Želite li saznati gdje možete studirati besplatno, koja država ima najnižu stopu kriminala ili na kojem kontinentu živi sretno zaposleno stanovništvo? Odgovore na ova i druga zanimljiva pitanja pronađite u istraživanju koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj.
‘Indeks sreće’ je godišnji indeks kojime se mjeri razina zadovoljstva u pojedinim državama svijeta. Organization for Economic Cooperation and Devepolment (OECD) ovakva mjerenja provodi već više od desetljeća, a rukovodi se nizom kriterija poput mjesečnih primanja, zdravstvene skrbi, kvalitete obrazovnog sustav, građanskog i političkog angažmana i slično.
Australija je vodeća država među top deset zemalja s najvišom razinom sreće, a uz bok joj se nalaze Norveška, Švedska, Danska, Švicarska, SAD, Finska, Nizozemska, Novi Zeland i Island.
Ovom prilikom odlučili smo vam približiti najsretnije zemlje svijeta te vas uputiti u mogućnosti studiranja u istima.
Australija –
najsretnija država svijeta
Minimalna nezaposlenost, dvostruko veće plaće nego u SAD-u,
najniža stopa ubojstava i napada te pješčane
plaže samo su neki od razloga koji Australiju smještaju na prestižnu listu
najsretnijih zemalja u svijetu.
Visokoobrazovni sustav također kotira prilično dobro, a
jedna od glavnih perjanica je nadaleko poznati Australian National University u
Canberri. ANU najviše je rangirano sveučilište na cijelom kontinentu, naveli su istraživači OECD-a.
U sklopu kampusa, studentima je dostupan zaseban zdravstveni
centar, brojni, kafići, restorani, kao i teretane te sportski prostori. Kampus
je ujedno i prostrana eko zona s preko deset tisuća različitih stabala. Stoga
druženja na otvorenom uz hranu i piće predstavljaju najučestaliji vid druženja
australskih studenata.
Slični uvjeti vladaju i na ostalim australskim sveučilištima
pa stoga ne čudi da je ova zemlja treća na svijetu po broju stranih studenata.
Naime, od 2010. godine ispred se nalaze
samo SAD i Velika Britanija.
Besplatno obrazovanje
za Nordijce
Švedska i Danska studentima iz Europske unije nude besplatno
obrazovanje, dok je u Norveškoj moguće birati između privatnih fakulteta koje
studenti samostalno plaćaju i onih javnih. Visok životni standard je zajednički svim ovim zemljama, a
obrazovni sustavi su već puno desetljeće uzor cijelome svijetu.
Sveučilište u Oslu po
svojoj kulturnoj i etničkoj raznolikosti poznato je kao norveški ‘melting pot’. Studenti ovdje mogu birati između bolonjskog sustava studiranja i
tradicionalnog norveškog programa u trajanju od šest godina.
Studenti u Norveškoj studiraju besplatno, no to ipak ne
znači da su bez troškova. Ova skandinavska država ima iznimno visok BDP, ali i
prilično neprihvatljive cijene života za strance. Na sličan način se može opisati i situacija u Švedskoj. BDP
im je nešto niži, no rejting koji švedska sveučilišta imaju najbolji je u ovom
dijelu svijeta.
Lund University se može pohvaliti s preko 90 diplomskih programa na
engleskom jeziku te činjenicom da se prema Top Universities listi nalazi među
najboljih sto u svijetu. Dodamo li tome činjenicu da je u Švedskoj besplatno i
zdravstvo, a mogućnosti zapošljavanja i kvaliteta okoliša visoka, jasno je da je
riječ o studentskoj meki.
Posljednja, ali ne najmanje važna, u nordijskom trolistu je
Danska. Riječ je o zemlji koja je svjetski lider po pitanju rodne
ravnopravnosti i novinarskih sloboda. Niska nezaposlenost i mogućnosti
napredovanja čine je idealnom destinacijom za mlade i ambiciozne.
Istaknemo li
da je to zemlja čije se najstarije sveučilište, ono u Kopenhagenu, može
pohvaliti s čak osam nobelovaca jasno je da je riječ o iznimno povoljnom
okruženju za studente. Danska sveučilišta teže kombiniranju istraživačkog i
teorijskog segmenta te inzistiraju na razvoju praktične primjene znanja.
Švicarska – zemlja
sretno zaposlenog stanovništva
Švicarska je zemlja koja se o ovom području ima čime
pohvaliti. Brojni znanstvenici je pohode zbog toga što je dom CERN-ovog
instituta, a studente privlači zbog iznimnog renomea koje njeni fakulteti
imaju. Swiss Federal Institute of Technology&
(ETH) nalazi se na 12. mjestu najprestižnijih Sveučilišta u
svijetu.
Također se smatra i najkvalitetnijom obrazovnom institucijom u
kontinentalnoj Europi, a nudi usavršavanja iz područja prirodnih znanosti i
inženjerstva. Tome u prilog govori i podatak da 70 posto renomiranih profesora
dolazi iz inozemstva.
Švicarska broji preko
pedeset tisuća stranih studenata, te se može pohvaliti da svojim studentima
nudi najveću kvalitetu života u svijetu. Prema podacima OECDL-a, ova država je
država sretno zaposlenih ljudi s visokom stopom zapošljavanja.
