Veliki intervju dekana FPZG-a: Pričali smo o novom imenu i reformi faksa, ali i o Meghan Markle i Brexitu

U jednom od razgovora koje smo prethodno vodili, spomenuli ste da idete u reformu studija. Osim promjene imena faksa, to nas čeka u vašoj drugoj godini mandata?

Da. Moj glavni manevar, koji vrijedi i za novinarstvo i za politologiju, je ustvari smanjivanje broja predmeta koje studiraju studenti.  Uz to važno mi je da na obaveznim predmetima, koje svi moraju slušati, dobijem najbolje ljude i da oni naprosto moraju držati te predmete. Kada bude išla reforma, ići ćemo od odsjeka do odsjeka i pričati s ljudima da se tako posložimo.

Konkretno, što vaša reforma donosi na oba studija, politologiji i novinarstvu?

[INTERVJU] Novi dekan FPZG-a otkrio nam je svoje planove: 'Želim vidjeti što fakultet stvarno pruža studentima i ima li to smisla'

Manje predmeta će biti sigurno, što smanjuje studentima nuždu da upisuju nešto što ne žele.

Što se tiče politologije, stvar je strašno jednostavna ako idemo s 5 na 6 ECTS-a po kolegiju jer se time događa da de facto imaš dva obavezna predmeta i dva izborna plus jezike i esej. To nije velika promjena, ali je strašno važna. Da ne govorimo o ispitima. Temeljna je stvar da imamo manje ispita. Smanjeni broj ispita omogućuje lakše polaganje, ali omogućuje i lakše studiranje.

Što se tiče novinarstva, temeljna je besmislenost tzv. osnovnih temeljnih sadržaja (OTS) koji se pak vuku iz politologije. Novinari kroz OTS-ove u ponudi imaju hrvatski politički sustav, Platona i sociologiju hrvatskog društva. Iz te ponude, moraju odabrati jedan OTS. Dakle, što ja garantiram da oni znaju? Apsolutno ništa. Ne mogu garantirati da moji novinari znaju išta o hrvatskom političkom sustavu jer je on OTS, dakle on ne mora biti upisan. Uopće ne mogu shvatiti kako se ta glupost zadržala toliki broj godina i to treba ukinuti. Što su obavezni kolegiji studija novinarstva, to će mi reći kolege sa studija novinarstva. Ono što želim dobiti je da izbacimo te crne, skandalozne OTS-ove i ubacimo obavezni politološki predmet, jedan po semestru na preddiplomskom studiju koji traje tri godine, tj. šest semestara. Statistika mora ići kao obavezna, a imamo pet politoloških odsjeka. Dakle, svaki odsjek će imati obavezni predmet na preddiplomskom studiju novinarstva. Na taj će način novinari dobiti temeljna politološka znanja kroz te obavezne predmete. Na primjer, ja im iz političke teorije mogu govoriti što je sloboda govora, ali mogu im govoriti i što je politička korektnost, što je kulturni rat u suvremenom društvu, najrazličitije stvari koje su izrazito zanimljive i važne za novinare, ali ne znam što će odsjek odlučiti i koje sadržaje ćemo ponuditi.

Hoće li postojati mogućnost da politolozi biraju izborne novinarske predmete, što novinari sada mogu s izbornim politološkim predmetima?

Ne samo da bi trebala postojati mogućnost, nego je izvorno u našoj dopusnici da možeš bilo gdje na zagrebačkom sveučilištu upisati bilo što od izbornih predmeta. Marijana Grbeša na jednom od sastanaka je rekla da se potpuno slaže da novinari moraju znati što su hrvatski i europski politički sustav, ali je rekla još jednu stvar. Kao što je skandal što novinari ne znaju što je Europska komisija, isto je skandal što politolozi ne znaju što je cyberpolitics ili microtargeting ili na koji način funkcionira Twitter politika. Treba vidjeti na koji se način to može izvesti. Mislim da postoji volja na instituciji da se studiji funkcionalno sjedine.

Povod našem razgovoru je vijest o zamrzavanju Istraživačkog novinarstva u idućoj akademskoj godini. Dakle, Istraživačko novinarstvo tijekom ove se akademske godine izvodilo na prvoj godini diplomskog studija novinarstva, prethodne godine je bilo na preddiplomskoj pa je prebačeno na višu. Dakle, naredne akademske godine, 2019./2020. Istraživačko novinarstvo je u statusu mirovanja?

Tako je.

FPZG opet ukida Istraživačko novinarstvo: 'Predlažem im uvođenje kolegija sponzoriranog novinarstva'

Kakav je plan za onu tamo, akademsku 2020./2021. godinu?

Plan je da će se u njoj izvoditi na diplomskoj razini studija novinarstva i na taj način će ga svi studenti diplomskog moći slušati. Diplomski studij novinarstva je dvogodišnji i nitko neće izgubiti mogućnost slušanja tog predmeta njegovim zamrzavanjem u akademskoj godini koja je pred nama. Kolegij je zamrznut na godinu dana zato što je njegova sunositeljica Gordana Vilović prodekanica, a Tena Perišin, također sunositeljica, je preopterećena.

Pojednostavljeno, student koji će od listopada 2019. biti prva godina diplomskog studija novinarstva, neće moći birati Istraživačko jer će kolegij biti zamrznut, ali će ga na svojoj drugoj godini diplomskog studija moći izabrati kao izborni, sa studentima prve godine diplomskog?

Da, tako je. Nitko ga neće izgubiti.

