Pretraga

Studiranje u vrijeme pandemije: Kako je studentima koji su na Erasmusu?

A- A+

U vrijeme pandemije koronavirusa, puno stvari je ugroženo. Ugroženo je obrazovanje, putovanja su praktički obustavljena, a druženja su pod velikim upitnikom. I ipak, u cijeloj toj priči, hrabri studenti željni novih iskustava i znanja, odlučili su se otići na Erasmus. Kako uopće izgleda Erasmus za vrijeme pandemije?

Sunce, more i plaža zamijenit će emocija i istraživanje nepoznatog!

Erasmus je poznat kao odlična prilika za studente da vide svijeta, porade na svojem poznavanju stranog jezika, ali i da prošire svoje horizonte. Nažalost, pojava koronavirusa je dobro uzdrmala cijelu situaciju s mobilnošću studenata, pa su tako neki programi otkazani, a i studenti koji su uspjeli otići, nemaju potpuno iskustvo Erasmusa.

Izdvojeni članak

Mobilnost u doba korone: Priznaje se i Erasmus odrađen od doma

Kako točno izgleda Erasmus u vrijeme pandemije, održavaju li se predavanja uživo ili online i o tome koji su njihovi najveći strahovi, razgovarali smo s nekoliko studenata koji trenutno nisu u Hrvatskoj.

Naša prva sugovornica se prijavila za Erasmus početkom godine, prije početka cijele ove situacije, pa  je odlučila ne odustati nakon što je već prošla kroz cijeli proces. Kaže nam da joj nije žao što je trenutno na Erasmusu, ali i da ju je strah da neće moći doći doma za zimske praznike…

Stroge mjere

– Predavanja su trenutno online, ali ovisno o situaciji postoji mogućnost da se neka predavanja počnu održavati uživo. Nisam zadovoljna s time, smatram da su predavanja uživo puno korisnija… Nije mi žao što sam sada na Erasmusu, kad god je moguće iskoristim priliku za putovanja i druženja. Svakome bih preporučila da, ako može, ode na Erasmus jer je stvarno dobra prilika za upoznati nove ljude, usavršiti jezike i putovati. U Italiji su mjere stroge, regije su podijeljene u tri zone (crvena, narančasta i žuta), a u cijeloj zemlji su obavezne maske i na otvorenom i dosta se kontrolira pridržavaju li se svi uputa, ograničena su putovanja i posjete. Iskreno ne pratim baš učestalo što se događa u Hrvatskoj, većinom saznam od prijatelja o novostima i brojkama zaraženih. Ne bih mogla usporediti, u Italiji je puno veći broj zaraženih ali je i država s puno više stanovnika, imaju strože mjere i kontrolu, ali čini mi se da to ne utječe previše na brojke, rekla nam je Mirna (21) s Filozofskog.

I dok je Mirna na klasičnom Erasmusu, naš sljedeći sugovornik je na ESC programu – European solidarity corps. Nalazi se u Rumunjskoj, a po priči djeluje da je najgore bilo doći do same destinacije.

– Odlučio sam otići neovisno o koroni – besplatno putovanje nema granica.  je teže bilo izaći iz države jer sam se prvo uputio vlakom kroz Mađarsku, ali Mađarska nije dopuštala nikoga osim domaćih, ali autobusom su dopuštali pa sam putovao 2 dana (Zagreb-Beč-Budimpešta-Temišvar-Baia Mare), dosta naporno ali što je tu je. Ne znam situaciju za Rumunjsku općenito, ali u mojoj regiji (Maramureş) imamo oko 200-tinjak zaraženih i moj grad Baia Mare se zatvorio pa ne smijemo izlaziti iz njega. Predavanja su preko Zoom-a, i okej je, u pidžami je manje naporno nego u trapericama u uredu… Malo mi je žao što se ovaj drugi val tako naglo pojavio, no ja idem opet i opet i opet i opet. Ovo mi je drugi projekt i planiram nastaviti ovako sve dok ne izgubim prava, plan je Frana (23) s Grafičkog fakulteta.

I dok je nama možda teško zamisliti da se ponovno nađemo u situaciji lockdowna, upravo je to ono s čime se susreće većina studenata koji su na Erasmusu. U Portugalu, koji kako nam kaže naša sljedeća sugovornica, je situacija otprilike ista kao u Hrvatskoj, postoje tako dosta restriktivne mjere.

Policijski sat u Portugalu

– Dakle nalazim se u Portugalu gdje su mjere strože iz tjedna u tjedan. Sa zadnjim mjerama uveden je policijski sat – vikendom ne smijemo izlaziti nakon 13 sati, a preko tjedna nakon 23 sata. Pratim situaciju u Hrvatskoj koliko stignem, dakle ne detaljno. Teško je reći tko se bolje nosi sa situacijom, ako ćemo o brojkama Hrvatska i Portugal su u vrlo sličnom stanju. Ono što mogu reći je da ljudi ovdje puno ozbiljnije shvaćaju mjere nego u Hrvatskoj. Trenutno mi je najveći strah da ću napustiti Portugal bez da sam posjetila mjesta koja sam željela posjetiti. Strah od zaraze, iskreno, nije pretjerano prisutan među studentima. Svi pokušavamo izvući najbolje iz ovakve situacije. Predavanja su mi od samog početka semestra online. Nisam pretjerano zadovoljna time, no vjerujem da je svugdje tako (ako nije, uskoro će biti), mišljenje je Petre (21) s Ekonomije u Rijeci.

