Već mjesecima nemaju ‘pravog’ rektora, sada to želi biti njih troje: ‘Papa Lav XIV. izabran je brže’
Jednim od naših najvećih sveučilišta, onim u Rijeci, još od konca travnja upravlja vršitelj dužnosti rektora. Nakon odlaska bivše rektorice Prijić-Samaržije dva izborna ciklusa završila su bez izbora njezina nasljednika. Demokratski način predizbora, jedini takav u državi, pa izjednačeni broj glasova članova Senata dovodi u pitanje njegovu održivost. Toga su svjesni i kandidati za rektora pa jedan od njih poentira, papa Lav XIV. izabran je brže negoli naš rektor.
Slijeva: Davor Vašiček, Marin Karuza, Goran Hauser | foto: UNIRI, Canva, obrada: srednja.hr
Sve je izglednije da bi ovog puta riječko sveučilište moglo dobiti novog rektora. Nakon što još od travnja tamošnjim sveučilištem upravlja vršitelj dužnosti rektora Davor Vašiček, inače profesor koji je besplatno koristio fakultetski stan makar ima vlastiti, sada su okolnosti za novi izbor promijenjene. Iako će se i ovog puta održavati predizbori na svakoj sastavnici tako da fakultetska vijeća glasaju za dvoje od troje kandidata, u međuvremenu je promijenjen sastav Senata. Naime, do sada su dva kruga izbora završila neriješeno jer je dvoje kandidata na Senatu dobilo jednak broj glasova, što će ovog puta biti otežano jer je u novom Senatu neparni broj članova. U njega je ušao i dekan novoosnovanog Fakulteta za logopediju pa Senat sada broji 23 člana. Ako bi svi glasački listići bili važeći, Rijeka će dobiti novog rektora 11. prosinca kada se održava izborna sjednica Senata. Kandidata za novog rektora je troje. Marin Karuza, Davor Vašiček i Goran Hauser traže povjerenje fakultetskih vijeća, a potom i Senata.
‘Naravno, uveo bih određene dorade. Ipak je papa Lav XIV. izabran brže nego rektor Sveučilišta u Rijeci’
Već je pokušao biti rektorom, a iako mu to nije uspjelo, ide u ponovnu utrku. Marin Karuza (52) redoviti je profesor Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Kaže nam da bi na riječkom sveučilištu kao fizičar volio vidjeti studij kvantnog inženjerstva. No, smatra da cilj ne bi trebao biti stvaranje što većeg broja novih studijskih programa, već unaprjeđenje postojećih kroz njihovo prilagođavanje suvremenom trenutku. Na prvo mjesto valja staviti, dodaje, danas sveprisutnu umjetnu inteligenciju i kvantne tehnologije.
– Imam jasnu viziju integriranog Sveučilišta kao središta znanja i pokretača regionalnog gospodarstva i zajednice. Ključna promjena je integracija, proces koji su brojna europska sveučilišta prošla prije dvadesetak godina. Sveučilište mora biti vodič društvu i servis svojim studentima i znanstvenicima, kako bi im omogućilo najbolje moguće uvjete za učenje, istraživanje i rad. U tom kontekstu, integracija i digitalizacija predstavljaju najvažnije korake prema modernom, učinkovitom i otvorenom Sveučilištu, objašnjava Karuza.
Marin Karuza | foto: UNIRI
U hrvatskom visokom obrazovanju problem vidi u nemogućnosti privlačenja i zadržavanja ambicioznih mladih ljudi. Iako su plaće donekle postale konkurentne, pojašnjava, one nisu najvažniji element jer nedostatak dugoročne vizije i poticajnog okruženja pružaju više mogućnosti za karijeru izvan Hrvatske. Kao društvo smo i dalje dosta zatvoreni prema strancima, poentira Karuza, a sustav je pretjerano administrativan i nedovoljno fleksibilan. Na našu opasku kako su protekla dva kruga rektorskih izbora propala, kaže kako to ne bi tako nazvao.
