Pretraga

Trideset znanstvenika pisalo Vladi, traže da se reformira znanost i visoko školstvo

A- A+

Tridesetero poznatih znanstvenika i sveučilišnih profesora poslalo je pismo Vladi tražeći da sustav znanosti i visokog obrazovanja reformira na načelima i slijedeći mjere koje im predlažu. Njihovo pismo u nastavku teksta prenosimo u cijelosti.

plenkovic aktualac

Andrej Plenković na aktualcu u Saboru| screenshot: YouTube

Nakon najveće krize koja je pogodila Europu od Drugog svjetskog rata, za potrebe oporavka  Republike Hrvatske, razmjerno gledano, predviđeno je najviše novca iz fonda Next Generation EU u  odnosu na druge zemlje Europske unije. Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Vlade  Republike Hrvatske najavljuje dosad najveće ulaganje od 2,4 milijarde kuna u znanost i visoko  obrazovanje. Nedostatak financiranja znanosti i visokog obrazovanja redovito se isticao kao temeljni  problem zbog kojeg su se reforme u znanstvenom sektoru odgađale ili nedovršavale. Stoga sada  imamo osobitu priliku da u predstojećem razdoblju donesemo novo zakonodavstvo, reformiramo  ustanove i odgovorno raspodijelimo znatna financijska sredstva s ciljem podizanja kvalitete hrvatske  znanosti i visokog obrazovanja. Bez sustavnih reformi, utemeljenih posebno na ciljevima i mjerama  postavljenim u Nacionalnoj razvojnoj strategiji usvojenoj u Hrvatskom saboru, Hrvatska se neće  moći odvojiti s dna ljestvice europskih zemalja. 

Identificirali pet načela

Ovim Otvorenim pismom želimo poručiti Vladi Republike Hrvatske, ali i svim dionicima koji sudjeluju  u donošenju novog zakonodavstva, reformiranju ustanova i raspodjeli planiranih sredstava, da sada  imamo povijesnu priliku da provedemo toliko potrebne temeljite promjene. Kao skupina  znanstvenika koja djeluje u domovini i inozemstvu, osjećamo se pozvanima uključiti se u ovaj proces  i pridonijeti podizanju kvalitete hrvatske znanosti i visokoga obrazovanja te radnih uvjeta  znanstvenika i nastavnika. U tu svrhu predlažemo skup ključnih načela na kojima smatramo da treba  počivati sustav znanosti i visokog obrazovanja u RH, kao i skup konkretnih mjera koje treba poduzeti  kako bi se omogućilo ustrojavanje sustava u skladu s navedenim načelima.

I. Sustav znanosti i visokog obrazovanja treba biti uspostavljen na sljedećim načelima:

  1. Sloboda i odgovornost znanstvenog istraživanja i poučavanja 
  2. Originalnost i inovativnost znanstvenog istraživanja i poučavanja 
  3. Otvorenost i međunarodna prepoznatljivost znanstvenog istraživanja 
  4. Sustav biranja i napredovanja kadrova te raspodjele resursa u sustavu prema postignućima 5. Odgovornost i transparentnost financiranja  
  5. Etičnost znanstvenog istraživanja i poučavanja 

Razlažu šest mjera

II. Kako bismo iskoristili povijesnu priliku i ustrojili sustav znanosti i visokog obrazovanja na  navedenim načelima, predlažemo sljedeće mjere:

  1. Utemeljiti novu zakonsku regulativu na analizi postojećeg stanja i u usporedbi s praksom  znanstveno uspješnih europskih zemalja. U postupak osmišljavanja novih zakona i pravilnika  uključiti ključne dionike, osobito istaknute znanstvenike i nastavnike s velikim  međunarodnim iskustvom te predstavnike Europskog istraživačkog prostora. Javnu raspravu  o novim zakonima organizirati pravovremeno i u više koraka. 
  2. Osigurati da sva dokumentacija o provedbi reformi i ulaganja, izvještavanju o  nepravilnostima i povratima, kao i praćenju napretka i izvještavanju o ispunjavanju ciljnih  vrijednosti i pokazatelja bude javno dostupna.  
  3. Uspostaviti cjeloviti, pravični i odgovorni sustav programskog financiranja znanstvenih  instituta i sveučilištā s transparentnim i mjerljivim pokazateljima uspješnosti te periodično  evaluirati ciljeve. 
  4. Uspostaviti sveobuhvatni, neovisni i učinkoviti sustav osiguranja kvalitete znanstvenih  instituta i sveučilištā te periodično evaluirati ciljeve. Članove nacionalnih (NVZVOTR, HRZZ,  AZVO i sl.) i drugih tijela i odbora birati prema načelima postignuća i uključivosti. 
  5. Osigurati neovisan rad Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i omogućiti da bude adekvatno  financijski, kadrovski i organizacijski opremljena. 
  6. Ustrojiti nacionalno tijelo za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kojemu bi sva ostala  etička tijela bila supsidijarna. Osigurati da u tom tijelu bude barem jedan predstavnik iz  redova istaknutih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Navedeno tijelo bilo bi zaduženo za  izradu dokumenta sa smjernicama s najboljom europskom praksom vezano za akademsku  čestitost i etiku, te za savjetovanje, promociju i edukaciju istih vrijednosti u hrvatskoj  akademskoj zajednici. Do ustrojavanja toga tijela omogućiti nesmetani rad Odbora za etiku  u znanosti i visokom obrazovanju. 

Autori (abecedno):

1. Dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju
2. Prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
3. Prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
4. Dr. sc. Tomislav Stojanov, University of Nottingham, UK

Potpisnici (abecedno):

5. Dr. sc. Tome Antičić, Institut Ruđer Bošković
6. Izv. prof. dr. sc. Marija Brajdić Vuković, Institut za društvena istraživanja
7. Prof. dr. sc. Neven Budak, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
8. Prof. dr. sc. Hrvoje Buljan, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
9. Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu
10. Dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju
11. Prof. dr. sc. Josip Glaurdić, Université du Luxembourg, Luksemburg
12. Prof. dr. sc. Ita Gruić Sovulj, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
13. Prof. dr. sc. Željko Ivezić, University of Washington, SAD
14. Prof. dr. sc. Dejan Jović, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
15. Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
16. Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
17. Dr. sc. Dragomira Majhen, Institut Ruđer Bošković
18. Prof. dr. sc. Siniša Malešević, University College, Dublin, Irska
19. Prof. dr. sc. Guy Paić, Universidad Nacional Autónoma de México, Meksiko
20. Izv. prof. dr. sc. Nenad Pavin, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
21. Prof. dr. sc. Darko Polšek, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
22. Doc. dr. sc. Petra Posedel Šimović, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
23. Prof. dr. sc. Aleksandra Rađenović, École Polytechnique Fédérale de Lausanne, Švicarska
24. Dr. sc. Nenad Raos, znanstveni savjetnik u miru
25. Prof. dr. sc. Hrvoje Šikić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
26. Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić, umirovljeni profesor Sveučilišta u Zagrebu
27. Prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
28. Prof. dr. sc. Iva Tolić, Institut Ruđer Bošković
29. Prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci
30. Prof. dr. sc. Igor Žutić, University of Buffalo, SAD

Trideset znanstvenika pisalo Vladi, traže da se reformira znanost i visoko školstvo
Share via
Copy link
Powered by Social Snap