Strah od zaraze nije pretjerano prisutan niti među studentima u Hrvatskoj, pa ne čudi što se ista stvar događa i negdje drugdje. Problem nastaje u tome što se zbog previše opuštenog načina života širi zaraza, a nemoguće je ne doći u kontakt s nekime koga bi zaraza mogla zaista ugroziti. No opet… Ne može svijet stati.

Ipak, s ciljem sprječavanja zaraze, gotovo sva predavanja su online. To naravno svima teško pada, a dobar primjer je i naša sljedeća sugovornica.

Manjak prakse

– Ovdje su predavanja sva online. Kako je trenutno na kemiji ovdje još samo jedna osoba na Erasmusu, a nemaju međunarodnih studenata na odsjeku, predavanja su mi većinom jedan na jedan s profesorima ili u jako malim grupama. Velika prednost toga je što ti se profesori  u potpunosti posvete, ali opet bude malo neugodno kad moraš odgovarati na sva njihova pitanja, jer se zna dogoditi da nešto ne znaš. Jako sam zadovoljna s profesorima, jer se stvarno trude i pripremaju i održavaju nastavu za samo dvoje studenata. Što se tiče praktičnog dijela, koje ja kao student kemije trebam imati, on je nažalost za sada otkazan. Čekamo da se situacija s brojem zaraženih smiri i da se ukinu neke restrikcije da bismo uopće mogli započeti s izvođenje praktične nastave. Ako se to ne dogodi, nažalost praktični dio će postati samo teorijski. Malo mi je krivo što sam bas u Poljskoj na Erasmusu za vrijeme pandemije koja ima puno veća ograničenja od Hrvatske, jer vidim da moji prijatelji i dalje normalno odlaze na kavu i u restorane, a ovdje ništa od toga ne radi, pa je i malo teže upoznati ljude. Primjerice još nikoga s fakulteta nisam vidjela uživo, niti profesore, niti druge studente, jer se ne može ići do fakulteta, a kolege ne mogu ni pozvati na kavu. Međutim nastava je jako dobro organizirana tako da sam što se toga tiče jako zadovoljna. Da mogu opet birati, išla bih ponovno iako znam da nije jednostavno biti u drugoj zemlji za vrijeme pandemije, rekla nam je Andrea (26) s Kemije.

Studiji koji ovise o praktičnoj nastavi, kao što je na primjer studij kemije, posebno su ugroženi u cijeloj ovoj situaciji. Teško je za zamisliti kako će se to odraziti kasnije kad ljudi završe studije bez prakse, kako će se snaći kada budu morali zaista raditi taj posao.

Kako dalje?

No to nije problematika kojom se bavimo u ovom tekstu, već pričamo o problemu Erasmusa i napadu na mobilnost u Europi, a i diljem svijeta. Što će biti s Erasmusom u budućnosti? Što će biti s Erasmusom ako se situacija s koronavirusom ne popravi? Hoće li ljudi imati želje raditi ovako velike rizike? Možda odgovor na to pitanje možemo dobiti iz motivacije jedne od naših sugovornica.

– Odluka o odlasku na Erasmus donesena je prije virusa; od samog početka studiranja znala sam da ću provest barem jedan semestar izvan Hrvatske. Virus nije puno utjecao na moju odluku, problem je bio taj što se situacija mijenjala iz dana u dan te do zadnjeg trenutka nisam bila sigurna hoću li zaista ići u Portugal. No, znala sam da ako odem neću biti sama u takvoj situaciji. Teško je reći je li lakše ili teže od očekivanog s obzirom na to da ovo nije situacija koju je itko očekivao. Neke stvari su lakše, upoznala sam puno više ljudi nego što sam očekivala, međutim s dolaskom novih mjera postaje teže. Teško je putovati s dolaskom novih mjera, a putovanje je jedan od razloga zašto sam odlučila otići na Erasmus. Naravno da mi je žao što sam baš sada na Erasmusu! No, kao što sam rekla, pokušavam izvući najbolje iz ove situacije. Planiram otići na još jedan Erasmus kada se situacija popravi. Svima bih preporučila isto, savjet je Petre (21).

Kako bismo završili cijelu priču na donekle pozitivnoj noti, odlučujemo se pridržavati Petrine filozofije: pokušavamo izvući najbolje iz ove situacije, kao i svake ubuduće!

 

Studiranje u vrijeme pandemije: Kako je studentima koji su na Erasmusu?
Share via
Copy link
Powered by Social Snap