatić Foto | privatna arhiva

U multinacionalnim kompanijama, kao što je Google, studentima se za ‘internship’ obično plaća pola pune plaće. S više od 2.000 eura u Francuskoj i s oko 35.000 kuna u Švicarskoj, lako je pokrivao troškove života. Većina njegovih kolega iz Hrvatske s takvih se praksi redovito vraća i s po 100.000 kuna ušteđevine.

Ali, zbog teške obiteljske situacije, Sandi si ipak nije mogao priuštiti luksuzan život po povratku u Lijepu našu.

‘Najvažnije mi je pomoći svojima’

– Kao student sam dosta zaradio u tom Googleu, ali meni je otac dragovoljac Domovinskog rata, koji nema status branitelja i već je 10 godina na sudu s Ministarstvom obrane, iako je bio čak četiri godine u ratu. Kao dragovoljac je već 91. otišao u Domovinski rat, jer je osjećao da je to njegova dužnost, a sada ima oko 1.800 kuna mirovine. Nakon rata su mi roditelji pokrenuli firmu s voćem, ali im je propao posao kad mi je mama prije tri godine oboljela od raka. Sada joj je bolje, ali još uvijek se oporavlja, mora stalno na preglede pa ni ona ne radi, prepričao nam je Sandi kako mu je cijela ta situacija zapravo bila najveća motivacija za uspjeh u programiranju.

Osjetio se dužnim pomoći obitelji i uložiti više, kako bi stigao u tvrtku kao što je Google. Sve novce, koje je uspio uštedjeti tijekom prakse u Parizu i Zürichu, slao je kući svojim roditeljima.

– Najvažnije mi je pomoći svojima. Tako da zadnje tri godine svaki mjesec pomažem starcima koliko mogu, a zato bi htio pokrenuti i svoju tvrtku. Na ljeto ću sigurno ponovno otići vani na praksu. Sada mi je plan San Francisco. Trenutno sam još u pregovorima s nekim firmama, a želim u San Francisco da bi naučio još stvari i upoznao još ljudi, ali i zato što je to najbolje mjesto za startupove, rekao je Sandi Fatić, student preddiplomskog na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

S kolegom stvara platformu za obrazovanje mladih ‘gamera’

Paralelno s obavezama na faksu i pripremom za novu praksu u inozemstvu, Sandi pokreće i startup, odnosno platformu za ‘gamere’. S kolegom Mariom Halambekom već je napravio alpha verziju, koja je trenutno u fazi testiranja, ali veliki problem za daljnji razvoj ideje su im novci.

– Svi kažu kako je jednostavno podiči startup i da ti za to ne treba puno novaca, što zapravo nije istina. Čini mi se da je kod nas dosta teško privući investicije, a i kada se netko zainteresira često traži preveliki udio tvrtke pa ti, recimo, za prostor koji ti daju na korištenje traže do osam posto. To je stvarno jako puno. Zato ću tijekom ljeta tražiti ulagače po SAD-u. Ako tamo provedem tri ili četiri mjeseca, prilično sam siguran da ću pronaći nekoga tko će htjeti uložiti ozbiljnu investiciju u nas, otkrio nam je plan FER-ovac plan, koji je razradio s kolegom Mariom.

Cilj im je stvoriti nešto slično kao što je poznata Coursera, na kojoj se mogu polagati online kolegiji sa sveučilišta iz cijelog svijeta. Samo što će njihova platforma biti usmjerena prema milijunima ljudi, koji se svakodnevno nadmeću u izrazito kompetitivnom online ‘gamingu’.

Startup mellon gaming

Izdvojeni članak

Na kolegiju kojeg su osmislili i vode zagrebački studenti uče se najvažnije vještine 21. stoljeća

‘Imamo na milijune potencijalnih mušterija’

– Neko vrijeme sam igrao igrice i znam si pogledati profiće, International i slično. Fora mi je to. Tako sam i došao na ideju. Kao što možeš biti slastičar, programer illi novinar, danas postoje i profesionalni ‘gameri’, ali za njih još uvijek ne postoji obrazovanje. I zato smo krenuli razvijati online školu, koja će omogućiti klincima da se obrazuju i vježbaju vještine potrebne za uspješno igranje. Sadržaja ima na Twitchu, YouTubeu, a potencijalnih mušterija na milijune, opisao je Sandi ukratko svoju ideju, koju kroz mjesec dana planiraju plasirati online.

