Pretraga

Studenti ekonomije podržavaju bojkot trgovina, ne i mjere Vlade: ‘Kao kanticom vode na kalifornijske požare’

Bojkot trgovina, prema mišljenju studenata ekonomije dobrodošla je promjena, budući da su građani u Hrvatskoj često pasivni. Noa Hinger, Jakov Čorak i Julia Biloš, na zadnjoj su godini zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te od profesora i kolega uživaju veliko poštovanje zbog svojih akademskih uspjeha i izvannastavnog zalaganja. Upitani o Vladinim mjerama, navode da oni neće riješiti situaciju, već je potrebno prestati upumpavati novac u rast plaća i preusmjeriti ga u proizvodnju. No, kada je riječ o bojkotu, uvjereni su da građani, uključujući studente i mlade osobe, doista neće otići u kupnju ovog petka.

Istaknuti studenti ekonomije (s lijeva na desno): Noa Hinger, Julia Biloš i Jakov Čorak | foto: privatna arhiva

Voće, povrće, pojedini mesni proizvodi, kao i kava, čokolada, na popisu su namirnica za koje se očekuje da će poskupjeti u idućih mjesec dana. Među građanima je prošlog tjedna uslijedio šok i nevjerica, ali i bijes, dok su trgovci objašnjavali da im je preko 50 posto dobavljača najavilo poskupljenje od tri posto. S tim da bi u narednim mjesecima moglo doći do novih poskupljenja.

Kako će nam proći bojkot?

Na sve je reagirala i Vlada koja je na sastanku u četvrtak najavila novo smrzavanje cijena kako bi građani uštedjeli pokoji euro. S dosadašnjih 30, navodi se da će sada cijene biti smrznute za 50 proizvoda. Iako se u trenutku pisanja ovog članka ne zna koji će to proizvodi sve biti, spominje se da će kruh biti među njima. U međuvremenu, od prošlog vikenda su na društvenim mrežama su krenuli pozivi na bojkot svih dućana i trgovačkih lanaca 24. siječnja, odnosno ovog petka.

Nakon brojnih poruka i statusa koji pozivaju na bojkote i zakletve samih korisnika da u petak neće ništa kupiti, ovih se dana počelo pričati i o duljim bojkotima. U tim duljim bojkotima, što na društveni medijima, što u novinarskim izjavama predvodi potrošačka platforma ‘Halo, inspektore’. No, ove je srijedu nakon sastanka s brojnim predstavnicima trgovačkog sektora, bojkot je podržao i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, poručivši da medijima da ni on neće u petak ići u kupnju.

Koliko će bojkot biti uspješan i koliko će ga ljudi doista i provesti, a ne samo podržavati u virtualnom svijetu, vidjet ćemo tek u petak. No, obećanje su dali ljudi iz praktički svih slojeva društva pa tako mladi i studenti. Bojkot podržavaju i studenti ekonomije. Razgovarali smo s troje studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, svi redom sa smjera ekonomske analitike. Osim što su na završnoj godini i pripremaju svoje diplomske radove, kroz studiranje su se istaknuli kao odlični mladi studenti s uspjesima zbog kojih ih respektiraju i njihovi profesori, ali i drugi kolege s fakulteta.

Izdvojeni članak
euro, kalkulator

Studente ekonomije smo pitali da nam objasne zašto cijene svega uporno rastu

Bojkot: ‘Nije sve u ekonomiji, bitan je i psihološki efekt’

Iako je student Noa Hinger trenutačno u Lisabonu u Portugalu gdje dovršava zadnje dužnosti na svojoj Erasmus+ razmjeni, govori nam da bi se svakako pridružio bojkotu ovog petka. Već samim time da se građani zauzimaju za nešto smatra velikim plusom, čak i ako ne očekuje da će sam utjecaj biti previše značajan.

