Studentima zagrebačkog Filozofskog prekipjelo, organiziraju plenum: Evo o čemu se radi
Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu organiziraju plenum. Kažu da im je dosta problema koji se događaju zbog odluka Uprave. Spominju dizanje upisnina, uvođenje naplate apsolventske godine i smanjivanje broja rokova. Na plenum mogu doći svi zainteresirani te će oni imati jednako pravo glasa.
Filozofski fakultet u Zagrebu | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Društvenim mrežama širi se studentski poziv na plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu u ponedjeljak u 18 sati u dvorani D7. Kako su objavili iz Kluba studenata i Studentskog zbora Filozofskog, do ovog dolazi zbog kolektivnog problema koji se tiče svih tamošnjih studenata.
Što je uopće plenum?
– Je l’ dosta više?! S obzirom da je danas izašao novi raspored, a upisi su službeno već počeli (iako de facto većini nisu jer novi sustav opet ne radi), digli su nam upisnine, smanjili broj rokova, naplaćivat će nam apsolventske, na catering se troši više nego na sustav upisa, a dok studenti prosvjeduju uprava jede kolačiće i smješka se – mislim da imate dovoljno razloga doć! Uključite se svi koliko možete, svatko može pridonijeti i svaka glava je bitna. Vidimo se, poručili su studenti.
Plenum je, naime, tijelo svih studenata koji se zajednički dogovaraju o aktivnostima i potom glasaju za njih. Obično plenum odlučuje za vrijeme blokada, o bitnim pitanjima i nastavku blokada. U takvim trenutcima fakultet je pod kontrolom studenata, a sve se odluke donose demokratski, konsenzusom ili većinom glasova. U medije obično istupaju izabrani predstavnici, a uvijek se ponavlja ono što je izglasano na plenumu. Na plenum mogu doći i studenti koji nisu s tog fakulteta, kao i profesori ili radnici. Svi sudionici, najavljeno je za ovaj plenum Filozofskog, imat će jednako pravo glasa.
Studentski predstavnik nedavno nam rekao da bi se blokada iz 2009. mogla ponoviti ako se skupi kritična masa
Podsjetimo, plenum na Filozofskom održavao se primjerice 2020. godine nakon što je tadašnji rektor Damir Boras iznenada suspendirao tadašnju dekanicu Filozofskog Vesnu Vlahović-Štetić. Jedan od značajnijih plenuma Filozofskog jest onaj u 2017. godini zbog najavljene suradnje Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Studenti Filozofskog pobunili su se najavljenim ugovorima s KBF-om o zajedničkim dvopredmetnim studijima i ostaloj nastavnoj te znanstveno-istraživačkoj suradnji, a tražili su i raskidanje netransparentno potpisanog ugovora s KBF-om s navodima da njihovi studenti mogu bez prijemnog upisivati smjerove na Filozofskom.
Treba spomenuti i jednomjesečnu blokadu Filozofskog fakultetu u 2009. godini kada je o svemu odlučivao plenum. Kada smo nedavno studentskog predstavnika Filozofskog pitali je li moguće da se blokada ponovi, kazao je kako vjeruje da je to moguće ako se stvori kritična masa oko problema koji nam je važan. No, istaknuo je da su 2009. i 2024. skroz drukčije godine.
Studenti ljuti jer će im se naplaćivati apsolventska godina
Na društvenim mrežama kao razlozi plenuma na Filozofskom spominju se i potkapacitirano te potplaćeno nastavno osoblje, sabotaža rada studentskih udruga ili premještaj prostora za studente s invaliditetom. Oko plaćanja apsolventskih godina, najavljeno je kako bi studenti Filozofskog po novom modelu trebali plaćati sve ECTS bodove koje prenose u tu godinu. Treba reći da apsolventska godina nakon uvođenja Bolonjskog sustava više ne postoji. Takav izraz ostao je u diskursu, a zapravo se radi o ponovnom upisu iste, posljednje godine studija. Prema Zakonu na to imaju samo jednom pravo.
Prakse plaćanja apsolventske godine razlikuju se od fakulteta do fakulteta. Primjerice, najveći faks u Hrvatskoj, Ekonomski u Zagrebu, naplaćuje prijenos svih nepoloženih ECTS bodova. Tako je recimo i na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Na Filozofskom u Splitu ponovni upis završnog ili diplomskog rada plaća se 92 eura uz školarinu od 46 eura. Na Filozofskom u Osijeku lani se nije naplaćivala školarina za studente koji su odslušali sve semestre te imaju pravo redovitog studiranja još jednu trećinu dulje od propisanog trajanja studija, takozvani apsolventi. Napomenimo i da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih sufinancira školarine studentima koji u prošloj akademskoj godini prikupe barem 55 ECTS bodova. Ako prikupe manje, visoko učilište može studentima naplatiti studiranje kako bi pokrili svoje troškove.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
