Pretraga

Studenti iznijeli suprotne stavove o kolokvijima

A- A+

Jedna od stvari koja se uvukla u naš visokoobrazovni sustav zajedno s bolonjom je i kolokviranje ispita. S obzirom da se bolonja ne provodi na svim fakultetima jednako, niti je u Hrvatskoj zaživjela u pravom smislu riječi, kolokviji se također ne provode onako kako je propisano spomenutim sustavom. Dio profesora uopće ne ostavlja mogućnost parcijalnog polaganja ispita, a neki traže položene kolokvije plus završni ispit. Zbog toga smo odlučili doznati od studenata kakvo je njihovo mišljenje po pitanju kolokvija.

Bolonjski sustav po mnogima je unio nered u hrvatsko visoko obrazovanje, prvenstveno zbog činjenice da se uopće ne provodi na propisani način, zbog čega u našem slučaju ni ne može nositi taj naziv. Sve veći broj profesora i dekana najavljuje kako će se na njihovim fakultetima provesti analiza, nakon koje će se loše strane kvazi bolonje ukloniti, a dobre zadržati. Jedna od stvari koje je bolonja dovela na naše visoke škole je mogućnost kolokviranja ispita. No, kako trenutno imamo vid hibridnog sustava u visokom obrazovanju, ni kolokviji se ne provode svugdje na isti način.

Izdvojeni članak

Studentske želje: Pošto nemamo pravu bolonju, palac gore za stari program

Uz kolokvije potrebno položiti i završni ispit

– Koji je smisao toga što iz nekih predmeta imam kolokvije, kad nakon što položim iste, opet moram izaći na završni ispit. Zapravo na taj način studenti samo rade dupli posao. Osim toga, pojedini profesori pri računanju konačne ocjene uopće ne uzimaju u obzir kolokvije, nego ih pišemo eto čisto da možemo reći kako možemo kolokvirati predmete, rekla nam je studentica Nikolina.

Svoje mišljenje oko kolokviranja dao nam je i Domagoj sa splitskog Pravnog fakulteta na kojemu skoro da i nema predmeta kojeg student može parcijalno polagati. – Ako već godinama studiramo po tom bolonjskom sustavu, zar onda ne bi svi trebali imati iste mogućnosti, to jest neovisno o fakultetu moći polagati ispite iz dva dijela? Ništa ja od tih kolokvija nemam, jer iste nudi vrlo mali broj profesora, bar na mom fakultetu, a oni koji daju tu mogućnost drže predmete iz kojih su ispiti među lakšima pa mi previše i ne olakšavaju studiranje, odgovorio nam je Domagoj.

Izdvojeni članak

Laka na obaraču: Zašto Bolonja oštećuje studente


Za neke predmete nema smisla cjepkati gradivo

– Građansko procesno pravo je ispit vezan uz postupak koji se sastoji iz stadija koji su povezani, stoga nema smisla cjepkati materiju na nekoliko dijelova. Zbog toga ne bi bilo dobro da se na ovom kolegiju omoguće kolokviji. Postoje predmeti koji se jednostavno moraju polagati kao cjelina, mišljenje je docentice Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ponekad je lakše učiti cjelinu

Ipak postoji i pokoji student koji se zalaže za to da se ispiti polažu ‘po starom sustavu’, to jest da se gradivo ne treba dijeliti, nego da studenti uče cjelinu koju će kao takvu lakše svladati i položiti.

– Svi žale za tim kolokvijima, ali zapravo nisu ni svjesni koliko je ponekad lakše odjednom naučiti cijelu literaturu, nego to raditi iz dva puta. Postoji dosta predmeta kod kojih morate znati prvi dio, da biste mogli naučiti drugi. Zbog toga je po meni sretnije rješenje da se parcijalno polaganje ispita omogući samo na onim predmetima koji su za to pogodni, misli Nino sa stručnog studija javne uprave.

Također se složio s kolegama da pogotovo nemaju smisla u onim slučajevima kada svejedno morate polagati i završni ispit. Jer na taj način studentima samo stavljaju više tereta na leđa.