Studenti Filozofskog razbili par mitova oko svog faksa: Ispričali su nam kako je tamo studirati
Na tehničkim fakultetima uopće nema cura, priča se. Na zdravstvenim fakultetima nitko nema društveni život, jer su svo vrijeme za knjigom. Filozofski, pak, upisuju samo alternativci koji nisu znali što bi drugo sa životom i sad svo vrijeme provode na kavama. Ili? Uz svaki faks se vežu neki stereotipi, a nekoliko čestih koje čujemo o Filozofskom komentirali su sami studenti.
Studenti razbili par mitova o studiranju na Filozofskom | Foto: srednja.hr
Nema studenta koji nije čuo neke mitove o svom faksu, a ni studenti Filozofskog nisu iznimka. Ako pitate one koji nikad nisu kročili na hodnike tog faksa, Filozofski je mjesto na kojem svi samo piju kave, raspravljaju o smislu života i svojoj neizvjesnoj budućnosti nakon diplome. No, stvarnost je uvijek puno složenija od mimova, a ima li u tim mitovima zrno istine ili ne, podijelili su Dora i Roko.
Oboje studiraju na Filozofskom fakultetu u Splitu (FFST). Riječ je o faksu koji broji više od 1.500 studenata i 170 zaposlenika, a nudi studije na 12 odsjeka kroz sve obrazovne razine. Na prijediplomskoj razini tako tamo možete upisati Povijest, Povijest umjetnosti, Filozofiju, Sociologiju, Pedagogiju, Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Psihologiju te jezike i književnosti (Hrvatski, Engleski, Talijanski i Njemački).
Uz to, tamo se izvodi i integrirani Učiteljski studij. Integrirani studij, jednostavno rečeno, znači da su prijediplomski i diplomski studij spojeni u jedan program. Umjesto da nakon prijediplomskog upisujete novi, diplomski studij, na Učiteljskom studiju nastavljate studirati do kraja pete godine, a nakon toga stječete diplomu magistra primarnog obrazovanja. Više o tom studiju pročitajte ovdje.
Dora Matos je trenutno na drugoj godini prijediplomskog studija Povijesti i Engleskog jezika i književnosti. Odabrala ih je jer ju je uvijek zanimala priča iza događaja, ljudi i ideja koje su oblikovale svijet, rekla nam je.
– Zajedno, ta dva studija mi pružaju veliki spektar znanja, ali i konkretne vještine. Da, zadovoljna sam, iako studij zna biti zahtjevan, osjećam da učim ono što me iskreno zanima i da razvijam vještine koje će mi koristiti u raznim područjima, navela je Dora.
Filozofski upisuješ ako ne znaš što bi drugo. Mit ili istina?
Odluku o upisu studija na Filozofskom Dora je donijela promišljeno, istaknula je, a ne zato što nije znala što drugo upisati. Dobro je razmislila o tome što želi, koji su njeni interesi i ciljevi, rekla nam je, a usput se osvrnula i na čest mit o studentima Filozofskog.
– Česta je predrasuda da se Filozofski fakultet upisuje onda kada ‘ne znaš što bi drugo’, no to je, iz mog iskustva, potpuno netočno. Filozofski fakultet nudi široku paletu studija koji razvijaju kritičko mišljenje, analitičke sposobnosti, razumijevanje jezika, društva, povijesti, kulture i ljudske prirode. Vještine koje su danas itekako tražene, i to u raznim područjima. Istina je da neki studenti možda upišu Filozofski jer nisu sigurni što žele raditi, ali to ne znači da je fakultet manje vrijedan, poručila je studentica, dodavši kako upravo raznolikost studija može pomoći studentima da otkriju svoje interese.
Dora Matos, studentica Filozofskog fakulteta u Splitu | Foto: Privatna arhiva
Roko Karaman Dorin je kolega sa studija Engleskog jezika i književnosti, ali je on za drugu polovicu svog dvopredmetnog studija odabrao Hrvatski jezik i književnost. Kao i Dora, trenutno je na drugoj godini prijediplomskog studija. Odabrao ih je zbog svoje ljubavi prema jeziku, rekao nam je. Roko nije samo ljubitelj teorije lingvistike, već voli i onu praktičnu stranu jezika – pisanje.
