Tko je dekan koji je zbog prosvjeda privremeno zabranio pohađanje nastave trima studentima?
U svom programu rada napisao je da su struka i studenti najvažnija inspiracija i ključna motivacija za život i rad u ‘duhu tolerancije u kojemu nema prostora za nametanje političkih i vjerskih uvjerenja’. Usprkos obećanome dekan Filozofskog u Zagrebu Domagoj Tončinić ovih dana donio je odluku o privremenoj suspenziji troje studenata jer su zviždanjem i bubnjanjem nakratko prekinuli sjednicu fakultetskog vijeća, skrenuvši pozornost na svoje studentske zahtjeve. Inače profesor Odsjeka za arheologiju Tončinić je u svom drugom dekanskom mandatu koji mu traje do rujna 2027. godine, a ovo nije prvi put da nailazi na kritike studenata.
Domagoj Tončinić, dekan Filozofskog | foto: FFZG, srednja.hr
Tko je dekan Domagoj Tončinić koji je privremeno suspendirao troje studenata s fakulteta, odnosno zabranio im pohađanje nastave i polaganje ispita jer su, kako kaže, stvarali nepodnošljivu buku zviždanjem zviždaljkama i bubnjanjem bubnjevima nasilnim prekidom sjednice fakultetskog vijeća? Službeni životopis reći će daje Tončinić rođen 1972. godine u Zagrebu. Osnovnu je završio u Frankfurtu i Zagrebu, gimnaziju u Beču gdje je potom upisao studij klasične arheologije i povijesti. Potom na Filozofski dolazi studirati isto arheologiju i povijest.
– Godine 2000. diplomirao je s temom ‘Naseljavanje zagrebačkog prostora od pretpovijesti do osnivanja biskupije 1094. godine’ te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao poslijediplomski studij arheologije. Magistrirao je s temom ‘Spomenici VII. legije u rimskoj provinciji Dalmaciji’ 2004. godine, a doktorirao s temom ‘Arhitektura rimskih legijskih logora’ 2009. godine, piše mu u javno dostupnom životopisu.
Surađivao s Mirjanom Sanader, na Scholaru je citiran 469 puta
Potom se zapošljava na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta gdje biva sve do danas. Kao znanstveni novak radio je na projektima Mirjane Sanader poput Rimskih vojnih logora u Hrvatskoj. Vodio je projekt Hrvatske zaklade za znanost Pojmovnik antičke arheologije – stručna terminologija iz arheologije antičkoga razdoblja.
– Od 2018. radio je kao suradnik na projektu prof. dr. sc. Mirjane Sanader Razumijevanje rimskih granica: primjer istočnog Jadrana – AdriaRom koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Nakon umirovljenja voditeljice projekta 2019., bio je voditelj navedenog projekta do 2022. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabran je 2019. Od 2023. voditelj je znanstveno-istraživačkoga projekta Hrvatske zaklade za znanost Između rata i mira. Transformacija kulturnog krajolika međuriječja Krke i Cetine od protohistorije do kasne antike – TiHiTransform, stoji u životopisu.
Google Scholar pokazuje da je citiran 469 puta. Nastavu drži iz antičke provincijalne arheologije, a mentor je na doktorskom studiju arheologije.
– Područje njegovog znanstvenog djelovanja je rimska provincijska arheologija s naglaskom na rimsku vojsku i njezinu arheološku ostavštinu. Obnašao je dužnost pročelnika Odsjeka za arheologiju i dužnost prodekana i o. d. prodekana za poslovanje Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Za dekana Filozofskoga fakulteta izabran je u prvom mandatu u studenom 2021., a u drugom mandatu 2024. Na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitoga profesora na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1. srpnja 2025., piše.
Ovako je pisao u programu rada: ‘Odnos prema studentima temeljit ću na poštovanju i uzajamnom povjerenju’
Dekanom je Tončinić postao 2021., nakon krize koja je zahvatila Filozofski. Naime, tek iz četvrtog puta uspjeli su odabrati dekana koji je dobio podršku i fakultetskog vijeća i Senata. Tada je Tončinić dobio 52 glasa na fakultetskom vijeću, dok je njegov protukandidat sa sociologije Kruno Kardov imao 43 glasa. Za dekana se kandidirao i u 2024. godini. Izbore je dobio bez protukandidata i mandat mu traje do rujna 2027. godine. U kontekstu odluke koju je ovog tjedna donio zanimljivo je što je pisao u programu rada. Tamo je obećao da će studenti ostati u središtu pozornosti.
– Odnos prema studentima temeljit ću na poštovanju i uzajamnom povjerenju, uz nastojanje da im se osigura visoka razina kvalitete nastave i bolji uvjeti studentskoga života, a istodobno i pomogne u usvajanju svih znanja i vještina nužnih za ulazak u radno i društveno okruženje. Nastavit ću s redovitim sastancima o aktualnim temama sa svim studentima te svim predstavničkim tijelima – Studentskim zborom, Vijećem studenata, studentskim pravobraniteljima i Klubom studenata Filozofskoga fakulteta, Savezom udruga te studijskim klubovima studenata kako bih bio upoznat s njihovim potrebama i planovima te im u tome svesrdno pomagao, istaknuo je u programu rada.
Također, dodao je da su znanost i nastava, odnosno struka i studenti najvažnija inspiracija i ključna motivacija za život i rad u ‘duhu tolerancije u kojemu nema prostora za nametanje političkih i vjerskih uvjerenja’.