– Svaka inicijativa naspram inertnosti je bolja nego ništa. Sumnjam da će bojkot imati značajan financijski utjecaj jer je to samo jedan dan, ali će barem beneficirati trgovci koji tada rade jer će imati manje posla. No, ne možemo sve gledati iz ekonomske perspektive jer nije sve u životu trošak i prihod. Tu je bitan i psihološki efekt ove akcije, kojom pokazujemo da ipak nismo pasivni oko svega, što je veliki napredak. Pretpostavljam da će odaziv i starijih i mladih biti dobar, uvjeren je Noa.

Kao student se iskazao svojim radom i istraživanjima koja su nagrađena i rektorovom nagradom te, za ekonomiste još laskavije, nagradom Zaklade Prof. dr. Marijan Hanžeković. Za potonju nagradu je s kolegicom Lucijom Rašić analizirao narodne obveznice i kamatne stope, a što se djelomično dotiče i same inflacije. Naveo je da Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u Europi, ali naglašava da je razlog tomu i to što je naša ekonomija mala i otvorena te iznimno podložna vanjskim utjecajima, posebice monetarnom politikom koju trenutno vodi Europska središnja banka. Samim time nije dosegla visoku razinu razvijenosti kao primjerice, Njemačka, zbog čega svjedočimo iznimnom gospodarskom rastu u EU posljednjih godina. Stoga je sama inflacija bila očekivana, posebice s obzirom na to koliko je novca ušlo u Hrvatsku putem EU fondova, a sam pristup Vlade ima dobre i loše strane.

– Treba pohvalit Vladu jer su iskoristili jako puno europskih novaca. Ali, problem je u tome što isti nije najefikasnije iskorišten i uložen u dugoročni razvoj gospodarstva, odnosno ulaganje u sektore visoke dodane vrijednosti. Poticanje potrošnje mjerama poput povećanja plaća u javnom sektoru naspram poticanja proizvodnje inflacija ostaje na visokim razinama već nekoliko godina, objašnjava student pete godine ekonomske analitike na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Izdvojeni članak
euri u novčaniku

Kako da štednju studenata ne pojede inflacija? Evo što savjetuje profesor zagrebačkog faksa

‘Drago mi je da se u praksu pokušava prenijeti teorija’

Upitan o tome koliko su poskupljenja smislena zbog tržišnih kretanja, a koliko su trgovci pretjerali, naš sugovornik navodi da ne treba olako dovoditi zaključke s obzirom na to da je varljiv subjektivan doživljavaj. No, ističe i da je problem u Hrvatskoj što je gospodarstvo malo i slabije razvijeno, te zbog slabe konkurencije postoji veći prostor za manipuliranje cijenama.

– Generalno mislim da je i jedno i drugo razlog. Povod prvom valu poskupljenja je bio rat u Ukrajini, korona i šokovi u lancima nabave zbog kojih je došlo do rasta cijena. No, trgovci su se povukli za taj povod i povećali cijene dodatno. S obzirom na to da novaca u Hrvatskoj ne fali, još uvijek postoji prostor za povećanje cijena. Treba naglasiti da se bojkotom ne suprotstavljaju potezima Vlade, nego tržištu. Drago mi je da se time u praksu pokušava prenijeti ono što se uči u teoriji – Ako ljudi manje kupuju, smanjenje potražnje dovest će do pada cijena, rekao je Noa.

Naveo je i primjere bojkota u drugim zemljama poput Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva zbog rasta cijena. U nekim je slučajevima intervenirala Vlada, a negdje su sami trgovci spuštali cijene, makar minimalno. Student ekonomije je to usporedio s cjenjkanjem na tržnici – u konačnici se nađete negdje između. Upitan o tome što misli o Vladinim ograničavanjima cijena pojedinih proizvoda, opisao je to slikovitom primjerom.

– To je kao da dođem u Kaliforniju i zalijem požare kanticom vode. Pomogao sam ali nije značajan učinak koji će zaustaviti požar. Mi osjetimo subvencije na cijene struje i plina, ali problem je što to subvencioniraju javnim novcem, što u konačnici mi plaćamo. Najavili su da planiraju ograničene cijene povećati s tridesetak na pedeset proizvoda. To neće imati direktan utjecaj na inflaciju, jer se ona računa na temelju indeksa potrošačkih cijena koji u košarici sadrži više stotina proizvoda. To je kantica vode, ilustrirao nam je Noa.