– Naime, jezik je svugdje oko nas – u svakoj struci, znanosti i umjetnosti. Istovremeno je dio kolektivnoga identiteta određene zajednice s jednoga rakursa, a posve autentičan idiolekt pojedinca s drugoga. Provlači se u svaki aspekt čovjekova života: od neurolingvističkih procesa i kognicije do funkcionalnih osobitosti i književnosti kojoj je sredstvo, a ponekad (meni drago i svojstveno) i svrha. Najviše me intrigira ta ravnoteža koju filologija nudi – isprepletanje jezika, književnosti i kulture (premda se, dakako, vrijedi posvetiti svemu nabrojenom i pojedinačno), rekao je Roko.
Oko studija na Filozofskom se ne treba truditi. Mit ili istina?
Uz sve to, Roko piše, obožava javne nastupe, a odmalena je opčinjen kazalištem. Zanima ga i znanstveno proučavanje jezika i književnosti, ali može se zamisliti i kao nastavnik koji svoje znanje prenosi drugima. Humanistika nudi toliko toga, rekao nam je, ali u isto vrijeme traži angažman. Mit da studiji na Filozofskom ne zahtijevaju nikakav trud upravo je to – mit.
– Filozofski zahtijeva promišljanje, domišljatost i suradnju. Filozofski zahtijeva izraz. A takvo što, uzimajući u obzir brojnost kolegija koji nastoje obuhvatiti svestranost humanistike i društvenih znanosti, nipošto nije jednostavno: od čitanja raznovrsne znanstvene literature i teorije do književnosti koja uključuje i svjetske klasike i suvremenoga pjesnika iz okolice Splita, od pisanih seminarskih radova do brojnih izlaganja. Ipak, smatram da je posezanje za podjelom fakulteta na ‘jednostavne’ i ‘zahtjevne’ odveć subjektivno, pa samim time i besmisleno. Motiv na kojemu treba počivati odabir fakulteta jest strast za čim koju, a to najbolji iz svih područja potvrđuju, prati uspjeh, poručio je Roko.
Riječ je o mitu koji se sve češće nameće, dodao je Roko. Prije je humanistika u društvu bila poštovana, a danas, kad se njene discipline povezuju, bilo bi šteta da ne sačuva svoj značaj, smatra naš sugovornik.
– Nijekanje njihove važnosti ne predviđa svijetlu budućnost i odražava društveno stanje u kojemu su vrijednosti izmijenjene, da ne kažem izgubljene. FFST doista probija granice i ‘tjera’ te na napredak. Jedan bi moj profesor rekao: ‘Tko ne napreduje, nazaduje!‘ Bit je Filozofskoga iznjedriti širokovidne ljude koji se u svakojakim životnim i profesionalnim prilikama izdvajaju po oštroumnosti, rječitosti i dobroj retorici te kompetenciji i strasti za djelovanjem na društveni i kulturni razvoj. Humanistika svoju bitnost dokazuje otkad je čovjeka, a danas je, upravo zbog toga što je položaj čovjeka sve nepredvidljiviji, nužnija no ikad, rekao je Roko.
Roko Karaman, student Filozofskog fakulteta u Splitu | Foto: Privatna arhiva
Filozofski upisuju samo alternativci. Mit ili istina?
Ovaj stereotip ste sigurno čuli. Kako nam Roko kaže, FFST nudi širok izbor studija koji privlače jednako različite ljude. Filozofski, stoga, ne upisuju samo alternativci, rekao nam je.
– To je definitivno mit! Filozofski u Splitu nudi veliki izbor humanističkih i društvenih studija koji su sami po sebi itekako raznoliki. Studente splitskog Filozofskog opisao bih trima riječima: inspirativni, pronicljivi i blagoglagoljivi (u onom najboljem, zanimljivom i druželjubivom značenju) i to smatram bogatstvom. FFST nudi druženje s ljudima raznolikih interesa i iskustava, studentima iz drugih zemalja i onih koji dolaze iz čitave Hrvatske, a svatko od njih prenosi osobitosti iz svojega okruženja. Sve nas pritom povezuje radoznalost i poštovanje prema onomu što je u čovjekovu duhu: jezik, književnost, kultura, umjetnost, povijest, filozofija…, objasnio je Roko.
