Već na početku problemi s reformom financiranja na zagrebačkom sveučilištu: ‘Neobično je’
Iako su programski ugovori na zagrebačkom sveučilištu potpisani prije mjesec dana, sami fakulteti od Rektorata još uvijek nisu dobili cjelovite dokumente i iznose koji se odnose na njihov rad. Dakle, fakulteti ne znaju kojim točno novcem barataju. Kako nam otkrivaju dvojica dekana, iako im je Rektorat Sveučilišta obećao isto poslati prošlog tjedna, to je izostalo. Kažu kako sada nisu sigurni koja je usklađenja Rektorat napravio s Ministarstvom i koje aktivnosti mogu provoditi u okviru svojih programskih ugovora.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Iako je Sveučilište u Zagrebu s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih još početkom studenog potpisalo programske ugovore, novi način financiranja svih fakulteta, do dana današnjeg isti ti fakulteti nisu dobili cjelovite finalne podatke iz tog istog ugovora, neslužbeno doznajemo. Naime, iako je na Senatu Sveučilišta u Zagrebu izglasan konačan prijedlog finalnog programskog ugovora, a i sami fakulteti su predlagali svoje dijelove, onaj finalan sa svim parametrima i brojkama još uvijek u potpunosti nije dostavljen fakultetima. Takvu informaciju potvrdila su nam dvojica zagrebačkih dekana.
– Dobili smo glavni tekst ugovora i to 26. studenog, makar su programski potpisani početkom studenog. No, nismo dobili prilog ugovoru koji se odnosi na osnovnu, razvojnu i izvedbenu komponentu sastavnice, dakle, konkretan novac koji se odnosi na sastavnicu s konkretnim brojevima. U mailu nam je to obećano do prošlog tjedna, ali nikada nije došlo, govori nam Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu.
‘Mi imamo broj koji je formiran na Senatu, ali nemamo dokument iz ugovora koji potvrđuje da je to baš tako’
Bilas razjašnjava da je Senat donio odluku o programskom financiranju i da se pouzdaju u te brojke, ali napominje da su se kod formiranja programskih ugovora brojevi mijenjali svaki dan. U konačnici, pregovore s Ministarstvom vodilo je samo Sveučilište koje je sve podatke objedinjavalo.
– Mi smo par dana prije sjednice Senata na kojoj je izglasan prijedlog programskog ugovora nekoliko puta dnevno dobivali nove brojeve. Nekad su bili malo veći, nekad malo manji, netko je to čistio i usklađivao podatke. Mi tako imamo broj koji je formiran na toj zadnjoj sjednici Senata, ali nemamo dokument iz ugovora koji potvrđuje da je to baš tako. Ne vjerujem da je došlo do neke promjene, to bi bilo previše, ali neobično je da sad već mjesec dana nakon što je ugovor potpisan, nemamo konačni dokument pa da onda možemo znati što radimo. Na tehničkoj i provedbenoj razini to nije dobro, ističe Bilas.
Dekan Pravnog fakulteta Ivan Koprić isto nam potvrđuje da su 26. studenog dobili potpisanu inačicu programskog ugovora, s prilogom 3 – Plan napredovanja i zapošljavanja na Sveučilištu – dio za Pravni fakultet, ali nedostaje prilog koji se odnosi na raspodjelu financijskih iznosa osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente za sve sastavnice.
– Što se tiče glavnog priloga Programskog ugovora rečeno je da će biti dostavljen naknadno, nakon što isti završno usklade s Ministarstvom, te je isti trebao biti dostavljen sukladno pisanoj najavi do kraja studenog odnosno do 1. prosinca. Pravni fakultet nije zaprimio navedeni Prilog 1 Programskog ugovora, odnosno Prijedlog Programskog ugovora Sveučilišta s prijedlogom osnovne, razvojne i izvedbene komponente (Prilog 1. Programskog ugovora – sadržava strukturu aktivnosti, pokazatelji i ciljeva, biblioteku ciljeva i pokazatelja, te sažetak financijskog plana) koji se odnosi na Pravni fakultet. Dok se isti ne dostavi Pravnom fakultetu, ne znamo u kojem je dijelu napravljena uskladba, odnosno koje aktivnosti Fakultet može provoditi u okviru svog Programskog ugovora, potvrđuje nam Koprić.
‘Nismo imali nikakvu ulogu u pregovaranju, a u cijelosti ćemo biti odgovorni za realizaciju svog dijela’
Koprić skreće pozornost kako se jedna od aktivnosti programskih ugovora financira sredstvima Europske unije iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), a radi se o temeljnim i primijenjenim znanstvenim istraživanjima koja se provode u okvirima kompetitivnih istraživačkih projekata. Koprić izdvaja kako se projekti moraju provoditi maksimalno odgovorno i u skladu s pravilima i procedurama institucije te ostalim primjenjivim propisima.
– Programski ugovor koji je potpisan 5. studenoga stupa na snagu 1. listopada 2025. godine, te je nejasno kako se odredba primjenjuje u slučaju financiranja institucionalnih istraživačkih projekata, a koji su podložni provjerama, kontroli i reviziji korištenja sredstava NPOO-a, a imajući u vidu činjenicu da svi troškovi trebaju biti realizirani, obračunati, isplaćeni i dokumentirani u skladu s važećim zakonodavstvom i propisima Republike Hrvatske te usklađeni s financijskim planom institucije. Prva rata izvedbene proračunske komponente, a vezana za mehanizam oporavka i otpornosti trebala je biti isplaćena Sveučilištu najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Ugovora (1. listopada), odnosno spuštena na sastavnice u roku od 15 dana od dana primitka sredstava, no sredstva za institucionalne projekte isplaćena su sastavnicama 9. prosinca, objašnjava Koprić.
