Studentska i učenička zarada premašila 330 milijuna eura, a država i dalje ne rješava dva goruća pitanja
U Hrvatskoj je protekle dvije godine povremeno radilo oko 40 posto učenika i studenata. Iako je u 2024. godini radilo njih nešto manje nego godinu ranije, iznos koji su zaradili bio je viši. Konkretno, lani je premašio vrtoglavih 330 milijuna eura. Iako je očito da su učenici i studenti značajan faktor na tržištu rada, država i dalje nije riješila dva goruća pitanja – nemamo centralizirane, detaljne i javno dostupne podatke o tome što rade, rade li u struci za koju se obrazuju i u kojoj će ostati. Uz to, još uvijek nije riješeno pitanje njihova mirovinskog staža.
Studentski posao | foto: srednja.hr/Pexels
U Hrvatskoj je podjednak broj studenata i učenika. Prema posljednjim podacima DZS-a u zimskom semestru akademske godine 2023./2024. studiralo je 148.383 osoba, dok je srednjoškolaca u istoj školskoj godini bilo 145.236. Ako uzmemo u obzir da svi studenti i svi srednjoškolci imaju mogućnost za rad preko studentskog i učeničkog ugovora, ukupno je takvih potencijalnih radnika spomenute godine bilo 293.619.
U protekle dvije godine povremeno radilo oko 40 posto učenika i studenata
Prema podacima koje smo na zahtjev dobili od Porezne uprave, tu je priliku za rad protekle dvije godine iskoristio značajan broj njih. U 2023. povremeno su radila 122.463 učenika i studenta, a prošle, 2024. godine, bilo ih je tristotinjak manje. Drugim riječima, od ukupnog broja učenika i studenata zadnje dvije godine povremeno je radilo njih oko 40 posto. Iako je prošle u odnosu na godinu ranije radilo nešto manje učenika i studenata, više su zaradili. Ukupni iznos primitaka u 2023. bio im je 292.468.858 eura, a protekle godine iznosio je vrtoglavih 331.195.344 eura.
Zanimalo nas je i koliko studenata godišnje prelazi dva limita: onaj prvi do kojeg mogu biti porezna olakšica roditeljima i onaj drugi nakon kojeg im se oporezuje zarada. Iz brojki se može zaključiti da većina studenata i učenika koji su radili nije zaradila dovoljno da bi roditelji bili prinuđeni odjavljivati ih s porezne kartice. Konkretno, taj limit 2023. prešlo je 28.207 učenika i studenata, a lani njih 30.435. Dakle otprilike svaka četvrta osoba. Onaj drugi, limit nakon kojeg im se oporezuje zarada, prelazi manje od pola posto studenata i učenika koji rade – 515 ih je bilo u 2023., a 593 bilo ih je u godini kasnije.
Cjelovite podatke o studentskoj zaradi u protekle tri godine možete vidjeti i u tablici. Napomenimo, objedinjeni su za obje skupine jer se prema objašnjenju Porezne ‘primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga iskazuju se u Izvješćima o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja pod istom oznakom primitaka. U ovom slučaju riječ je o primicima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga.
Studentska i učenička zarada u 2023. i 2024. | izvor podataka: Porezna uprava/Obrazac JOPPD
Rasla je minimalna satnica, ali i dva limita
Ove brojke valja postaviti u kontekst. Prvo, nedvojbeno je jedan od faktora povećanja ukupne zarade, unatoč manjem broju onih koji su radili, rast minimalne studentske satnice. Konkretno, minimalna studentska satnica u 2023. iznosila je 4,38 eura neto, da bi godinu kasnije porasla na 5,25 eura neto. Satnice se zakonski uvećavaju za 50 posto za rad vikendima i blagdanom. Studentski minimalac je u svakom spomenutom slučaju rastao jer je usko vezan za povećanje minimalca na nacionalnoj razini.
Rast minimalne studentske satnice kroz godine | ilustracija: srednja.hr
S druge strane, minimalna učenička satnica nije postojala zadnje dvije godine. Uvedena je tek od 2025. i iznosi isto koliko i studentska, 6,06 eura s pedesetpostotnim uvećanjem za nedjelje i blagdane. S obzirom na to, kao i činjenicu da je i studentska satnica u 2025. prvi puta prešla šest eura, naredne će godine biti zanimljivo promotriti u kojoj mjeri će se to odraziti na ukupnu studentsku zaradu.
Osim satnice, u istom su se razdoblju mijenjali i spomenuti porezni limiti važni učenicima i studentima. U 2023. smjeli su zaraditi najviše 3.185 ako žele ostati porezna olakšica roditeljima, a naredne godine taj je iznos povećan na 3.360 eura godišnje. Drugi, limit do kojeg se studentima nije oporezivala zarada u 2023. je iznosio 9.556 eura, a godinu kasnije bio je 10.080 eura godišnje. Limiti su značajno povećani i u 2025. godini.
Dva su problema – ne znamo što konkretno rade, a nemaju ni pravo na staž
Unatoč tome što je njihova ukupna zarada premašila iznos od 300 milijuna eura po godini i nedvojbeno su značajan faktor na tržištu rada, zapravo i dalje ne postoje centralizirani, detaljni i javno dostupni podaci o tome što studenti rade. To smo već ranije problematizirali. Konkretno, koliko njih radi u zanimanju za koje se obrazuju i u kojem namjeravaju ostati nakon studija, a koliko ih radi poslove u kojima nema tendenciju ostati nakon srednje ili stjecanja diplome.
To je u direktnoj vezi i s mirovinskim stažem, na koji studenti i učenici trenutačno nemaju pravo, iako na svoju zaradu plaćaju mirovinski doprinos od pet posto. Naš sestrinski portal mirovina.hr nedavno je izvijestio da je za 2023. godinu iskazano 14.585.950 eura doprinosa za mirovinsko osiguranje (I stup) po osnovi primitaka učenika i redovnih studenata za vrijeme rada preko servisa. Za razdoblje 2024. godine iskazano je ukupno 16.649.719,93 eura po istoj osnovi.
Početkom veljače pisali smo da je aktualna vladajuća garnitura obećala u ovom mandatu omogućiti studentima priznavanje njihova rada putem student servisa u staž mirovinskog osiguranja. Međutim, naglasili su da je riječ o kompleksnim izmjenama kojima treba pristupiti analitički, a podsjetili su i da im mandat traje do 2028. godine.