Izdvojeni članak
menze zagreb

Zbor privatnog sveučilišta upozorava da su studenti u sve nepovoljnijem položaju, imaju prijedlog za trgovine

Portugal: Prosječne plaće iste kao i ovdje, ali u dućanima…

Dodao je da se osobno zalaže za slobodno tržište sa što manje državnih intervencija, a koje bi trebale biti usmjerene na poticanje razvoja tržišta i povećanja broja sudionika na istom, posebice domaćih. Ističe da će, kada je tržište dovoljno veliko i razvijeno, samo pronaći ravnotežu putem mehanizama ponude i potražnje. U to se uvjerio upravo na svom studiju u Lisabonu, odakle nam se javio.

– U Portugalu je ekonomska situacija, posebice što se tiče prosječnih plaća, slična kao i kod nas. Ali, ponuda u samim dućanima je puno veća. Konkurencija je veća, veće je tržište razvijena im je proizvodnja te mogu uvoziti i izvoziti proizvode. U Hrvatskoj se treba poticati dodatna proizvodnja i ulaganje u sektore s visokom dodanom vrijednosti poput IT sektora, smatra Noa navodeći da Hrvatska ima velik potencijal za razvoj proizvodnje i konkurentnosti.

Izdvojeni članak

VIDEO: Jelena je iz Splita otišla na Erasmus u Španjolsku: ‘Bilo je to vatreno krštenje’

Kritike prema Vladi: ‘Nikad se ništa nije postiglo ograničenjima pa tako neće ni sad’

Nakon što je prošle godine bio na Erasmusu u Nizozemskoj, student 5. godine ekonomske analitike, Jakov Čorak uvjeren je da cijene u hrvatskim trgovinama nisu realne. Kao primjer je naveo da su cijene mesa i mlijeka na istoj razini kao i ono što je 2024. vidio u policama supermarketa tijekom studentske razmjene, a navodi i da je cijena rada u Nizozemskoj puno veća nego u Hrvatskoj. Stoga bojkot u petak, kaže nam, načelno podržava.

-Vjerojatno neće učiniti puno, ali će barem poslati poruku. Potrošnja će se vjerojatno većinom prebaciti na ostale dane. Ali, ako bi se to nastavilo i ostale petke i proširilo na ostale dane, moglo bi imati značenje. Koliko znam, bojkot podržavaju svi moji kolege, rekao nam je mladi ekonomist.

Ipak, dodao je da bi jače rezultate od samog jednodnevnog bojkota dalo i kada bi ljudi krenuli kupovati najjeftinije stvari. Ili možda čak otišli na shopping u susjedne zemlje poput Slovenije, Italije ili Mađarske. Inače, Čorak je na svojem faksu cijenjen među kolegama i profesorima kao član Financijskog kluba, a prima i stipendiju Sveučilišta u Zagrebu. K tome, za projekt Financijskog kluba nazvanim ’27 stars’ te znanstveni rad ‘Alokacija EU fondova u Hrvatskoj – usporedba sa Slovenijom i Poljskom’, dobio je Dekanovu nagradu svojeg fakulteta za prošlu akademsku godinu.

Upitan o uzrocima inflacije, naš sugovornik je naveo da je politika sigurno igrala ulogu kada su se povećale plaća te dodatno zapošljavalo u javnom sektoru. No, dio inflacije se može zahvaliti i cijenama energenata, ali i novčanom masom koja se u posljednjih pet godina upumpavala u Hrvatsku i skoro udvostručila zbog EU fondova. Iako podržava bojkot zbog previsokih cijena, upozorava kako ne misli da bi sama Vlada trebala tu uskočiti s ograničavanjem cijena.