– Timski rad i znanje, iskustvo i kompetentnost, kolegijalnost, visok stupanj odgovornosti i proaktivnost, etičnost i marljivost osobine su koje će osigurati da Filozofski fakultet zadrži i izgradi status najznačajnije ustanove na području kulture, znanosti i visokoga obrazovanja u društvenim i humanističkim znanostima u Republici Hrvatskoj, zborio je u programu rada.
Kritike stizale kada je naprasno najavio online nastavu, a onda ipak odustao od nje
Tijekom svoja dva dekanska mandata nailazi na kritike studenata. Primjerice, u 2023. godine studente je iznenadilo kada je odjednom najavljeno da će naredna tri mjeseca, zbog obnove fasade fakulteta, nastavu u potpunosti slušati online. I to 12 dana prije početka semestra, a studenti su za online nastavu saznali neslužbeno, od studentskih predstavnika koji su sudjelovali u fakultetskom vijeću. Dekan se naknadno obratio studentima i objasnio da je online nastava jedino rješenje, ali i da će pravovremeno izvijestiti o kontaktnoj nastavi. Studenti su bili zbunjeni trebaju li doći na nastavu uživo, nastaviti rentati stan ili će sve moći odrađivati od kuće. Zamjerke su tada stizale na dekanovu adresu zbog loše komunikacije i organizacije. Na kraju se ipak uspjela u potpunosti organizirati nastava uživo.
Neugodno iznenađenje stiglo je i krajem prošle godine kada je Filozofski premjestio dnevni boravak za studente s invaliditetom, a tamo smjestio samoposlužne aparate. Studentski predstavnici pokrenuli su peticiju i poručili da su prostori tu za ljude, a ne za strojeve. Na kraju su pritiskom uspjeli vratiti dnevni boravak u prvobitno stanje. I ovdje spomenimo kako je Tončinić u dekanskom programu naveo kako će posebnu pažnju usmjeriti na studente s invaliditetom. Objasnio je i kako sve veći broj studenata s invaliditetom zahtijeva i bolju edukaciju svih nastavnika i studenata radi senzibiliziranja svih dionika o važnosti inkluzivnosti svih studenata s različitim poteškoćama. Na kraju je premjestio dnevni boravak za studente s invaliditetom i tamo postavio samoposlužne aparate, da bi ipak to izmijenio nakon pritiska studenata i preko tisuću potpisa u peticiji.
Htio smanjiti dodatak nenastavnom osoblju, studentima naplaćivati ‘apsolventske’ pa su se pobunili
Argument aktualne Uprave Filozofskog za takve odluke često je loša financijska situacija. Tako je Uprava lani htjela smanjiti plaću nenastavnom osoblju donošenjem odluke o smanjenju postotnog dodatka na plaću svom nenastavnom osoblju s 15 na pet posto. Studenti su razvili transparent u znak podrške nenastavnom osoblju, a na kraju je postignut dogovor da će nenastavno osoblje do kraja godine primati 150 eura neoporezivog dodatka. Dekan Tončinić tada nam je potvrdio da je prvotna odluka donesena temeljem analize financijskog stanja.
Upravo zbog financija Filozofski je od ove godine htio naplaćivati ‘apsolventske godine‘. Napomenimo kako većina fakulteta u Zagrebu to i čini. No, studenti su se pobunili, vratili plenum te je nakon mjeseci pritisaka Uprava odustala od prvotne zamisli naplate. Pritom napomenimo kako je Tončinić htio krenuti s naplatama školarina bez da je donesen model naplate, što je bilo protivno Pravilniku o studiranju Filozofskog fakulteta. Zato su studenti izborili i nadzor dvaju ministarstva nad Filozofskim. Filozofski je i odgodio upise jer se čekalo mišljenje rektora.
Naposljetku je dogovoreno da će ‘apsolventi’ plaćati jednu četvrtinu obračunate školarine. Studenti iz plenuma poručili su kako je to bio rezultat kontinuiranog pritiska, a akademsku zajednicu opisali su nesolidarnom i konformističkom. Iako se činilo da je situacija završila mirno, ovog tjedna Tončinić je troje studenata koji su sudjelovali u blokadi sjednice fakultetskog vijeća privremeno suspendirao s nastave. Sumnjiči ih za fizičko i simboličko nasilje jer su ‘stvarali nepodnošljivu buku zviždanjem zviždaljkama i bubnjanjem bubnjevima nasilnim prekidom sjednice fakultetskog vijeća’. Napomenimo kako je ta sjednica tog dana nastavljena online. Inače Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Filozofskog kaže da je ometanje službenih aktivnosti lakše, a ne teže stegovno djelo.
– Troje studenata prijavljeno je Stegovnom sudu nakon što se on jučer, 16. listopada 2025., konstituirao. Privremena mjera suspenzije poduzeta je zbog osobito teške povrede, odnosno nasilnog prekida 11. redovite sjednice Fakultetskog vijeća održane 17. rujna 2025. i onemogućavanja njezina daljnjeg rada. Stvaranje nepodnošljive buke zviždanjem zviždaljkama i bubnjanjem bubnjevima u zatvorenom prostoru ne može se smatrati mirnim prosvjedom što je rezultiralo prekidom sjednice u trenutku kad je izglasano da se prijedlog Uprave o participacijama uvrsti na Dnevni red, stoji u odgovoru koji smo primili od dekana Tončinića.