– Stjecajem okolnosti, rektor jednostavno nije bio izabran. To je dio procesa učenja demokracije, iskustvo koje pokazuje da sustav funkcionira, ali da su potrebna određena fina podešavanja. Očekujem da će rektor biti izabran. Izborni sustav s predizborima predstavlja veliki iskorak i doprinosi demokratizaciji sveučilišta, stoga ga ne bih mijenjao. Naravno, uveo bih određene dorade. Ipak je papa Lav XIV. izabran brže nego rektor Sveučilišta u Rijeci. Promjene koje bih uveo su da svako Vijeće na predizborima, odnosno svaki birač zaokružuje jednog kandidata, a dva kandidata koja su osvojila najveći broj glasova fakultetskih vijeća ulaze u drugi krug. Odnosno, dolaze pred Senat koji ih bira. Osim toga, potreban je mehanizam koji bi spriječio da se u slučaju neriješenog ishoda u Senatu izbori moraju ponavljati. Primjerice, u slučaju jednakog broja glasova članova Senata pobjeđuje kandidat koji je u predizborima osvojio veći broj glasova birača, predlaže Karuza.
‘Siguran sam da će nakon dva prethodna izborna procesa ovaj okončati izborom rektora’
Mana izbornog sustava svjestan je i aktualni vršitelj dužnosti rektora Davor Vašiček, isto jedan od kandidata za čelno mjesto. Iako predizbore vidi kao demokratski iskorak jer rektor time dobiva veću legitimnost te se više raspravlja o programima i smjeru razvoja sveučilišta, slabosti su mu duža i kompleksnija procedura izbora koja ponekad dovodi do ‘izbornog zamora akademske zajednice’.
– Mislim da bi sustav predizbora trebalo redefinirati u smislu da se izrazi volje o kandidatu kojega se želi za rektora, a ne i o drugom potencijalnom kandidatu. Ovaj način zapravo ne odražava jasno opredjeljenje za kandidata kojega pojedini ‘glasač’ želi vidjeti na čelu Sveučilišta, a ujedno možebitno stvara prostor i za predizborne manipulacije. Ipak, siguran sam da će nakon dva prethodna izborna procesa ovaj okončati izborom rektora. Nekoliko je faktora na kojima se temelji moja uvjerenost. Došlo je do djelomično promjene kandidata, a djelomično je i promijenjen sastav senata Sveučilišta kao tijela koje u konačnici provodi izbor nakon provedenih predizbora, navodi Vašiček.
Davor Vašiček | foto: UNIRI
Vašiček je u mandatu bivše rektorice Snježane Prijić-Samaržije bio prorektor za financije i poslovanje. Inače je radio kao profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Njegova je vizija, izdvaja, Sveučilište kao institucija znanja, povjerenja i održivosti. Ako postane rektor, tvrdi, fokus će mu biti na modernizaciji upravljanja, jačanju znanstvene izvrsnosti i razvoju novih interdisciplinarnih studija. Obećava i sustavnu brigu o mentalnom zdravlju, raznolikosti i karijernom razvoju te digitalnu i zelenu transformaciju. Na naše pitanje koje nove studijske programe želi vidjeti na riječkom sveučilištu, odgovara one u područjima umjetne inteligencije i podatkovnih znanosti, urbanih održivih sustava i klimatskih promjena, zdravstvene tehnologije i sportskih znanosti te kulturnih i kreativnih industrija. Posebno će poticati združene studije jer vjeruje da međunarodni programi i mikrokvalifikacije predstavljaju budućnost obrazovanja.