Dekan Pravnog naglašava da su odgovorno i ambiciozno pripremali svoj prijedlog razvojne i izvedbene komponente, isto usvojili u srpnju na fakultetskom vijeću i poslali ga rektoru. Revidirali su ga i nakon komentara Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te ažuriranu verziju poslali 3. studenog na Sveučilište.
– Pravni fakultet nije imao nikakvu ulogu u pregovaranju, a u cijelosti će biti odgovoran za realizaciju dijela programskog ugovora koji se odnosi na Pravni fakultet. Dekan nije sudjelovao u samim pregovorima, već je pregovore o svim komponentama vodio rektor Sveučilišta u Zagrebu. Pravni fakultet je, primjerice, u srpnju 2025. za provedbu razvojne i izvedbene komponente planirao rashode u visini oko 900.000 eura za razvojnu komponentu, te oko milijun eura za izvedbenu komponentu s NPOO projektima (oko 550.000 bez NPOO projekata), dok je, u studenom 2025., iznos financiranja za obje komponente limitiran na oko 310.000,00 do oko 340.000,00 eura bez NPOO projekata (odnosno oko 730.000 do oko 770.000 s NPOO projektima) ovisno o godini financiranja, te su zadani limiti trebali biti provedeni kroz sve aktivnosti, a imajući u vidu da Sveučilište odnosno fakultet mora ostvariti sva četiri strateška cilja. Izuzetno je teško s tako malo sredstava ostvariti sve zadane ciljeve, iznosi Koprić.
Neobičan odgovor s Rektorata: ‘Mišljenja smo da se svaki dokument koji ima dva potpisnika ne može bez znanja oba supotpisnika dijeliti s trećom stranom’
Kontaktirali smo Sveučilište u Zagrebu odakle nam stiže pomalo neobičan odgovor. Pitali smo ih, jasno, je li glavni prilog programskog ugovora (osnovna, razvojna i izvedbena komponenta) dostavljen svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, je li istina da su taj prilog trebali dostaviti svim sastavnicama do 1. prosinca, a to nisu učinili, kako se sada vode financije na fakultetima ako im nisu dostavljeni svi dijelovi programskog ugovora, je li kasnila isplata prve rate izvedbene proračunske komponente te kako su uključili fakultete u procesu pregovaranja iznosa s resornim Ministarstvom.
– S obzirom na to da svaki potpisani programski ugovor ima dva potpisnika – pojedino sveučilište i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih – navedeni zahtjev će se razmotriti na sastanku svih predstavnika sveučilišta i resornoga Ministarstva. Mišljenja smo da se svaki dokument koji ima dva potpisnika ne može bez znanja oba supotpisnika dijeliti s trećom stranom, odgovor je iz Rektorata.
Napomenimo kako je srednja.hr zatražila, pozivajući se na zakonsko pravo na pristup informacija, cjeloviti programski ugovor i od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te od samog Sveučilišta u Zagrebu. Zakonski rok za odgovor od 15 dana još nije prošao jer smo upit poslali 2. prosinca. Već nam se javila službenica za informiranje Sveučilišta u Zagrebu i iskoristila zakonsko pravo produžetka odgovora na još dodatnih 15 dana ‘zbog kompleksnosti traženog Programskog ugovora koji obuhvaća više subjekata i potrebe da se prethodno sukladno zakonskim i podzakonskim propisima osigura potpunost i točnost tražene informacije’. Naime, svako tijelo javne vlasti može tako zatražiti produžetak odgovora ako je to nužno kako bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije.
‘Mi želimo napraviti ono najbolje, ali kao i inače, nemamo dobru potporu’
Bilas smatra kako ovim problemom nitko nije previše impresioniran te da su sada očito neke druge teme puno važnije. Podsjetimo, u tijeku je zaprimanje kandidatura za rektorske izbore Sveučilišta u Zagrebu, a aktualni rektor Stjepan Lakušić ima pravo na još jedan mandat.
– Mi smo napravili planove, složili smo se interno, dodijelili zaduženja, napravili analizu prethodne tri godine prema kriterijima koji sada vrijede za programske ugovore tako da detaljno možemo pratiti gdje smo bili i gdje ćemo doći. Mi želimo raditi, napraviti najbolje što je moguće, ali nažalost, kao i inače, nemamo dobru potporu za to i na to smo manje-više navikli, ističe Bilas.
Navodi i da još nisu stigle ni upute kako računovodstveno provoditi programske ugovore.
– Jučer smo dobili informaciju o uplati dijela sredstava izvedbene komponente koji se odnosi na institucionalne projekte i mi smo dobili oko osam posto ukupnog iznosa koji očekujemo. Nismo dobili informaciju zašto je stiglo baš toliko. Ova uplata čini se više simbolična. Ono što nas svakako interesira jesu i upute za knjiženje i upravljanje sredstvima programskih ugovora. Tu ima nekih detalja koje bi trebao razjasniti. Rektor je na zadnjoj sjednici Senata najavio da će se organizirati edukacije, no to se do sada nije dogodilo. Mi smo od 1. listopada počeli primjenjivati taj ugovor, makar je on potpisan početkom studenog, ali do danas nismo dobili upute kako to računovodstveno provoditi, zaključuje Bilas.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
