Sveučilište u Zagrebu dobilo novih sedam profesora emeritusa: Četiri bivša dekana na popisu
Novih sedam profesora emeritusa izglasano je na nedavnoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu. Među njima su i bivši dekani Arhitektonskog Bojan Baletić i Medicinskog fakulteta Marijan Klarica, bivši dekan FBS-a Zvonimir Guzović, kao i nekadašnja čelnica Farmaceutsko-biokemijskog Karmela Barišić. Nova titula donosi i naknadu u bruto iznosu od 406 eura mjesečno.
Gore slijeva: Zvonimir Guzović (FSB), Karmela Barišić (FBF), Bojan Baletić (Arhitektura).
Dolje slijeva: Marijan Klarica (Medicinski), Petar Džaja (Veterina), Dubravka Matković Čalogović (PMF), Duška Ćurić (PBF) | foto: javni izvori
Sveučilište u Zagrebu godišnje u pravilu dodjeljuje 16 počasnih naslova professor emeritus Universitatis Zagrabiensis. Profesori emeritusi mogu postati umirovljeni redoviti profesori u trajnom izboru koji imaju posebne zasluge za razvoj i unaprjeđenje sveučilišta te priznati domaći i međunarodni znanstveni doprinos. Tim činom mogu sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskim studijima i imaju savjetodavnu ulogu.
Najveće hrvatsko sveučilište broji nešto više od 200 profesora emeritusa, a početkom rujna ih je Senat izabrao još sedam. Svaki profesor emeritus, izuzev onih koji su redoviti članovi HAZU-a, mjesečno dobivaju naknadu. Ona je u bruto iznosu 406,63 eura. Sama procedura je takva da počasni naslov dodjeljuje Senat na prijedlog Rektorskoga kolegija u širem sastavu te na temelju izvješća Povjerenstva koje ocjenjuje kandidate.
Bivši prorektor postao emeritus, kao i nekadašnja čelnica farmacije
Tako je profesor emeritus postao Bojan Baletić koji je bio dekan Arhitektonskog fakulteta od 2020. do 2024. godine. Mnogi će ga pamtiti kao prorektora za prostorni razvoj i među institucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu od 2006. do 2014. godine, u doba bivšeg rektora Aleksa Bjeliše, kada je vodio i projekt kampusa Borongaj. Na Senatu je istaknuto kako je Baletić bio i prodekan te predsjednik niza povjerenstava. Izdvojen je njegov doprinos uvođenju bolonjskog procesa, digitalizaciji nastave i strateškom razvoju Arhitektonskoga fakulteta, uključujući izradu ključnih dokumenata i strategija.
– Profesor Baletić autor je i suautor niza znanstvenih i stručnih radova, knjiga, urbanističkih planova i projekata, kao i dugogodišnji nastavnik i mentor. Istaknut je i njegov doprinos u radu Grada Zagreba i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Osim kontinuirane nastavne i umjetničke izvrsnosti, prof. dr. sc. Baletić je svojim radom pridonio strateškom razvoju hrvatske arhitekture, afirmaciji arhitektonske pedagogije u nacionalnom i međunarodnom kontekstu te modernizaciji Sveučilišta kroz procese prostornoga širenja i poslijepotresne obnove. Njegov doprinos jačanju povezanosti znanosti, umjetnosti i društva dodatno potvrđuje njegovu važnost i prepoznatljivost u akademskoj i stručnoj zajednici, naveo je na sjednici predsjednik povjerenstva za njegov izbor Krunoslav Šmit.
Karmela Barišić nova je profesorica emerita. Dolazi s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta gdje je do rujna 2024. bila redovita profesorica u trajnome zvanju na Zavodu za medicinsku biokemiju i hematologiju. Isto, obnašala je dužnost dekanice od 2010. do 2014. i prodekanice za nastavu od 2006. do 2010. Znanstveni interes usmjeren joj je na istraživanje stresnih proteina, apoptoze, signalnih putova, staničnoga skeleta te biološkoga i dijagnostičkoga značenja genskih varijanti, regulacijskih RNA molekula i tekuće biopsije. Pod njezinim mentorstvom izrađeno je deset doktorskih radova.
– Izvjestiteljica prof. dr. sc. Lada Rumora, predsjednica povjerenstva, izvijestila je kako se posebno ističe izniman doprinos prof. dr. sc. Lade Barišić u području medicinske biokemije i farmacije. Dugogodišnjim nastavnim djelovanjem na integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima Farmacije i Medicinske biokemije, doktorskom studiju i sveučilišnim specijalističkim studijima oblikovala je generacije studenata i stručnjaka, razvijajući i vodeći niz temeljnih i specijaliziranih kolegija. Profesorica Rumora navela je kako profesorica Barišić ispunjava sve propisane uvjete – znanstvene, nastavne i stručne. Posebno je naglasila njezinu iznimnu znanstvenu produkciju: 55 WoS radova, visoki broj citata i značajan h-indeks, te ulogu mentorice više od 10 doktorata i velikoga broja diplomskih radova. Profesorica Barišić bila je dekanica i prodekanica, pokrenula i vodila više studijskih programa, aktivno sudjelovala u radu Senata, matičnih odbora i stručnih povjerenstava. Sudjelovala je i u radu više nacionalnih tijela – poput HALMED-a i Povjerenstva za lijekove. Osim kontinuirane znanstvene i nastavne izvrsnosti, prof. dr. sc. Barišić je svojim radom značajno pridonijela razvoju i afirmaciji biomedicinskog područja, jačanju kvalitete visokoga obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj te međunarodnoj afirmaciji Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu, stoji u zapisniku Senata.
