U srednjoj prolazio s 5.0, ‘rasturio’ teške mature pa upisao nastavnički studij: ‘Država to mora shvatiti’
Svake godine u rujnu ista priča – oglasnici su preplavljeni školama koje traže nastavnike STEM smjerova, poglavito fizike i informatike. Rezultati upisa na te studije ni ove godine nisu bili bajni. No, ovo je priča o onoj drugoj strani, superodlikašu koji je briljirao i na maturi pa ipak odlučio upisati nastavnički smjer fizike i informatike. Junak naše priče Marin Brundić poručuje da plaće nastavnika u STEM području trebaju rasti i da to država mora shvatiti, ali i da neki nastavnici svoj posao trebaju shvatiti ozbiljnije.
Marin Brundić | foto: PMF/Unsplash
Tek petero na ljetnom i još četvero maturanata na jesenskom je roku upisa na fakultete ostvarilo pravo upisa na nastavnički studij fizike i informatike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Već godinama škole vape za ovim kadrom, a manjak nastavnika fizike i informatike među gorućim je obrazovnim problemima. Zato je posebno zasjala priča o maturantu koji je u srednjoj školi imao fenomenalne ocjene, a ipak je odlučio postati – nastavnik. Njegovo ime je Marin Brundić, upisao je upravo spomenuti nastavnički studij fizike i informatike.
‘Volim približavati fiziku mladima’
Marin dolazi iz malog sela Pojatna koje se nalazi u okolici Zaprešića. U tamošnjoj Srednjoj školi ban Josip Jelačić završio je smjer tehničar za računalstvo. U prvom razredu prosjek mu je bio 4,93, a preostala tri 5,0. Briljirao je i na maturi – iz Matematike, Fizike i Engleskog dobio je peticu, a četvorku na Hrvatskom. I sve to bez pohađanja dodatnih priprema. Odmah u uvodu odlučno nam kaže – još je od prvog srednje znao da će studirati fiziku, a onda kasnije shvatio da ga rad u industriji ne zanima previše.
– Ne znam zašto, čini mi se nekako suhoparno to sve, ne privlače me istraživanja i sjedenje u uredu. Istovremeno sam shvatio da stvarno volim objašnjavati fiziku baš zato što fiziku malo ljudi voli i čini se teška, a zapravo je baš interesantna. Volim približavati fiziku mladima. Onda sam počeo gledati što se sve nudi, kakvi studiji se nude u tome polju. U to vrijeme je još postojao smjer nastavničke fizike, pa sam se dvoumio između fizike i informatike te samo fizike. Pri kraju trećeg razreda sam saznao da se od iduće godine smjer čiste nastavničke fizike više ne upisuje, pa sam se odlučio na fiziku i informatiku. Uz to, završio sam i školu u polju računalstva i informatike, pa se zapravo i činilo kao logičan izbor. Naravno da sam razmišljao i o istraživačkoj fizici zbog niskih plaća u školstvu, ali dosta istraživača svejedno završi u školstvu, a s ovim nastavničkim smjerom imam praktički duplu diplomu i mogu naći posao ne samo u školi, već i u industriji. Ali da, privukao me nastavnički smjer zato što ću vrlo lako naći posao, nešto je lakši od istraživačkog, volim objašnjavati fiziku, a i pretpostavljam da sam pomalo ‘lud’, kako bi neki rekli za nastavnike, priča nam Marin.
‘Meni je jasno da su svi nastavnici ravnopravni, ali to je tržište. Oni kojih ima manje, imaju veće plaće.’
Iako je tek prva godina studija, odlučan je da će nakon njega raditi u školi, a nada se da će se stanje po pitanju plaća, pogotovo u STEM predmetima, malo poboljšati.