– Nikad se ništa nije postiglo ograničenjima pa tako neće ni sad. Jednostavno, tih proizvoda neće biti po dućanima. Trgovci mogu odlučiti jednostavno ih ne prodavati, ustvrdio je Jakov.

Izdvojeni članak

Najveći faks u državi nagradio studente koji prolaze s 5,0: Pogledajte tko je na popisu

Studenti se bolje nose s inflacijom? ‘Imamo menzu, manje trošimo na hranu’

Da su se ljudi napokon malo pokrenuli i pokazali svoje nezadovoljstvo najavama bojkota, zadovoljna je i studentica Julia Biloš. Također studira ekonomsku analitiku, a kaže nam da upravo na fakultetu raspravljaju o ovoj temi. Kako nam kaže, jedna profesorica je pozvala nju i njezine kolege da probaju napraviti procjenu gubitaka u maloprodaji zbog planiranog bojkota. Pretpostavlja da na mjesečnoj razini to neće biti puno, ali moglo bi se osjetiti na prihodima za taj dan. Ipak, navodi jednu manu kod najavljenog bojkota 24. siječnja.

– Dosta mi je studenata slalo poruku, a vidjela sam i pozive na društvenim mrežama da se ne ide u trgovinu taj dan, stoga sam dojma da studenti podržavaju bojkot. Mnogi pozivaju na bojkot više petaka za redom, što bi moglo uroditi plodom, no, s druge strane, neki govore da se sve potrebne namirnice trebaju kupiti dan prije. To opet nema smisla. Ako ćeš dan ranije potrošiti duplo više, a sutra ništa, neće biti velikog učinka, ističe Julia.

Naša sugovornica je jedna od 15 studentica diljem Europske unije koja je za aktualnu akademsku godinu dobila stipendiju za žene Europske centralne banke zbog svojih studentskih uspjeha. U koautorstvu sa svojim kolegom, Mihaelom Brusanom, osvojila je drugo mjesto na Digitalnom inovacijskom inkubatoru. Na tom su natjecanju predstavili ideju kako poboljšati financijsku pismenost srednjoškolaca kroz online edukacije koje bi bile dostupne srednjoškolcima diljem zemlje. K tome, ističe Julia, predstavili su kako bi materijali za učenje bili lišeni ‘stručne terminologije’ te bi prilagođenim rječnikom, kroz primjere, objasnili generaciji Z sve što trebaju znati o financijama i ekonomiji.

Iako su već brojna istraživanja upozoravala da su financijska i ekonomska pismenost u Hrvatskoj na vrlo niskim granama, Julia navodi da nije sigurna da bi veće znanje ljudi u Hrvatskoj o tome izravno pomoglo trenutnoj situaciji, no svakako potiče poboljšanje financijske pismenosti građana. Bitno je da se financijska pismenost popravi kako bi ljudi razumjeli ekonomske pojmove, konkretno što znači inflacija, koji je uzrok inflaciji te je li ta stopa inflacije zabrinjavajuća ili je ipak umjerena. No, zanimljivo, kaže nam da osobno u trgovinu ide svega dva do tri puta mjesečno. Općenito savjetuje rjeđe, ali masovnije kupovanje umjesto svakodnevnog odlaska do dućana. Zanimljivo je i što, prema njenom iskustvu, smatra da većina studenata puno bolje prolazi kroz inflaciju nego ostatak građana u Hrvatskoj, zbog raznih subvencija koje studenti ostvaruju.

– Pogotovo studenti koji žive u studentskom domu jer imamo menzu, stoga manje trošimo na hranu za razliku od osoba koje svaki dan moraju kupiti namirnice i kuhati. Znam da dosta drugih studenata donese proizvode i od kuće, na primjer voće ili domaće meso. Stoga ne kupuju te proizvode na tržnici ili u trgovini po visokim cijenama. Moj savjet za mlade je da prate akcije i kupe jednom ili nekoliko puta mjesečno kada su te stvari na akciji. Time mogu izbjeći cijene koje su više u jednom, a niže u drugom trgovačkom lancu, poručila je mlada ekonomistica.