Bivši dekani FSB-a i Medicine isto imaju novu titulu
S Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) za profesora emeritusa izglasan je Zvonimir Guzović. Bio je tamošnji dekan od 2014. do 2018. godine. Tijekom karijere bio je voditelj Katedre za turbostrojeve i predstojnik Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju. U opusu ima istraživanja konvektivnog prijelaza topline kod parnih i plinskih turbina i geotermalne elektrane te radove iz područja termodinamike i aerodinamike, prijenosa topline i mase kod turbostrojeva, obnovljivih energetskih izvora i energetike općenito.
– Izvjestitelj prof. dr. sc. Daniel Rolph Schneider, predsjednik povjerenstva, istaknuo je znanstveni doprinos profesora Guzovića u području energetike, energetskih postrojenja i strojeva, njegov istaknuti rad na nacionalnim i međunarodnim projektima, značajnu ulogu u razvoju studijskih i doktorskih programa, kao i aktivno i dugogodišnje sudjelovanje u radu stručnih i upravljačkih tijela na razini Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Sveučilišta u Zagrebu. Osim kontinuirane znanstvene i nastavne izvrsnosti, profesor Guzović je svojim radom pridonio strateškom razvoju tehničkoga područja, posebice procesnoenergetskoga strojarstva, unaprjeđenju suradnje znanosti i gospodarstva te međunarodnoj afirmaciji Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Njegova ključna uloga u organizaciji i razvoju međunarodno priznate konferencije SDEWES, kao i aktivno djelovanje u uredničkim i recenzentskim poslovima, dodatno potvrđuju njegovu važnost i prepoznatljivost u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, istaknuto je na Senatu.
Marijan Klarica, novi profesor emeritus Medicinskog fakulteta, bio je dekan od 2015. do 2021. godine. U 2022. godini, kada je pobjedu odnio Stjepan Lakušić, bio je kandidat za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Nije prošao u drugi krug. Područje njegova znanstvenog djelovanja temeljna je medicina – neuroznanost i farmakologija, a uže područje rada farmakologija i patofiziologija cerebrospinalnog likvora i intrakranijskoga tlaka. Sadašnji je savjetnik dekana Medicinskog za obnovu.
– Izvjestitelj prof. dr. sc. Miloš Judaš, predsjednik povjerenstva predstavio je doprinos profesora Klarice u području farmakologije i neuroznanosti, njegov istaknuti rad na nacionalnim i međunarodnim projektima, osnivanje dvaju laboratorija i razvoj novih eksperimentalnih modela, koji su doveli do stvaranja potpuno novog koncepta fiziologije i patofiziologije likvora poznatog u znanstvenoj literaturi kao Bulat-Klarica-Orešković koncept. Profesor Klarica posebno je doprinio razvoju i međunarodnoj afirmaciji Medicinskoga fakulteta, kao i Sveučilišta u Zagrebu, kroz dugogodišnje sudjelovanje u nastavi, mentoriranje doktorskih disertacija i magistarskih radova, te ulogu u osnivanju i unaprjeđenju poslijediplomskih i doktorskih studija. Njegov doprinos vidljiv je i u brojnim rukovodećim funkcijama – kao prodekan, dekan i pročelnik zavoda – te u radu u stručnim i upravljačkim tijelima Sveučilišta. Osim toga, povjerenstvo posebno ističe njegov doprinos razvoju struke u Republici Hrvatskoj kroz vođenje nacionalnih i međunarodnih projekata, organizaciju znanstvenih i stručnih skupova, uredništvo i autorstvo ključnih udžbenika i priručnika te sudjelovanje u radu relevantnih institucija i stručnih društava. Za svoj rad profesor Klarica primio je niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, uključujući Državnu nagradu za znanost, nagradu HAZU-a za izuzetno znanstveno dostignuće i trajni doprinos biomedicini, nagradu Grada Zagreba, nagradu Andrija Štampar Sveučilišta u Zagrebu, kao i posebna priznanja stručnih društava i institucija, izdvojeno je.
Emerituse dobili bivši profesori s Prehrambeno-biotehnološkog i Veterinarskog
Nova profesorica emerita je i Duška Ćurić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Bila je prodekanica za znanost od 2007. do 2011., kao i pročelnica Laboratorija za kemiju i tehnologiju žitarica od 1997. do 2024. godine. Osnivačica je Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista.