Žele stupiti u kontakt i zaposliti igrače kojima je istekao rok trajanja. Oni zbog sve lošijih refleksa ne mogu konkurirati klincima, koji bez problema mogu kontrolirati po više od 100 klikova u minuti, ali i dalje odlično poznaju teoriju igre te strategiju. Stoga svoje znanje lako mogli prenijeti mlađim generacijama kroz profesionalne tečajeve.

– Nudit ćemo i individualne instrukcije za sve koji žele postati profesionalci. Vjerojatno već i sad možeš kontaktirati i učiti od nekog profića, ali ne postoji strukturirani tečajevi i platforma koja bi olakšala komunikaciju između učitelja i igrača. Mi ćemo to svima omogućiti na jednoj profesionalnoj razini. Imat ćemo i edukaciju za timove pa će se oni moći registrirati da im neki profesionalac pomogne u pripremi taktike te uigravanju i to u svim online kompetitivnim igrama kao što su League of Legend, Dota, World of Tanks ili Call of Duty, najavljuje talentirani student FER-a.

Svoju buduću tvrtku registrirat će u SAD-u

U cijelu priču uskoro će im se pridružiti još jedan kolega. Studenti FER-a u gamerskoj industriji, koja sve brže raste, vide jako puno potencijala i žele to iskoristiti. Jedva čekaju prve reakcije nakon skorašnjeg otvaranja platforme. Očekuju podršku od svjetskih investitora, a spremni su i za suradnju s domaćim ulagačima. Prijavili su se i na nekoliko startup natjecanja pa će, nakon prvih dojmova javnosti, biti pametniji.

Svjestan je da će u svemu tome biti i dosta poteškoća. U Hrvatskoj su porezi i mjesečni troškovi za tvrtke, zbog raznih nameta, jako visoki. Iako za programere i u Hrvatskoj ima beskonačno mogućnosti za pronalazak posla, domaće kompanije ne mogu s plaćama za programere konkurirati najjačim svjetskim igračima.

– Žalosno je da netko tko ide pet godina na fakultet i stvarno radi nešto što je budućnost ima tako malu plaću u Hrvatskoj u odnosu na bilo koju zemlju u svijetu. A ni sa svojom tvrtkom ne bih htio ostati u Hrvatskoj i kada krenemo i mi ćemo svoju registrirati u SAD-u, točnije u Delawareu. Jednostavno, ako tamo imaš sjedište plaćaš puno manje namete. To je važan problem zbog kojeg većina IT-ovaca ne želi ostati u Hrvatskoj, objasnio je Sandi kako za novce, koje može vani zaraditi u svega par mjeseci, kod nas mora raditi cijelu godinu.

Sandi Fatić Foto | privatna arhiva

Izdvojeni članak

Mladi hrvatski robotičari preko platforme Indiegogo u prvih sedam sati skupili više od 5.500 dolara

Nedostaje mu znanja u poduzetništvu, a ne može slušati kolegije na Ekonomiji

Također vani su uz veće prihode i znatno bolji uvjeti. Nema natezanja oko radnog vremena, a radnici unutar same zgrade s uredima imaju i besplatni restoran, teretanu ili termine za nogomet, košarku i slično. Imaju više novaca pa lako mogu privući najbolje programere svijeta.

– Bilo bi dobro da i država malo više uloži u razvoj ideja i inovacija studenata. Makar da nam se omogući korištenje besplatnih ili jeftinijih servera. Možda bi se mogao uvesti i neki predmet na FER-u, koji bi nam približio poduzetništvo. Mi, recimo, ne možemo slušati i mijenjati svoje kolegije za neke kolegije s Ekonomskog fakulteta, koji bi nam mogli pomoći pri pokretanju IT tvrtki, predložio je Fatić.

U razgovoru nam je otkrio kako je većinu znanja, koje danas koristi na ‘intershipima’, stekao samostalno, odnosno u izvannastavnim aktivnostima. Tijekom srednje je imao priliku surađivati s odličnim profesorom, koji je njega i njegove kolege iz srednjoškolskih klupa pripremao za natjecanja u programiranju.

FER-ovci uspješni u prijavama zbog kolegija kojeg vode studenti

Osim toga, na testiranjima za prakse u firmama kao što su Google, Facebook ili Dropbox, iz Hrvatske su posebno uspješni FER-ovci, ali ponajviše zbog kolegija Natjecateljsko programiranje, koji su pokrenuli i vode sami studenti.

Zagrebački studenti sljedećih godina će vjerojatno biti još uspješniji, jer su iz studentske udruge X.FER pokrenuli projekte Tehnički životopis i Simulacijski intervjui, s kojima će dodatno pomoći svojim kolegama prilikom prijava za praksu u multinacionalnim kompanijama.

