Studenti i profesori na 13 zagrebačkih fakulteta predavanja slušaju i izvode na više lokacija
Studenti i profesori Prirodoslovno-matematičkog, Prometnog ili Stomatološkog fakulteta u Zagrebu izvode ili pohađaju predavanja na dvije ili više lokacija. Sa spomenutim problemom suočava se čak 13 od 33 sastavnice zagrebačkog Sveučilišta. Budući da neke od njih djeluju u neadekvatnim prostorima i na raspršenim lokacijama, prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu Bojan Baletić otkrio nam je da Sveučilište ulaže sve napore kako bi svaka od sastavnica djelovala na jednoj adresi.
Građevinski fakultet u Zagrebu / Google Street View
Građevinski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Prometni fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet, Fakultet političkih znanosti, Stomatološki fakultet, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Pravni fakultet, Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti te Muzička akademija – sve ove sastavnice Sveučilišta u Zagrebu imaju jednu sličnost – nalaze se na više lokacija. Drugim riječima, na ovih se 13 fakulteta i akademija predavanja ili laboratorijske vježbe odvijaju na dvije, tri ili čak pet adresa.
Sjeverni kampus i kampus Borongaj riješit će problem raspršenih fakulteta
– Na početku stoljeća svi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu bili su smješteni u zgradi Sveučilišta, no kako su se razvijali, tako su se u potrazi za novim prostorom širili po gradu. Međutim, danas 13 sastavnica Sveučilišta još uvijek ima problema s prostorom – ne toliko s veličinom, nego s tipom prostora u kojem se dio njihove nastave odvija, rekao nam je Bojan Baletić, prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku sradnju.
U spomenutu skupinu ne ubrajaju se fakulteti koji se nalaze na istom kampusu, ali su paviljonski raspršeni, nego fakulteti koji bi, kako prorektor kaže, mogli biti na jednom mjestu, a nisu. Otkrio nam je kako ga upravo ta lista muči otkad je prije više od sedam godina došao na funkciju prorektora za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju te da Sveučilište ulaže napore kako bi svaka sastavnica djelovala na jednoj adresi.
Na Sjevernom kampusu bi stvorili sinergiju i koncentraciju znanja
Prema Baletićevim riječima, svi fakulteti bit će objedinjeni na istom području zahvaljujući izgradnji kampusa Borongaj, gdje će se u sljedećoj fazi preseliti osam sastavnica, te Sjevernog kampusa koji obuhvaća Prirodoslovno-matematički, zatim Farmaceutsko-biokemijski i Stomatološki fakultet.
Također, Katoličko-bogoslovni fakultet trebao bi se premjestiti iz Vlaške ulice u prostor Zagrebačke nadbiskupije. Treba istaknuti da su planovi o Borongaju na neko su vrijeme pali u vodu zbog problema s prebacivanjem vlasništva s države na Sveučilište. No na Sveučilištu tvrde da nistu odustali od nacionalnog projekta.
– Sedamdesetih godina stvorila se ideja da se Prirodoslovno-matematički fakultet izmjesti na Horvatovac, u blizinu Instituta Ruđer Bošković. Međutim, trenutno su tamo smješteni Matematički, Fizički i Kemijski odsjek, dok se Biološki odsjek i dalje nalazi na Rooseveltovu trgu, a Geografski odsjek na Marulićevom trgu, objašnjava prorektor Baletić.
Ideja o objedinjenju Farmacije na čekanju 20 godina
Farmaceutsko-biokemijski fakultet nalazi se na četiri lokacije i Sveučilište je još prije dva desetljeća iznijelo svoj stav da bi najbolje bilo da se Fakultet sa svim svojim sadržajima smjesti u jednu zgradu koja bi se nalazila u blizini njegova botaničkog vrta, što danas smatramo prostorom Sjevernog kampusa.
– Prije 20 godina raspisan je prvi arhitektonski natječaj, no tada se pojavio problem s vlasništvom parcela. Nakon dva desetljeća, koliko je trajao sudski postupak između države i nekoliko firmi koje su tvrdile da imaju pravo vlasništva, sada je situacija otvorena za daljnje prostorno planiranje, otkrio nam je prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju.
Dio parcele na kojoj bi se gradila nova zgrada u vlasništvu je fakulteta, dok su ostali njezini dijelovi u državnom i gradskom vlasništvu i oni su ih voljni prepustiti Fakultetu. Sljedeći korak je raspisati novi arhitektonski natječaj te pribaviti lokacijsku dozvolu. Baletić objašnjava da bi se nova zgrada Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta trebala financirati iz EU fondova, u sklopu koncepta Sjeverni kampus, gdje će se okupiti biomedicina i prirodoslovlje. Izuzetak će biti Veterinarski fakultet koji se neće seliti jer na trenutnoj lokaciji ima dovoljno prostora.
Na Borongaj idu tehnološki fakulteti, Prometni fakultet i Fakultet političkih znanosti
Jedan od fakulteta čija se predavanja i vježbe izvode na četiri lokacije je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. – FKIT će se preseliti na Borongaj jer prostor u kojem su smješteni njihovi laboratoriji, u zgradama iz 19. stoljeća, više nisu adekvatni. Takvi laboratoriji trebali bi se mijenjati svakih 10-ak godina, što je u starim zgradama vrlo teško izvesti, objašnjava Baletić.
Dekani tehničkih fakulteta pristali su na preseljenje na Borongaj jer su, kako prorektor tvrdi, shvatili da je riječ o boljem, isplativijem i adekvatnijem prostoru.
– Tekstilno-tehnološki i Grafički fakultet dijele zgrade sa srednjim školama i koliko god imaju dobrosusjedske odnose, prostori u kojima djeluju nisu adekvatni. Riječ je o fakultetima koji bi trebali imati svoje laboratorije pa bi kampus Borongaj svakako bio najbolje rješenje za njih, istaknuo je prorektor Baletić.
Dodao je da se Vijeće Fakulteta političkih znanosti u početku protivilo preseljenju na Borongaj, no s obzirom na problem nedostatka prostora te na činjenicu da je Fakultet podstanar u zgradi u kojoj djeluje, na kraju je prijedlog preseljenja ipak prihvaćen. Stoga će se u budućnosti pridružiti Hrvatskim studijima, čime će se otvoriti i mogućnost osnivanja Medijskog centra Sveučilišta u Zagrebu.
Do preseljenja FPZG je kao privremeno rješenje za nedostatak prostora iznajmio dva kata u Fabkovićevoj ulici.
Popis zagrebačkih fakulteta koji se nalaze na više lokacija