– Izniman je doprinos profesorice Ćurić na području prehrambene tehnologije, posebno u razvoju proizvoda od žitarica. Predsjednica povjerenstva Karin Kovačević Ganić izvijestila je da je objavila više od 100 znanstvenih radova, održala brojna predavanja, vodila domaće i međunarodne projekte, te intenzivno surađivala s industrijom. Uvela je nove kolegije i laboratorijske vježbe, a bila je i prodekanica, predstojnica Zavoda i predsjednica vijeća biotehničkog područja. Sudjelovala je u radu Senata, stručnih i znanstvenih povjerenstava te nacionalnih tijela. Istaknut je izniman znanstveni doprinos profesorice Ćurić u području prehrambene tehnologije, njezin rad na nacionalnim i međunarodnim projektima, značajna ulogu u razvoju studijskih i doktorskih programa. Osim kontinuirane znanstvene i nastavne izvrsnosti, profesorica Ćurić je svojim radom pridonijela strateškom razvoju biotehničkoga područja te unaprjeđenju suradnje znanosti i gospodarstva, a njezina uloga u međunarodnoj afirmaciji Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta dodatno potvrđuje njezinu važnost i prepoznatljivost u znanstvenoj zajednici. Dobitnica je Državne nagrade za znanost (2009.), a njezin rad ima trajni značaj za razvoj Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, struke i Sveučilišta, piše u zapisniku sjednice Senata.
Petar Džaja s Veterinarskog fakulteta isto je na popisu izglasanih profesora emeritusa. Radio je na Zavodu za sudsko i upravno veterinarstvo gdje je bio i predstojnik. Bio je član Matičnog odbora za područje biomedicine i zdravstva – polje veterinarske medicine,, kao i stalni sudski vještak za veterinarsku medicinu. Sada je posebni savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva gdje savjetuje za razvoj stočarske proizvodnje i povećanje stočarskog fonda, o sustavu sljedivosti i kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te o poslovima iz područja veterinarstva i sigurnosti hrane, kao i oko izrade nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu.
– Izvjestitelj prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, predsjednik povjerenstva naglasio je kako profesor Džaja ima bogatu karijeru dugu više od 40 godina, tijekom koje je obnašao niz funkcija na Fakultetu, sudjelovao u izvođenju različitih kolegija te bio autor i urednik više udžbenika i stručnih publikacija. Dugogodišnjim nastavnim djelovanjem na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, profesor Džaja predavao je i izvodio vježbe iz niza temeljnih i izbornih predmeta, uključujući i osnivanje poslijediplomskog specijalističkog studija Sudskog veterinarstva, a bio je i mentor brojnih doktorskih, magistarskih i diplomskih radova. Posebno se ističe njegov stručni rad u području sudske veterine i veterinarske patologije, kao i doprinos stručnim mišljenjima i edukaciji veterinara u praksi. Bio je i urednik stručnoga časopisa Hrvatski veterinarski vjesnik. Za svoj doprinos struci i znanosti, primio je brojna priznanja, uključujući nagradu Hrvatske veterinarske komore i Ministarstva poljoprivrede. Osim nastavne, znanstvene i stručne izvrsnosti, prof. dr. sc. Džaja svojim je radom dao trajni doprinos razvoju i afirmaciji veterinarske znanosti i obrazovanja, razvoju struke te jačanju ugleda Veterinarskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu, navedeno je na Senatu.
Umirovljena profesorica s PMF-a također izabrana
Dubravka Matković Čalogović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta isto je nova profesorica emerita. Bila je redovita profesorica u trajnom zvanju na Kemijskom odsjeka. Obnašala je dužnost predstojnice Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Glavna područja znanstvenog interesa su kristalografija malih molekula i proteina (inzulin, proteini iz H. Pylori te PKD1 i PKD2), bioanorganska kemija i kemija čvrstog stanja.
– Izvjestiteljica prof. dr. sc. Biserka Prugovečki, predsjednica povjerenstva, izvijestila je kako se profesorica Matković Čalogović u ranim fazama karijere bavila kristalografijom malih molekula, a kasnije je uvela metode proteinske kristalografije koje su tada bile potpuno nove u domaćoj znanstvenoj zajednici. Uvela je kolegij Proteinska kristalografija, osnovala laboratorij, prvi u Hrvatskoj opremljen robotom za kristalizaciju proteina te surađivala s međunarodnim istraživačkim institucijama. Objavila je 183 znanstvena rada, s više od 2400 citata. Mentorirala je više desetaka završnih i diplomskih, te šest doktorskih radova. Za svoj rad primila je niz priznanja i nagrada, uključujući nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2009.), nagradu Andrija Mohorovičić (2023.), medalju Kemijskog odsjeka PMF-a (2023.) i priznanje Sveučilišta u Zagrebu (2024.), što dodatno potvrđuje njezin doprinos razvoju znanosti, Sveučilišta i struke u Hrvatskoj, istaknuto je na Senatu.