Smatrate li da studij novinarstva na FPZG-u adekvatno priprema buduće novinare za izlazak u hrvatsko medijsko okruženje, opterećeno brojnim problemima, od tužbi protiv novinara do prijetnji i slično?

Iskreno, ne znam. Dok nisam postao dekan, nisam razmišljao o izvedbenom programu novinarstva. Pitanje je da li je rezultat obrazovnog procesa na studiju novinarstva da su novinari kapacitirani za funkcioniranje u hrvatskom medijskom okruženju. Ali moj odgovor je ne znam.

FPZG ima svoje studentske medije, čitate li ih, gledate i slušate?

Ne, iskreno ne iako držim da su beskrajno važni za obrazovanje novinara.

Zašto?

Zato što me sadržajem ne provociraju.

Studenti FPZG-a otkrili mračnu tajnu lokomotive o kojoj vjerojatno ne znate baš ništa, iako ste pored nje prošli bezbroj puta

Ali njihov ste izdavač.

Ma da, jesam, nije da ih ne pogledam. Ali jedna je stvar znati što rade studentski mediji, a druga jesam li ja uzbuđen oko toga što ću tamo pročitati ili vidjeti. Odrastao sam na Poletu i Studentskom listu, zbog kojih bi na dan izlaska ciljano odlazio u grad i na cesti kupio Polet. To je bila novina koju naprosto nisi mogao ne čitati. Studentski list je bio prepametan za mene, nekad ga nisam razumio, ali je Studentski list bio pravi studentski list. Bio bih puno sretniji kad bih imao problema zbog provokativnih sadržaja naših studentskih medija.

Nema bijesnih poziva zbog studentskih novinarskih uradaka?

Pa nema, napada li netko tekstove iz Globala ili priloge s TVS-a? Ovo što radi studentska televizija ustvari najviše vidim, a radio – ubijte me, radio ne slušam. Ne slušam niti jedan radio, dio moje kulture nije slušanje radija, ali kažu mi da je Radio Student dobar, imam njihovu majicu. Svaki broj Globala koji mi dođe pogledam, ali želim u njemu vidjeti tekst za koji će mi netko reći – wow, čekaj malo, odakle je to?

Zapravo ste skroz u spiki nepokoravanja autoritetima u studentskim danima i ‘kad ćeš ako ne sad’.

Da! Ja sam tako funkcionirao. Kad ćeš htjeti da se nešto dogodi ako ne sad. Kao mladić sam ljeti par tjedana s vrećom i šatorom hodao okolo po obali, skupa s Romanom Bolkovićem, znamo se od 16-e. Nitko ne može nas dvojicu zamisliti zajedno, Romano je tad još bio mršav što isto nitko ne može zamisliti. Išli smo u Dubrovnik i odlučili smo se švercati po parkovima, a ne plaćati kamp pa smo spavali u parku hotela Argentina jer tamo policija nije radila racije. Pa sam u Dubrovniku sreo svoju profesoricu iz gimnazije, požalio joj se na ‘težak’ život, spavanje u parku… A ona mi mrtva hladna kaže – a Zorane, kad ćeš spavati u parku ako ne s 18 godina? Dakle, kad ćeš napasti nekoga u studentskom glasilu ako ne dok studiraš!? Ovo je prilika da napišeš tekst i napraviš neke stvari.

Dekan FPZG-a otkriva što misli o natječaju Sveučilišta koje u PR-u zapošljava umjetnika

Dotaknimo se još Fakulteta i odnosa novinarstva i PR-a. Studij novinarstva na prvoj godini upisuje 125 studenata, no na kraju na trećoj godini zapravo ih većina ‘sklizne’ u PR. Školuje li zapravo studij novinarstva primarno PR-ovce pa onda novinare?

Mislim da školuje sve i ova kombinacija PR-a i novinarstva je jako česta. To su različita umijeća i ja držim da nema nikakvih problema da na studiju novinarstva studenti mogu steći i jedna i druga umijeća jer im time samo širimo mogućnost zapošljivosti.

No nije li opravdano imati određenu bojazan za novinarsku struku u situaciji kada sa studija novinarstva izlazi više PR-ovaca nego novinara?

Mislim da se jedan dio toga događa i zato što su ljudi s odsjeka za PR dobro organizirani, imaju dosta velik broj predmeta, bave se PR-om, prakticiraju ga, imaju  određeni renome i mogu zapošljavati svoje studente u krajnjoj liniji. I onda se stvara jedna grupa ljudi oko njih, ali to je zato što oni rade svoj posao. Bio bih sretan kad bih imao nekoliko strašno jakih nastavnika novinarstva koji kombiniraju i svoj posao i znanstvenu karijeru. To je strašno teško dobiti. Problem sustava je da ja vrhunske novinare kao predavače mogu dobiti samo kao vanjske suradnike, ne mogu ih imati na plaći, ne možeš dobiti ozbiljnog novinara da ga plaća Ministarstvo znanosti. Da ojačam studij, ja ustvari moram dobiti novinara koji ima znanstvenu dimenziju da ga mogu dobiti kao docenta i da ga država plaća kao znanstvenika. Ako to nemam, onda moram imati vanjske suradnike. Kada bih imao više novaca, ja bih to mogao dobiti vrlo lagano. Znači, cijela stvar se vrti oko toga da ako želiš normalno funkcionirati, ti ne možeš ovisiti o vanjskim suradnicima. Oni se plaćaju iz vlastitih sredstava fakulteta i to te uništi i izbankrotira!

Odgovori