Studiranje na FFST naš je sugovornik opisao kao društveno i dinamično. Čar je upravo u sadržajnosti, slojevitosti i osebujnosti studiranja na Filozofskom, rekao je Roko.
– Vjerujem da nikomu tko pokaže volju na Filozofskom neće biti dosadno. Jedan ćete dan razgovarati na radionici o poeziji, drugi kontemplirati o razvoju društva, treći dan uključiti se ili osnovati vlastitu studentsku udrugu, četvrti provesti na zanimljivoj terenskoj nastavi, a peti se dan upoznati sa studentom s drugoga kontinenta koji studira upravo hrvatski jezik. Meni je takav tjedan poprilično raznolik i odgovara šarolikim interesima. ‘Di ćeš bolje!?, zapitao se student.
Kako je studirati na Filozofskom?
Dora je atmosferu na FFST opisala kao pristupačnu i vedru. Većina studenata brzo pronađe svoje društvo u kojem se osjećaju ugodno, rekla je, a na faksu se organiziraju i brojna događanja. Tako studenti mogu sudjelovati u, primjerice, Svibanjskim druženjima, Adventu na Filozofskom ili učiti korejski jezik. To gradi prijateljsku atmosferu zbog koje se lako osjećati kao dio zajednice već od početka.
– Dosadašnje iskustvo na fakultetu smatram vrlo pozitivnim. Profesori su stručni i pristupačni, uvijek spremni pomoći i objasniti gradivo na jasan način, što olakšava učenje i motivira me da budem angažirana. Na faksu je raznovrsna ekipa ljudi, ali svatko može pronaći prijatelje i potporu, što je jako važno. Predavanja su obavezna pa redovito dolazim, a uvijek znam da me nakon njih čeka dobro društvo i kava, što mi pomaže da se opustim i napunim energiju, ispričala je Dora.
Za knjigom provodi dosta vremena, dodala je. Gradivo je zahtjevno, ali to joj nije problem jer voli ono što uči. Ipak, važan joj je balans između učenja i opuštanja, a ključ je dobra organizacija. Roko je dodao još jednu važnu informaciju – profesori na FFST su susretljivi i, još važnije od toga, brinu o studentima.
– Profesori su susretljivi i, što smatram najvrjednijim, uistinu vide i čuju studente, primjećuju njihov entuzijazam (koji opet mora proizići iz nas samih) i vrlo su poticajni. U proteklih sam dvije godine iskusio jedna od najljepših druženja, a sva su više-manje povezana s fakultetom, ili nas je pak fakultet prvotno spojio, rekao je Roko.
‘Dođite s entuzijazmom’
Na predavanjima je redovit, a tu mu pomaže i u učenju. Osim toga, uključen je u brojne aktivnosti na faksu. Kao ekstrovert, obavezno ostavlja dovoljno vremena za druženja i zabavu. Studiranje na Filozofskom je najposebnije upravo zbog brojnih prilika za upoznavanje novih ljudi i prilikama za zajednički razvoj, istaknuo je student.
– Kod Filozofskoga je specifično što se često pišu i izlažu seminarski radovi te čitaju književna djela, ali to ujedno smatram iznimno korisnim i za praćenje gradiva tijekom semestra. Također, nešto što si čuo na predavanju ili pročitao u literaturi često te zaintrigira i natjera da o tome saznaš više, tako da čitavo vrijeme učiš, ali ne u stereotipnom, negativnom i zamornom smislu, već pobudi radoznalost i želju za znanjem, doznali smo od Roka.
Iskustvo studiranja na FFST Roka je usmjerilo u pravcima koji ga zanimaju. Faks mu je omogućio da slijedi vlastite interese i u njima pronađe svrhu, rekao nam je, ali dao mu je i prostor za razvoj.
– Važno mi je naglasiti budućim studentima Filozofskoga da dođu s entuzijazmom i strastvenošću te idejama koje će sprovesti u djela (što se uvijek pozdravlja). Time oplemenjuju i sebe i Fakultet, a na koncu i društvo – to je u srži humanistike – a prostora za to svakako ima, poručio je Roko.
Zanima li i vas studiranje na Filozofskom fakultetu u Splitu, više o studijima koji se tamo izvode pročitajte na web stranici fakulteta.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Filozofskog fakulteta u Splitu
