Unatoč velikim prednostima i preporuci Srca, anti-plagijatorski softveri postoje samo na dijelu hrvatskih fakulteta

U vremenu kada je internet postao jedan od najvažnijih izvora informacija, a kupnja i prodaja akademskih radova ‘biznis’ koji cvjeta, čini se važnijim nego ikada prije uspostaviti kvalitetan sustav za raspoznavanje plagijata. Čak je i Vijeće Europe 2015. godine uspostavilo platformu za etičnost, transparentnost i integritet u obrazovanju (ETINED), unutar koje je stavljen poseban naglasak na borbu protiv plagiranja. Važnu ulogu u toj borbi zasigurno imaju i softveri za otkrivanje plagijata, no kako njihovo korištenje nije besplatno, takvi su softveri zaživjeli tek na nekolicini hrvatskih visokoškolskih ustanova. Na Sveučilištu u Rijeci gdje takav softver postoji  primjećen je pad u postotka podudarnosti s postojećim tekstovima.

Ilustracija: pixabay

U svibnju ove godine Sveučilišni računski centar (Srce) je objavio softvera za otkrivanje plagiranja u znanosti i obrazovanju, sa željom doprinosa raspravi o pitanju plagiranja u sustavu visokog obrazovanja s naglaskom na raspoloživost i odabir softvere za otkrivanje plagiranja te prikazati i podijeliti trenutačna saznanja sa stručnom i širom javnosti.

Veliku analizu anti-plagijat softvera provelo Srce

U Hrvatskoj imamo registriranu tvrtku koja se bavi prodajom maturalnih i diplomskih radova

– Postojanje softvera za otkrivanje plagiranja važan je element kada je riječ o sustavnom pristupu otkrivanju plagiranja. Softveri za otkrivanje plagiranja imaju niz prednosti kao što su mogućnost provjere velike količine radova iz repozitorija radova u kratkom vremenskom razdoblju, provjeru razine sličnosti te izradu izvještaja koji mogu poslužiti kao temelj za odlučivanje o originalnosti rada ili potvrda originalnosti rada… Saznanja Srca mogu biti preporuka ustanovama u sustavu visokog obrazovanja kod odabira ovakve vrste softvera, ali i potaknuti raspravu o potrebi za rješenjima na razini sveučilišta ili čak i na nacionalnoj razini, stoji u uvodu analize.

Kriteriji analize bili su sljedeći: postojanje programskih sučelja (API) i dodataka (PLUG-IN) zbog mogućnosti povezivanja sa sustavima Dabar i Merlin, kao i drugim sustavima koji se koriste u sustavu visokog obrazovanja i znanosti; smještaj servisa (lokalno na poslužiteljima ustanove ili Srca i online na poslužiteljima održavatelja softvera); obuhvat baze i mogućnost uključivanja vlastitoga sadržaja; podrška; rasprostranjenost (uporaba softvera na svjetskoj ili europskoj razini te u susjednim državama – Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija); cijena korištenja sustava i licence; autentikacija putem korisničkoga računa iz sustava AAI@EduHr i načini autorizacije (postojanje više uloga u sustavu). U analizi je naglasak stavljen na mogućnost integracije sa sustavima Dabar, Hrčak i Merlin (Moodle) koji se u velikoj mjeri koriste u akademskoj zajednici i koje održava Srce .

Nakon definiranja kriterija, odabrani su softveri koji su među najrasprostranjenijima u Europi, a ocjenjivana su četiri: PlagScan, Turnitin, Unplag, Urkund.

U Hrvatskoj najrasprostranjeniji Turnitin, najkvalitetniji PlagScan ili Urkund

Dobrodošli u Lijepu našu: Tvrtka koja se bavi pisanjem akademskih radova novac za osnivanje dobila od općine

Prema podacima koji su u Srce dostavili vlasnici softvera u prvoj polovici 2016., PlagScan koristi Sveučilište u Puli i Fakultet organizacije i informatike, Turnitin Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Veleučilište VERN i Zagrebačka škola za menadžment te su započeti pregovori s nekolicinom sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, Unplag Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište i Edward Bernays prva visoka škola za komunikacijski menadžment, dok za Urkund u Hrvatskoj nema institucijskoga korisnika. Poznato je i kako je Turnitin od početka prošle akademske godine uveden na Sveučilište u Zadru.

Trenutno, najviše visokih učilišta u Hrvatskoj koristi Turnitin, a Srce je svojom analizom došao do zaključka kako su neki drugi sustavi ipak kvalitetniji.

– Nakon provedene analize kao ozbiljne kandidate za primjenu u sustavu znanosti i visokog obrazovanja preporučujemo PlagScan ili Urkund. Za donošenje konačne odluke o odabiru softvera potrebno je uključiti korisničku zajednicu (nastavnici, studenti) te predstavnike ustanova. Istovremeno je potrebno donijeti politike kojima bi se osigurali organizacijski preduvjeti za primjenu softvera za plagiranje, stoji u zaključku analize.

Uz anti-plagijat softvere nema predaje istih radova na više različitih sveučilišta i njegovih sastavnica

Uhvatili smo profesoricu kako traži osobu koja bi napisala maturalni rad umjesto učenika

Najrasprostranjeniji anti-plagijat softver Turnitin koristi se i na Sveučilištu u Rijeci. Prof. dr. sc. Sanja Barić, riječka prorektorica za studije i studente objasnila nam je kako je korištenje tog sustava na riječkom Sveučilištu obavezno za završne i diplomske radove, dok je samo opcija za seminarske. Otkada je u 2014. ovaj sustav uveden, primijećeno je da je postotak podudarnosti s postojećim tekstovima u padu.

– Smatram bitnim istaknuti tri stvari. Prvo, sam postotak podudarnosti, sama brojka, ne može nam reći dovoljno o prihvatljivosti rada. Nesumnjivo da su radovi iznad 40% neprihvatljivi, međutim, treba imati na umu da je u nekim područjima i poljima znanosti, prilikom izrade radova, nužno koristiti veliki broj citata postojećih tekstova (primjerice, citiranje propisa ili dijelova presuda u pravnoj struci). Ovaj program omogućava mentorima da vrlo jednostavno utvrdite korištene izvore i stupanj sličnosti te potom utvrde pravilnost citiranja, a što su bitne – ali ne i jedine – odrednice korektnosti radova, odnosno sprečavanja plagiranja, objašnjava Barić.

Dodaje i naglašava, važno je da sva sveučilišta i veleučilišta objavljuju završne i diplomske radove u e-verziji u svojim odgovarajućim bazama budući da antiplagijat program može uspoređivati radove samo s onim radovima koji su dostupni na internetu. Takva objava radova u e-bazama propisana je i Zakonom.

– Provjerom koju smo uveli od akademske godine 2014./2015. putem Turnitin programa isključuje se mogućnost predaje jedno te istog rada (uz promjenu naslovnice i imena studenta) na više različitih sveučilišta i njegovih sastavnica, kod više profesora koji održavaju isti kolegij. I treće, Sveučilištu u Rijeci je važno da se postigne konsenzus na razini države (koji pregovori se vode sa SRCE Zagreb) o uporabi konkretnog antiplagijat programa kako bi zajedničkom nabavkom bili značajno smanjeni troškovi u odnosu na postojeću situaciju pojedinačne nabave tj. kupnje pojedinačnih licenci za različita sveučilišta, zaključuje Barić.

Odgovori