– Dok sam bio na tim praksama nisam zamrznuo godinu, ali sam sada ipak u zaostatku. Svugdje u svijetu ta se praksa jako cijeni i potiču se studenti da idu na njih, dok je u Hrvatskoj to malo kompliciranije, jer ti svoje obaveze na fakultetu moraš staviti na prvo mjesto, a onda tek sve ostalo. Naravno, neki ljudi na FER-u imaju puno razumijevanja za to i žele da se to popravi, a neki ljudi opet nemaju. I to je onda problem, požalio se Sandi.

Izdvojeni članak

Hrvatski studenti prave ‘pametnu’ i multifunkcionalnu igračku budućnosti

‘Najpozitivnija stvar na FER-u je što si okružen genijalcima’

Da bi se visoko obrazovanje približilo tržištu rada, smatra da treba uvesti puno više praktične nastave. Predlaže da se već u preddiplomske studije jedan cijeli semestar zamijeni praksom. Ističe kako je veliki problem što u Hrvatskoj studenti nakon tri, a dobar dio i nakon pet godina, nije sposoban raditi.

– U jednoj Francuskoj je praktično iskustvo na fakultetu obavezno i da bi dobio diplomu moraš odraditi praksu. Ti na toj praksi stekneš puno više znanja, koje ti kasnije u životu znači više nego cijeli faks. FER je možda dobar za to neko široko znanje, ali zbog takvog programa moraš puno i sam raditi, tako da sve skupa nisam zadovoljan znanjem koje dobivam na fakultetu, ističe nam budući programer Fatić kako je vještine koje koristi u Googleu uglavnom stekao samostalnim radom.

Ipak nam je istaknuo neke pozitivne primjere pa je osim Natjecateljskog programiranja pohvalio i pristup na kolegiju Oblikovanje programske potpore ili Uvod u teoriju računarstva, ali smatra da bi takvih stvari trebalo biti puno više, jer se, po njemu, na FER-u uči previše beskorisnih stvari koje mu do sada nisu nikada trebale.

– Najpozitivnija stvar na FER-u je to što si okružen genijalcima pa i da ništa ne radiš na kraju ćeš nešto naučiti. Postoji ta zajednica ljudi koja brije na informatiku i taj duh FER-ovaca je odličan. Tijekom studija sam stekao puno prijatelja koji su radili na Googleu, Facebooku ili u uspješnim hrvatskim tvrtkama i od svakog sam nešto naučio. Znam neke stvari koje nikad u životu nisam vidio, ali imam prijatelja koji o tome priča 24 sata dnevno pa da i ne želim to znati nešto bi zapamtio, istaknuo nam je mladi programer.

Da se rodio u SAD-u vjerojatno bi odustao od fakulteta

Očito je da Sandi već sada ima dovoljno znanja za zapošljavanje u nekoj IT tvrtki, a to dokazuju i naknade koje dobiva u Hrvatskoj i inozemstvu za posao koji im obavlja tijekom praksi. S obzirom na to kako nije zadovoljan sa studijskim programom, kao i njegov kolega s Facebooka, te dosta vremena mora gubiti na kolegije koji mu ni neće puno pomoći u otvaranju firme ili zapošljavanju u Googleu, jedina motivacija za završavanje fakulteta mu je papir. Jer mu status studenta, a kasnije i diploma, pomaže u dobivanju vize.

– Nekad je problem uskladiti taj poslovni život s obavezama na FER-u. Mislim da bi mi fakultet trebao biti više usmjeren i na biznis, a ne samo inženjerstvo. Jer svi ti ljudi vani, koji su zapravo i bili inženjeri, kao što su Mark Zuckerberg ili Steve Jobs, su odustali od fakulteta kada bi uspjelu u poslu. Jednostavno im je bilo teško odvojiti deset sati za fakultet i osam ili deset sati za posao. Onda ti jedino preostaje ne spavati i to je jako teško. Njihova prednost je što su državljani SAD-a. Da sam se ja radio tamo vjerojatno bi u ovoj poziciji isto odustao od faksa. Zato mislim da bi se ljudi trebali već tijekom fakulteta više usmjeravati u taj poslovni svijet.

Bilo bi mu puno draže da postoje neki projekti iz kolegija koji tjeraju studente da naprave nešto konkretno, smisle neki poslovni plan ili inovaciju. Pa da studenti dobiju malo više slobode. Trenutno moraju raditi labose koje su svi imali pa netko prepiše i dobije maksimalan broj bodova, a drugi ne pa dobije 1 od 3 boda. Smatra da je takva zastarjela situacija sada već pomalo žalosna.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap