Sučelili se kandidati za riječkog rektora: Govorili su o motivaciji, stranim studentima, rodu
Troje riječkih kandidata za rektora ili rektoricu predstavilo je svoje programe u studentskoj emisiji. Tako je dekan Medicinskog fakulteta Goran Hauser otkrio da se kandidirao jer nije zadovoljan s nekim stvarima na Sveučilištu, dok je aktualna prorektorica Marta Žuvić izdvojila da strani studenti mogu doprinijeti zajednici i kulturološkoj promjeni. Također trenutačna prorektorica Senka Maćešić rekla je pak da se dosta dvojila za kandidaturu te je odluku donijela u zadnji čas.
Goran Hauser, Marta Žuvić, Senka Maćešić | foto: Kišobran UNIRI/Kišovizija
Troje rektorskih kandidata na Sveučilištu u Rijeci, Senka Maćešić, Marta Žuvić i Goran Hauser, javno su predstavili svoje programe i razmišljanja u emisiji Kišovizija, studentske medijske platforme Kišobran. Naime, već u ponedjeljak na riječkim će se fakultetima glasati o rektorima te će dvoje najboljih biti u konačnom izboru na Senatu Sveučilišta 13. veljače.
‘Nikad nisam bio puki promatrač, htio sam sudjelovati i biti u terenu gdje se igra’
Na pitanje o motivaciji za kandidaturu, Maćešić je rekla da se to pitanje automatski postavljate kada ste prorektor, posebice u svom drugom mandatu. Kazala je da se dosta dvojila te da ju je trebalo nagovarati jer ne voli pozicije koje se možda doživljavaju kao one gdje bi netko trebao nešto naređivati drugome. Odluku je donijela u zadnji čas, tvrdi. Slično je odgovorila i Žuvić, navela je da ovo nije put koji je predviđala ili planira, istaknula je da je kao prorektorica dubinski upoznala Sveučilište te da ima želju raditi za opće dobro.
– Na svašta se dam nagovoriti, tako je bilo i s gastroenterologijom, pa i da budem dekan, tako je bilo i s ovom pričom od strane kolega koji su moji prijatelji i suradnici. Nakon što sam postao dekan shvatio sam da nisam zadovoljan s nekim stvarima na Sveučilištu, činilo mi se da bi to moglo biti bolje. Vidjet ćemo ako dobijem povjerenje ljudi sa Sveučilišta i Senata, nikad nisam bio puki promatrač, htio sam sudjelovati i biti u terenu gdje se igra, odgovorio je Hauser.
Žuvić je navela da studenti od prve točke moraju osjećati kako je njihovo obrazovanje relevantno. Ankete pokazuju, ustvrdila je, da su studenti najmanje zadovoljni stjecanjem praktičnih kompetencija na studijima, pa zato treba uspostaviti jake kontakte s renomiranim poslodavcima koji bi mogli prepoznati studente za zaposlenje. Dodala je da akademsko obrazovanje mora dati i šire znanje, primjerice ako je netko inženjer, on mora dobiti i društveno-humanističkog dijela znanja. Hauser je istaknuo da studenti moraju ići rano u praksu u realni sektor, a da je to u medicini, stomatologiji i zdravstvenim studijima dobro izraženo. Maćešić je napomenula da su sveučilišta i fakulteti oni koji moraju obilaziti gospodarstvenike.
Razgovaralo se i o rodu: ‘Svakako sam za podržavanje svega što zajednica može apsorbirati’
Jedno od pitanja publike bilo je o rodu, odnosno ‘rodnoj ideologiji’. Maćešić je rekla da je riječko sveučilište prvo na ovom području koje ima rodne politike, ali da je ovo pitanje osjetljivo jer se stvara radikalizacija. Njoj je bitan čovjek kao osoba, istaknula je, njegov moral, talenti i kvalitete, a izvan toga je više ne zanima. Hauser je istaknuo da je ključno ono što zajednica može apsorbirati kako se ne bi dogodio suprotan učinak jer ne želi izgubiti ljude zbog prenaglašavanja nekih stvari. Dodao je i da bi se za pitanje uniseks toaleta trebao provesti studentski referendum, ali da je on za.
– Naše sveučilište ima brend uključivosti, ja ga naglašavam u programu. Ljudske vrijednosti su najvažnije, ali one uključuju uključivost, različitost na koju moramo širiti toleranciju. Svakako sam za podržavanje svega što zajednica može apsorbirati, navela je Žuvić.
Jedna kandidatkinja smatra da strani studenti mogu poboljšati demografsku sliku
Za studentske zborove Žuvić je rekla da su odraz trenutka koliko su ljudi spremni angažirati se. Maćešić je istaknula da pada broj studenata, što je posljedica pada nataliteta i odlaska mladih, a da bi strani studenti mogli doprinijeti demografskoj slici ako se integriraju, a da je tu pitanje i toga da sveučilišta uz pomoću njih ostanu živa.
– Bila sam na medicini dok se uvodio studij na engleskome, znam koliko je kulturološke promjene to doprinijelo u zajednici. To su dobri pomaci i na drugi način mi ne možemo brzo reagirati na promjene afiniteta kandidata za određene studije. U određenim trenutcima imate puno javnih radova pa dođe navala za građevinare. No, da bi se pokrenuo jedan studijski program, potrebno je minimalno godinu i pol dana, da biste okupili ljude, složili kurikulum i proveli akreditaciju. Trebate ponekad i ljude izvana koje morate platiti, inicijalni budžet. To je zahtjevno, ne možemo reagirati brzo, zato su tu i mikrokvalifikacije, da studij koji je uvijek isti napravimo privlačnijim i dinamičnijim, istaknula je Žuvić.
Hauser je kazao da sveučilište ne postoji bez multikulturalnosti, da su strani studenti kvaliteta za nastavnike, a hrvatskim studentima može biti zanimljivo susresti druge iz Kanade, Brazila ili Njemačke. Na pitanje iz komentara jesu li članovi političke stranke, Maćešić i Žuvić su rekle da nisu, dok je Hauser rekao da jest, da plaća članarinu, ali nije član odbora, upravnog tijela niti je bio na izbornoj listi. Kasnije je objasnio da je član HDZ-a, no ako ste član, naveo je, to ne znači da ste ovisni, već je ono iskazivanje svjetonazora.
