Studenti imaju novi prijedlog za Ministarstvo obrazovanja – uvođenje besplatnih doktorskih studija
Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Gordan Kragić u našem je podcastu otkrio kako bruse inicijativu za uvođenjem besplatnih doktorskih studija koju namjeravaju predstaviti Ministarstvu obrazovanja. Svjesni su da to nije moguće napraviti preko noći, no napominje kako bi za dobrobit cijelog društva valjalo povećati broj visokoobrazovanih na najvišoj razini.
Promocija doktora znanosti, ožujak 2025.| foto: Sveučilište u Zagrebu
Hrvatska ima premalu stopu osoba koje završavaju visoko obrazovanje i istovremeno prevelik postotak onih koji odustaju od studija, izvještavali smo ranije. Da bismo se približili prosjeku Europske unije, obvezali smo se povećati udio osoba od 25. do 34. godine s tercijarnom kvalifikacijom na 45 posto do 2027 godine. Ministarstvo obrazovanja zbog toga je pripremilo posebni projekt, a uskoro bi im na stol trebala doći još jedna inicijativa.
‘Ideja je jako važna i kada će biti spremna, idemo s njome prema Ministarstvu obrazovanja’
Naime, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Gordan Kragić, inače student PMF-a, u našem podcastu kazao je kako puno hrvatskih studenata odlazi na doktorate u inozemstvo. Smatra da je to zato što neke zemlje nude bolje plaće i besplatne doktorske studije, dok oni kod nas koštaju i do 10.000 eura. Dodao je kako je našim studentima odbojno plaćati doktorat u Hrvatskoj pa zato odlaze u inozemstvo.
– U interesu Republike Hrvatske trebalo bi biti imati što više doktora znanosti. Zalagat ćemo se da doktorski studiji budu besplatni jer praksa pokazuje kako je nacija razvijenija što ima više visokoobrazovanih na toj najvišoj razini. Ideja je jako važna i kada će biti spremna, idemo s njome prema Ministarstvu obrazovanja, naveo je Kragić.
U 2024. godini dobili smo 812 novih doktora znanosti
Prema posljednjim podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. je akademski stupanj postiglo 812 doktora znanosti. U 2024. najviše doktorskih radova bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (26 posto), slijedilo je područje društvenih znanosti (20,6 posto), područje tehničkih znanosti (18,1 posto), područje prirodnih znanosti (15,1 posto), područje humanističkih znanosti (11,7 posto) i područje biotehničkih znanosti (6,3 posto). Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u obrazovanju, dok je troškove studija za 42,2 posto doktora znanosti platio poslodavac, dok je 40,4 doktora znanosti samo financiralo svoj doktorski studij. Napomenimo da kada se asistent zapošljava na fakultetu automatski upisuje doktorski studij koji se financira na teret samog fakulteta, osnivača ili projekta.
Pogledajmo i brojke Eurostata. Hrvatska je ispod europskog prosjeka po broju doktorata na 1.000 stanovnika dobi od 25. do 34. godine. Dok je europski prosjek 1,3 po 1.000 stanovnika u toj dobnoj skupini, Hrvatska je na 0,8. S time da je kod Hrvatske ta brojka primjerice u 2019. bila 0,6, a u 2022. – 0,9. Na vrhu je Švicarska s 3,1 doktora po 1.000 stanovnika, a slijede Njemačka i Danska. Na dnu su Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Malta.
Sa zagrebačkim studentskim predstavnikom u podcastu smo razgovarali i o Hrvatskom studentskom zboru, studentskom minimalcu te kampusu Borongaj. Cijeli podcast pogledajte u videozapisu ispod.
