Pretraga

Studentske želje: Pošto nemamo pravu bolonju, palac gore za stari program

A- A+

Svakodnevno se susrećemo s mišljenjima rektora, dekana ili sveučilišnih profesora po pitanju bolonje, ili bar djelomične bolonje koja se provodi u našem visokoobrazovnom sustavu. Dok ju jedni nazivaju ‘čudovištem’, drugi najavljuju analiziranje te izbacivanje loših dijelova iste, rijetko koga zanima što po pitanju bolonje imaju reći oni kojih se ona direktno tiče – studenti. Stoga smo odlučili pružiti priliku studentskoj populaciji da izreknu svoje mišljenje te odaberu poželjniji oblik fakultetskog obrazovanja, to jest kakvu-takvu bolonju ili pak stari program studiranja.

Prije 12 godina hrvatski obrazovni sustav se susreo s nečim što ni danas nismo usvojili u pravom smisli riječi – Bolonjskim procesom. Pod palicom nadobudnog ministra obrazovanja Dragana Primorca, već 2005. godine svi su se fakulteti podredili zahtjevima ‘iskrivljene bolonje’ koja se još uvijek zadržala u tom obliku. Svima nam je dobro poznata ona da krivu drinu nije lako ispraviti, no spomenutog se svakako ne bismo smjeli pridržavati kada je u pitanju visoka naobrazba.

Izdvojeni članak

Laka na obaraču: Zašto Bolonja oštećuje studente

U razgovoru s brojnim sveučilišnim profesorima, dekanima kao i rektorima doznali smo da se svi slažu oko jednoga – bolonja kakvu trenutno provode hrvatski fakulteti nije održiva te pod hitno treba uvesti određene promjene. Jedni upozoravaju na ‘čudovište bolonje‘ s kojom se susreću naši studenti, drugi najavljuju analizu te izbacivanje nepoželjnih dijelova iste, a evo što o svemu tome kaže populacija na koju se Bolonjski proces direktno odnosi.

X je nepoznanica matematičarima, a bolonja studentima

– Da se na našim fakultetima provodi prava bolonja, kao što je slučaj u drugim europskim zemljama, onda bi možda i imala smisla. Pošto istu nemamo, onda glasam za stari program studiranja, mišljenje je studentice četvrte godine Nikoline na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Također je dodala da na njenom studiju kolokviji nemaju nikakvu svrhu, jer za svaki predmet opet mora polagati završni ispit.

Izdvojeni članak

Čari Bolonje: Što vas čeka kad promijenite fakultet tijekom studiranja

O djelomičnoj i nerazrađenoj bolonji u našem visokom obrazovanju, slično Nikolini razmišlja i Ivan, student zagrebačkog Učiteljskog fakulteta. Tvrdi kako nema smisla dolaziti na obavezna predavanja na kojima svi spavaju te se probude zadnjih pet minuta samo da bi se javili kada ih profesor prozove i zabilježi dolazak. Također se ne slaže s tim da ta bolonja ima razne inačice koje variraju od fakulteta do fakuteta.

– Ako smo već usvojili Bolonjski proces, onda se istoga trebamo pridržavati, a ne djelomično usvojiti pravila koja su kao što vidim i po svojim kolegama za nas napravila više štete nego koristi, objašnjava Ivan.

Uvijek se trebamo držati provjerenoga

Sve više fakulteta razmišlja o uvođenju integriranog studija, a što su nam nedavno otkrili i dekan Ekonomskog fakulteta Tonći Lazibat te dekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta Ivan Prskalo. Drugim riječima uskoro bi modeli 3+2 ili 4+1 mogli postati dio povijesti, što se ne čini kao loša ideja uzme li se u obzir da naše tržište nije spremno apsorbirati prvostupnike.

– Svakako sa završene tri godine od svoje diplome nemam ništa pa mi se ideja o modelu 5+0 čini sve bolja. No to nije jedina boljka s kojom se susrećemo nakon što su nam nametnuli bolonju. Po meni se trebamo vratiti na stari program koji je provjeren i nije uzrokovao toliko muke studentima, govori Antonio koji je upravo upisao prvu godinu diplomskog studija na FSB-u.

Studentske želje: Pošto nemamo pravu bolonju, palac gore za stari program
Share via
Copy link
Powered by Social Snap