Pretraga

‘Studenti nakon izlaska s fakulteta često nemaju dobru predodžbu o vrsti posla kakva ih čeka’

A- A+

U četvrtak je održana konferencija o nacionalnom istraživanju zapošljivosti diplomiranih studenata koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a autor Matko Glunčić predstavio je rezultate. Nakon toga je održan je okrugli i stol na kojem je otvoren niz bitnih tema, među ostalim i one o važnosti kontinuiranog praćenja zapošljivosti nakon diplomiranja. Istaknuti su i neki problemi, poput onog da se poslodavci često susreću s time da studenti nakon izlaska s fakulteta nemaju dobru predodžbu o vrsti posla kakva ih čeka

Predstavljanje zapošljivosti diplomiranih studenata

Foto: AZVO

Nakon predstavljanja analize nacionalnog istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata, održan je i okrugli stol na kojem su prisustvovali Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marina Crnčić Sokol, voditeljica Odjela za strategiju i razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, Hrvoje Balen, predsjednik Udruge ICT-a, Hrvatska udruga poslodavaca i Mojca Domiter, izvršna direktorica Atlantic Grupe za Ljudske potencijale i kulturu.

Uzvanici su ponudili svoje viđenje situacije i otvorili neka važna pitanja. Komentirale su se potrebe tržišta rada i kako studenti kroz studije stječu potrebne kompetencije te prema čemu teže nakon što studij završi. Prepoznati su i neki nedostaci u trenutnom sustavu. Ivan Vidiš iznio je mišljenje kako je za dugoročne zaključke potreban veći uzorak od onog prezentiranog u istraživanju, a koji je iznosio 16 posto studenata sa završenim studijem 2019. godine. Nadovezuje se s izdvajanjem nesrazmjera između onog što tržište rada zahtjeva i što obrazovanje isporučuje.

– Moramo napraviti puno veće iskorake u informiranju studenata i učenika o prosječnim plaćama po sektorima i kvalifikacijama, izlasku na tržište rada. Statistika o interesu za radna mjesta u ministarstvima pokazuje značajan pad, stoga pomalo čude rezultati istraživanja po kojima sve više diplomiranih studenata radi u javnom sektoru, rekao je Vidiš.

Važno je kontinuirano praćenje zapošljivosti

Marina Crnčić-Sokol naglasila je važnost ovakvih istraživanja i podataka jer daju vrijedne uvide na osnovu kojih se provode politike koje se tiču visokog obrazovanja, a također su tu i politike koje se tiču učinkovitog financiranja i vladanja javnim novcem. Napominje kako Ministarstvo već dugi niz godina pokušava potaknuti relevantne sudionike u obrazovnom sustavu da prate zapošljivost i ono što se događa sa studentima nakon stečene diplome, a nastoji se i prikupiti podatke i stvoriti pokazatelje koji će omogućiti da kvaliteta visokog obrazovanja i drugih aspekata važnih za obrazovanje dođu u prvi plan.

Korisnost istraživanja prepoznao je i Hrvoje Balen koji je u svom komentaru upozorio na važnu razdiobu koju se treba prepoznati u Hrvatskoj. Ona je na Zagreb i ostale dijelove te on iznosi zaključak kako mladi koji izlaze sa sveučilišta u ostalim dijelovima Hrvatske neće imati iste prilike kao studenti koji izlaze sa zagrebačkog.

– Što se tiče zapošljavanja, zanimljivo bi bilo vidjeti zadovoljstvo ljudi s njihovim poslom. Česta je situacija da ljudi koji od posla zarađuju manje, imaju velike prihode sa strane. Imamo oko 65 posto radnoaktivnog stanovništva, što je među najnižim brojkama u Europi, ali to je zato što se ljudi bave i drugim stvarima osim poslom. To se najbolje očitava u slučaju turističkih iznajmljivača, kojima glavni interes nije razvijati karijeru, pojašnjava Balen pa nadodaje kako je važno pravilno prepoznati naš cilj – zadovoljstvo poslom ili stvaranje radnih mjesta.

Interdisciplinarnost kao ključ uspjeha

Izvršna direktorica Atlantic grupe Mojca Domiter iznosi podatak kako je kod njih otprilike 60-70 posto potreba zapošljavanja prošle godine bilo za srednju stručnu spremu iz strukovnih škola, dok je 40 posto bilo iz pozicija koje zahtijevaju višu stručnu spremu. Pozitivni aspekt vidi u tome što tržište polako postaje ono gdje zaposlenici sve više biraju što i gdje žele raditi, jer je ta motivacija i želja važnija od formalno stečenog znanja.

– Mi kao poslodavci često se susrećemo sa slučajem gdje studenti nakon izlaska s fakulteta nemaju dobru predodžbu o vrsti posla kakva ih čeka, nego su samo usmjereni na specifična znanja o poslu. Ne postoji socijalno-emocionalni kontekst i tu ulazi i učenje o tome što znači biti dio tima, kako se radi na projektima i slično, upozorava u nastavku Domiter, pa se usredotočuje na zahtjeve koje pokazuje njihovo poduzeće. Traži se interdisciplinarnost, rekla je pa nadodala kako se pokazalo da su najuspješniji ljudi koji su mijenjali više područja u svom profesionalnom životu. Smatra kako bi bilo zanimljivo, osim digitalnog područja koje postaje sve popularnije, naći zaposlenike koji imaju iskustva i u psihologiji, marketingu i radu s analitikom. Takav profil radnika tržištu rada se ne može pronaći, a potreba je, zaključuje Domiter.

Studenti Sveučilišta u Rijeci najvrjednijom kompetencijom smatraju timski rad

Sveučilište u Rijeci već dugo prati zapošljivost studenata i pri ispisu ocjenjuju zadovoljstvo cjelokupnim studijem, sadržajem studija i stečenim iskustvom, objašnjava Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci. Ističe kako podatci koje su oni u svom istraživanju prikupili govore o 40 posto diplomiranih studenata koji su promijenili posao unutar 5 godina. Kao razočaravajuć aspekt izdvaja postotak onih koji su se nakon diplome otisnuli u poduzetništvo, koji je samo 7 posto.

– Pitali smo ih i koje kompetencije ocjenjuju kao važne za obavljanje sadašnjeg posla, pa tako smatraju da je najvažniji timski rad, komunikacijske vještine, interpersonalne vještine, sposobnost organiziranja, planiranja i odabira prioriteta i analitičke vještine. Najniže su ocijenjene stručne vještine stečene tijekom studija, što je u skladu sa svjetskim istraživanjima, iznosi Žuvić pa dodaje kako je potrebno ostvariti bolju komunikaciju studenata s poslodavcima i omogućiti više mjesečnih praksi tijekom studija.

Zaključeno je kako su mladi, visokoobrazovani ljudi izniman potencijal za gospodarski i društveni razvoj države, a kako na obrazovanju leži odgovornost da im omogući potrebne kompetencije. Na gospodarstvu je da taj potencijal prepozna i vrednuje, a na donositeljima politika da poticajnim mjerama pruže podršku njihovu zaposlenju..

‘Studenti nakon izlaska s fakulteta često nemaju dobru predodžbu o vrsti posla kakva ih čeka’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap