Sveučilište u Slavonskom Brodu s radom pokušava krenuti od 2015., a sad je došlo korak bliže tome

Sveučilište u Slavonskom Brodu kao javna ustanova osnovano je Zakonom o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. rujna 2015. godine. Međutim, zbog toga se bunio Rektorski zbor sastavljen od rektora drugih javnih sveučilišta, te se odvajanje dijela sastavnica od Sveučilišta u Osijeku odgađalo iako je to bio jedan od glavnih preduvjeta za početak djelovanja Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Krajem svibnja konačno je Senat Sveučilišta u Osijeku donio tu Odluku, ali Slavonski Brod još treba proći nekoliko koraka da bi započeo s djelovanjem.

Nicole Honeywill, Unsplash

Zakon o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu donesen je prije pet godina, a predviđeno je da nastane spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu, Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dislociranih studija u Slavonskom Brodu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Studentskog centra u Slavonskom Brodu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koji nastavljaju s radom kao sastavnice Sveučilišta.

Rektorskom zboru ovaj se Zakon nije svidio

Rektori se ujedinili u zaštiti Sveučilišta u Osijeku protiv Slavonskog Broda

Senat Sveučilišta u Osijeku trebao je donijeti odluku o pripajanju svojih sastavnica Slavonskom Brodu, kao i pripajanju  Studentskog centra u Slavonskom Brodu novoosnovanom Sveučilištu. Međutim, Rektorski zbor (tada na čelu s rektorom Damirom Borasom) te je 2015. podnio prijedlog zapokretanje postupka za ocjenu suglasnostis Ustavom Zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu.

– U okviru rasprave o osnivanju novih javnih sveučilišta, točnije o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Rektorski zbor podržao je prijedlog Sveučilišta u Osijeku da se poduzmu pravne radnje kako bi se zaštitilo Sveučilište u Osijeku. Radi se, naime, o tome da bi Sveučilište u Slavonskom Brodu nastalo spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu i diplomskih studija koji sada pripadaju Sveučilištu u Osijeku, a koji nisu prethodno izdvojeni iz toga sveučilišta. Rektori su također zaključili da u sadašnjem trenutku nema mjesta osnivanju novih sveučilišta bez povećanja novčanih sredstava, jer osnivanje novih javnih sveučilišta ne pridonosi kvaliteti i razvoju obrazovanja i znanstvenoga rada nego, naprotiv, njegovu oslabljivanju. Stoga Rektorski zbor ne prihvaća proceduru i politiku kojima se narušava višestruka autonomija sveučilišta, stajalo je u priopćenju Rektorskog zbora.

Senat Sveučilišta u Osijeku izglasao odluke koje su važne za daljnje osnivanje Sveučilišta

Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti, a Senat Sveučilišta u Osijeku tek je pet godina nakon, prije nekoliko dana, 27. svibnja, izglasao odluke o izdvajanju kojima se, kako nam pojašnjavaju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, ispunjavaju pretpostavke za nastavak osnivanja Sveučilišta u Slavonskom Brodu. To ne znači da je ovim činom Sveučilište u Slavonskom Brodu osnovano, već samo da je na korak bliže tome.

Iz Ministarstva su nam pojasnili koji su sljedeći koraci koji se trebaju ispuniti da bi Sveučilište u Slavonskom Brodu moglo započeti s obavljanjem djelatnosti.

– Nadalje je Zakonom predviđeno kako Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog za visoko obrazovanje, imenuje privremenog rektora Sveučilišta. Vlada je privremenog rektora imenovala u studenom 2015. kako i predviđa Zakon. Privremeni rektor treba obaviti pripreme za početak rada Sveučilišta, a što podrazumijeva donošenje privremenog statuta Sveučilišta uz suglasnost osnivača, upis u sudski registar te poduzimanje radnji za konstituiranje sveučilišnog senata. Sveučilište počinje obavljati djelatnost danom upisa u sudski registar, odnosno obavljati djelatnosti visokog obrazovanja i znanosti promjenom podataka (dopusnica) u Upisniku visokih učilišta i znanstvenih organizacija, odnosno Upisniku studijskih programa. Nadalje, uspostavom senata sveučilišta, sav rad i ustroj sveučilišta treba biti usklađen s propisima u znanosti i visokom obrazovanju, pa tako i izbor rektora. Člankom 57. tako je propisano da se rektora bira tajnim glasovanjem, većinom glasova ukopnog broja članova biračkog tijeka, iz redova redovitih profesora. Sastav biračkog tijela propisuje se statutom. Senat bira rektora te na njegov ili njezin prijedlog imenuje prorektore, pojasnili su nam iz Ministarstva.

Odgovori