– Promjene, bolje rečeno unaprjeđenje, koje planiram odnose se na tri razine: učinkovitije upravljanje i digitalnu transformaciju, kako bi Sveučilište postalo učinkovitije i administrativno jednostavnije, jačanje znanstvene izvrsnosti i interdisciplinarnosti, kroz bolje povezivanje istraživačkih timova i razvoj inovacijskih centara te osnaživanje kulture povjerenja, suradnje i dobrobiti, u kojoj su studenti i zaposlenici u središtu pažnje. Potpisivanjem četverogodišnjih programskih ugovora sveučilišta su dobila veću autonomiju, ali i veću odgovornost na način da preciznije definiraju kako njihovi programi i aktivnosti doprinose razvoju društva u cjelini i tržištu rada. U tom smislu sam istaknuo i u svom programu potrebu veće vidljivosti svih sastavnica i sveučilišta kroz vidljivost njihovih znanstvenih i nastavnih rezultata i doprinosa zajednici. Naglašavam potrebu digitalna transformacije i modernizacija nastavnih i istraživačkih procesa na način da se koriste online/hibridnih modeli nastave, moderni alata za nastavu i istraživanje, digitalne tehnologije u svim nastavnim i poslovnim procesima. Drugi naglasak je na internacionalizaciji kroz povećanje mobilnosti studenata i nastavnika, provođenje programa na engleskom jeziku, suradnja s inozemnim institucijama i integracija u europski i međunarodni visoko-obrazovni prostor. Time će sveučilište bolje povezati studijske programe, istraživanje i inovacije s potrebama gospodarstva i postići transfer tehnologije i znanja te razviti partnerstva s gospodarstvom, a što bih istaknuo kao treći naglasak, nabraja Vašiček koji kao najveći izazov u akademskoj zajednici vidi nedovoljnu povezanost visokog obrazovanja s društvom i gospodarstvom i ograničenu fleksibilnost sustava.
Jedan od kandidata ima zamjerke na dosadašnji razvoj sveučilišta
I dok je Vašiček okončao pregovore o programskom financiraju koje je započela njegova prethodnica, kandidat za rektora Goran Hauser upravo na taj proces ima zamjerke. U programu rada tvrdi da je riječko sveučilište ‘jako loše odradilo pripremu i pregovore oko programskih ugovora’. Navodi da je broj upisanih na riječkom sveučilištu sve niži te kako prema određenim pokazateljima sveučilište pada na međunarodnim ljestvicama rangiranja. Hauser je inače dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci i predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka. Na ranijoj debati kandidata kazao je kako je član HDZ-a. ‘Ako ste član ne znači da ste ovisni, već je ono iskazivanje svjetonazora’, rekao je o tome.
Na naša pitanja Hauser nije odgovorio pa smo njegove namjere provjerili u javno dostupnom programu rada. Obećava osuvremeniti procese upravljanja Sveučilištem u Rijeci, optimizirati korištenje postojeće i izgraditi novu infrastrukturu povećanjem izvora financiranja, prihoda i ulaganja, poticati izvrsnost u znanstvenoistraživačkom i umjetničkom radu…
– U svojem ću se mandatu prvenstveno dosljedno zalagati za upravljanje Sveučilištem u Rijeci na moderan, otvoren i transparentan način, uvažavajući različita mišljenja svih dionika, ali prije svega djelujući s aspekta odgovornosti, poštujući temeljne vrijednosti Europskog prostora visokog obrazovanja. Moja je misija biti ravnopravno posvećen napretku i integritetu svake sastavnice, uz posebno uvažavanje mišljenja i stavova izabranih dekana, a time i svih članova fakultetskih i akademijskog vijeća koji su ih izabrali i ukazali im povjerenje. Kao osoba posvećena progresivnom razvoju, vjerujem da određena rješenja zahtijevaju inovativne pristupe. Obogaćen stečenim iskustvom upravljanja te uz razgovore o budućnosti Sveučilišta s akademskom zajednicom, obnovit ću postojeća rješenja i kontinuirano predlagati nova. Uvijek ću biti otvoren za dobre ideje i cijeniti angažman studenata, nastavnika i djelatnika stručnih službi. Timski rad dio je mojeg ‘genetičkog’ koda te ću, posljedično, učinkovito raspoređivati odgovornosti kako bih poboljšao upravljanje, poticati informatizaciju sustava te pojednostaviti i ubrzati administrativne postupke. Dobronamjerne kritike rado dajem, ali ih i spremno prihvaćam, razmatram i primjenjujem ako dovode do unaprjeđenja sustava, piše Hauser u svom programu.
Goran Hauser | foto: UNIRI
Cijele programe rada kandidata možete vidjeti ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Marin Karuza
Loading...
Reload document 
Open in new tab Davor Vašiček
Loading...
Goran Hauser
Loading...