– Recimo, mi na PMF-u stvarno moramo ulagati jako puno truda i rada u studij, nas praktički odgajaju u znanstvenike koji moraju to znanje prenositi na mlade generacije koje su često nezainteresirane, što zna biti poprilično teško. Iz vlastitog iskustva mogu reći da je jako teško objašnjavati neko gradivo iz fizike mladima. Mnogi od njih ne rukuju potrebnim alatima iz fizike i nemaju iskustva u fizici te im treba približiti nešto jako komplicirano na jednostavan i pristupan način. I onda nakon jako teškog studija treba ići raditi u školu za početnu plaću od 1.400 eura ili manje. Svi govore zašto bi itko htio raditi u školi, plaće su male, to moraš biti lud, nitko to ne želi, a kad nastavnici štrajkaju, onda im malo tko staje u potporu. Država se stalno žali kako nema stručnog kadra iz fizike i matematike, ali ne žele podići plaće nastavnicima iz tog područja. Meni je jasno da su svi nastavnici ravnopravni, ali to je tržište. Oni kojih ima manje, imaju veće plaće. Dok to država ne shvati, neće biti napretka u ovome području, nastavnika će iz godine u godinu biti sve manje. Nestručne zamjene ne mogu to pokriti, vjerujte mi. Biti nastavnik nije posao, već poziv i to država mora početi cijeniti. Općenito, posao nastavnika u Hrvatskoj nije cijenjen i dok se to ne promijeni, neće biti napretka, smatra Marin.
Na naše pitanje o tome kakav su trag ostavili njegovi srednjoškolski nastavnici, kaže, neki su bili lošiji, a neki bolji. No, vrlo je zahvalan profesorima Danijelu Ptičaru i Vesni Marić ‘bez kojih ne bih ovo postigao’.
Na faksu je više posla nego u školi, ali nađe se vremena za posao, prijatelje i hobije
Inače, Marin je prvi dobitnik stipendije Dinko Plenković koju dodjeljuje PMF. Plenković je bivši student PMF-a i istaknuti hrvatsko-američki fizičar, a njegova je udovica PMF-u donirala dvije vrijedne nekretnine koje je fakultet prodao i novcem uspostavio stipendiju za buduće nastavnike.
– Mislim da će mi ova stipendija uvelike olakšati nastavak studiranja jer ću se manje morati koncentrirati na studentske poslove, a više na učenje da što prije završim studij. Na to ne gledam kao stipendiju, već kao svojevrsnu plaću za studiranje, što me potiče da se trudim, kaže nam Marin.
I za njega, kao i druge brucoše, uskoro završava prvi semestar. Za sada kaže, od studiranja očekuje da će biti zahtjevno, ali i interesantno.
– Potrebno je dosta rada za prolaz, a još više za odlične ocjene, ali te faks stvarno uvede u svijet fizike i matematike, jednostavno ti da skroz drukčije gledište na probleme iz tog polja. Ja bih rekao da puno više radim nego u srednjoj školi, što je i za očekivati, ali još uvijek nađem vremena za posao, prijatelje i slobodno vrijeme. Od srednje škole mi je bolje to što se sad bavim onim što me stvarno interesira, pa je i lakše učiti i slušati predavanja. U drugome mjesecu su drugi kolokviji i usmeni ispiti, pa sada imam dosta posla oko učenja gradiva, veli Marin.
‘I neki nastavnici moraju ozbiljnije shvatiti svoj posao’
Upisnim rezultatima na nastavničke STEM smjerove nitko ne može biti zadovoljan i očito je da obrazovna politika mora smisliti način kako na njih upisati veći broj studenata. Marina pitamo što im misli da je nužno napraviti da bi do toga došlo. Najprije, veli, sami učenici trebaju shvatiti da se s nastavničkim studijem može raditi i u industriji.
– Osim toga, plaće u školama moraju rasti i ljudi moraju više cijeniti nastavnički poziv, a i neki nastavnici moraju ozbiljnije shvatiti svoj posao. Bez toga, neće biti napretka, unatoč svim mogućim stipendija i poticajima. Posao je na državi i odluka je na njima, smatra Marin.
Od 1. veljače za maturante započinje važan proces prijave studija u sustavu Postani student. One koji razmišljaju u upisu nastavničkih studija Marin potiče da to učine.
– Teško je, ali ako ih interesira i to stvarno žele, neće im biti problem. Neka ne slušaju što im govore drugi, neka slušaju sebe i što oni žele. Na fakultet će upasti bez problema ako zadovolje uvjete upisa, što uistinu nije teško uz malo truda. Ako upišu, državnu STEM nastavničku stipendiju mogu dobiti bez problema, čim predaju zahtjev, automatski je dobiju, poručuje Marin.
