Pretraga

Varalice na ispitima, skloniji radu u državnim službama

A- A+

Znanstvenici s uglednih američkih sveučilišta Harvard i Pennsylvannia su istraživanjem na studentima, pokušali utvrditi, je li državna služba magnet za korupciju. Studija provedena na 662 studenta, dokazala je da osobe koje varaju na ispitima, češće žele raditi u državnim službama. Uz to je istraživanje pokazalo da će studenti prepisivači, rjeđe učiniti nešto dobrovoljno za drugoga.

Povezanost varanja na ispitima i želje za radom u državnim službama, u kratkom je vremenu dva puta dokazana istraživanjem. Nakon što je u Indiji studija dokazala, a o čemu smo pisali, kako studenti koji varaju na ispitima češće žele raditi u državnoj službi, a uz to su i češće koruptivni, do sličnih je zaključaka došlo američko istraživanje. Naime znanstvenici sa Sveučilišta Harvard i Sveučilišta Pennsylvannia su željeli utvrditi je li državna služba magnet za korupciju i koruptivne. Pokazalo se kako uistinu je, piše Independent.

Izdvojeni članak

U ‘varanju’ je tajna uspjeha! Evo zašto!

Više od trećine studenata varala u istraživanju

U istraživanju je sudjelovalo 662 studenta, čije su se sklonosti, ispitivale kroz tri testa. Prvi se sastojao od bacanja kockica, pri čemu su studenti trebali prijaviti brojeve koje su dobili. Veći broj je značio i višu plaću.

Znanstvenici su otkrili kako se varanje odvilo u velikom postotku. Više od trećine studenata lažno su napuhali brojke koje su dobili bacanjem kocke.

Kada su sklonost laganju i prevarama uspoređeni s preferencijama, koje se odnose na karijeru, utvrdilo se da je veća vjerojatnost da student koji je varao, želi posao u državnoj službi.

Izdvojeni članak

Muškarci s ovakvim oblikom lica skloniji su varanju

Osim koruptivnosti, kod studenata varalica utvrđen i manjak altruizma

Kroz drugi test su studenti imali zadatak rasporediti fiktivni novac na svoj račun, ali i dio darovati u dobrotvorne svrhe. Pri tome se darovani dio udvostručavao. Ovaj zadatak je pak pokazao kako su najmanje novca darovale osobe, koje više žele raditi u državnoj službi.

Treći test je također sadržavao određene moralne dileme u sebi. Naime sudionici su trebali anonimno slati poruke drugim ispitanicima, na način da ih savjetuju kako zaraditi novac, istinito ili lažno, a što je naposljetku imalo utjecaj na ‘podebljavanje’ vlastitog džepa.

Ovaj zadatak nije ponudio neke načelne zaključke o eventualnoj vezi između lažnog savjetovanja i želje za radom u državnim institucijama. Stručnjaci su zaključili da je takav ishod posljedica toga što su sudionici željeli varati svoje vršnjake bez novca.

Poslije provedene studije, istraživači su pojasnili kako nepoštene studente državna služba privlači radi spoznaje o prisutnosti korupcije. Očito ova vruća tema povezanosti javnih djelatnika i nečasnih radnji nije interesantna samo u našem podneblju, nego od Indije do SAD-a.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap